Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 51

Vaira Nega Ena Helaro be Do ia Vara Momokani

Vaira Nega Ena Helaro be Do ia Vara Momokani

“Helaro ese lalohisihisi ia havaraia lasi.”—ROMA 5:5.

ANE 142 Helaro Dogoatao Auka

POINT BADANA a

1. Dahaka dainai Aberahamo ia diba momokani natuna ta do ia havaraia?

 IEHOVA be ena turana Aberahamo dekenai ia gwauhamata iena bese amo tanobada taudia ibounai be hahenamo do idia abia. (Gen. 15:5; 22:18) Ena be Aberahamo ena mauri lagani be 100 bona adavana ena mauri lagani be 90, idia ese natuna ta idia do havaraia lasi. To, Aberahamo be Dirava ia abidadama henia dainai, ia abia dae momokani Dirava ena gwauhamata be do ia guguru. (Gen. 21:​1-7) Baibel ia gwau: “Aberahamo be mai ena helaro bona ia diba momokani ia be bese momo edia tamana ai do ia lao, bona herevana toana be unai do ia vara lasi, to ia ese guna idia gwauraia herevana ia abidadama henia.” (Roma 4:18) Oi diba Aberahamo ese ia abidadama henia gauna be ia guguru bona ena natuna Isako ia vara. Dahaka dainai Aberahamo ia abia dae, Dirava be ena gwauhamata do ia hagugurua?

2. Dahaka dainai Aberahamo ia abia dae Iehova ena gwauhamata do ia guguru?

2 Aberahamo ena hetura karana Iehova ida ia goada dainai, ia “diba momokani, Dirava ese ia gwauhamatalaia gauna” be do ia hagugurua. (Roma 4:21) Ena abidadama dainai Iehova ese ia lalonamo henia bona ia gwauraia maoromaoro. (Iam. 2:23) Roma 4:18 ena hereva hegeregerena, Aberahamo be mai ena helaro bona abidadama. Roma karoa 5 ai, aposetolo Paulo ese helaro ia herevalaia dalana mani ita itaia.

3. Paulo ese helaro dekenai dahaka gaudia ia herevalaia?

3 Paulo ia hahedinaraia “helaro ese lalohisihisi ia havaraia lasi.” (Roma 5:5) Danu, ita ia durua iseda helaro ia goada dalana ita lalopararalaia totona. Roma 5:​1-5 ita herevalaia lalonai, mani lagani haida lalonai vaira nega totona emu helaro ia goada ia lao karana oi laloa. Danu emu helaro oi hagoadaia noho dalana do ita herevalaia. To, Paulo ese ia gwauraia helaro namona be lalohisihisi do ia havaraia lasi, mani unai ita itaia guna.

ISEDA HELARO NAMONA

4. Roma 5:​1, 2 ai Paulo be dahaka ia herevalaia?

4 Roma 5:​1, 2 duahia. Paulo ese unai hereva be Roma kongrigeisen totona ia torea. Unai kongrigeisen ai tadikaka bona taihu be Iehova bona Iesu idia dibaia dainai, idia abidadama bona Keristani taudia ai idia lao. Edia “abidadama dainai Dirava ese [idia] ia gwauraia maoromaoro,” bona ena lauma helaga amo ia horodia. Oibe, idia ese ahuna namona idia naria bona idia diba do idia abia.

5. Horoa Keristani taudia edia helaro be dahaka?

5 Gabeai Paulo be Efeso ai idia noho horoa Keristani taudia ia tore henidia, Dirava ese idia dekenai ia henia helarona ia herevalaia totona. Unai helaro be “helaga taudia edia dava bada gaudia” do idia abia danu. (Efe. 1:18) Bona, Paulo ese Kolose taudia ia hamaoroa edia helaro be “guba ai ia noho davana namona.” (Kol. 1:​4, 5) Unai dainai, horoa Keristani taudia edia helaro be mase amo do idia toreisi lou, bona guba ai Keriso ida do idia lohia ela bona hanaihanai.—1 Tes. 4:​13-17; Apok. 20:6.

Tadikaka F. W. Franz be horoa Keristani taudia ese idia abidadama henia helarona ia gwauraia (Paragraf 6 itaia)

6. Horoa tadikaka ta ese ena helaro be edena bamona ia herevalaia?

6 Horoa Keristani taudia be edia helaro idia laloa bada. Idia ta be, Tadikaka Frederick Franz. Ia gwau: “Emai helaro be do ia vara momokani, bona ai ibounai 144,000 dekenai Dirava ese ia gwauhamatalaia gauna do ia henia, bona hahenamo idauidau amo unai helaro be hereadae.” Tadikaka Franz be lagani momo lalonai Dirava ia hesiai henia murinai, lagani 1991 ena helaro ia herevalaia, ia gwau: “[Emai] helaro ai laloa bada noho. . . . Nega daudau lalonai emai helaro ai naria noho neganai emai ura ia goada ia lao. Ia be mai anina bada gauna dainai do ai naria noho, herevana lagani milioni momo do ai naria. Lau be emai helaro lau laloa bada noho.”

7-8. Momo edia helaro be dahaka? (Roma 8:​20, 21)

7 Hari Iehova idia tomadiho henia taudia momo edia helaro be idau. Aberahamo danu be unai helaro ia abia, unai be Dirava ena Basileia henunai tanobada ai mauri hanaihanai do idia abia. (Heb. 11:​8-10, 13) Paulo ese unai helaro idia naria taudia edia ura kwalimu hereadaena ia herevalaia. (Roma 8:​20, 21 duahia.) Nega ginigunana Baibel ai vaira nega ena gwauhamata namodia oi dibaia neganai, edena gauna oi ura henia bada? Do oi goevadae karana oi ura henia, a? Eiava oi moale bada badina emu lalokau mase taudia be tanobada paradaisona ai do idia toreisi lou, a? Unai ese oi dekenai vaira nega totona “helaro ia henia.”

8 Herevana iseda helaro hereadaena be tanobada eiava guba ai mauri hanaihanai do ita abia, to do ita moale. Bona ita abia dae iseda helaro be do ia vara momokani. Paulo ese unai do ia vara dalana ia herevalaia, mani ita itaia. Unai ese iseda helaro do ia hagoadaia bona do ita lalohisihisi lasi.

HELARO ITA HAGOADAIA DALANA

Keristani taudia ibounai ese hisihisi do idia davaria (Paragraf 9-10 itaia)

9-10. Paulo ena sivarai hegeregerena, Keristani taudia edia mauri lalonai dahaka do idia davaria? (Roma 5:3) (Laulau itaia danu.)

9 Roma 5:3 duahia. Paulo ia gwau, hekwakwanai ita davaria neganai iseda helaro be do ia goada. Reana unai hereva dekenai ita hoa. To, Keriso murinai idia raka taudia ibounai be hisihisi do idia davaria. Mani Paulo ena haheitalai ita laloa. Tesalonika tadikaka dekenai ia gwau: “Umui ida ai noho neganai, umui ai hamaoroa ita be hisihisi do ita davaria, bona umui diba, unai gaudia be ita dekenai idia vara vadaeni.” (1 Tes. 3:4) Bona Korinto tadikaka dekenai ia gwau: “Tadikaka e, ai ura . . . ai davaria hisihisi umui diba. . . . Ai laloa emai mauri do ai haboioa.”—2 Kor. 1:8; 11:​23-27.

10 Hari inai negai Keristani taudia idia diba dagedage do idia davaria. (2 Tim. 3:12) Oi danu, a? Iesu oi abidadama henia bona oi badinaia dainai hisihisi oi davaria, a? Reana emu turadia bona varavara ese oi idia kirikirilaia eiava idia dagedage henia. Emu gaukara gabunai oi kara momokani dainai dagedage oi davaria, a? (Heb. 13:18) Ma haida oi haroro henia dainai gavamani ese oi idia dagedage henia, a? Herevana dahaka hisihisi ita davaria, to Paulo ia gwau ita moale be namo. Dahaka dainai?

11. Dahaka dainai iseda lalona ita hadaia hekwakwanai idauidau ita haheaukalaia totona?

11 Dagedage ita davaria neganai ita moale diba, badina unai ese ita ia durua mai anina bada karana ta ita habadaia totona. Hegeregere, Roma 5:3 ia gwau: “Hisihisi ese haheauka ia havaraia.” Keristani taudia ibounai be hisihisi do idia davaria. Unai dainai, namona be iseda lalona ita hadaia hekwakwanai idauidau ita haheaukalaia totona. Unai bamona ita karaia neganai, iseda helaro ena ahuna namona do ita abia. Iesu ia gwau taunimanima haida be nadi gabunai idia moru uhe bamona, bona ita ura lasi idia ita tohotohoa. Matamanai idia be mai moale ida hereva momokani idia abia dae, to “hisihisi eiava dagedage” idia davaria neganai, idia moru haraga. (Mat. 13:​5, 6, 20, 21) Momokani, dagedage bona hisihisi ita davaria be moale gauna lasi, to ita haheauka neganai hahenamo do ita davaria. Edena dala ai?

12. Edena dala ai hekwakwanai ita haheaukalaia karana ese namo ia havaraia?

12 Hahediba tauna Iamesi ese hekwakwanai ita haheaukalaia ena namo ia herevalaia. Ia gwau: “Haheauka noho karana amo sibona umui hadibaia namonamo, unai amo do umui hegeregere momokani, bona gau ibounai do umui karaia namonamo, gau ta dekenai do umui dabu lasi.” (Iam. 1:​2-4) Iamesi ia hahedinarai haheauka karana ese oi do ia durua Dirava dekenai oi tabekau bona ia oi abidadama henia totona. Danu, haheauka karana ese mai anina bada dalana ma ta ai ita ia durua.

13-14. Haheauka karana ese dahaka ia havaraia, bona dahaka dainai unai be mai anina bada? (Roma 5:4)

13 Roma 5:4 duahia. Paulo ia gwau ita haheauka neganai, Dirava ese ita ia “abia dae.” Emu haheauka karana dainai Iehova be oi ia lalonamo henia. Unai ese ia hahedinaraia lasi Iehova ia moale badina hekwakwanai oi davaria. To, Dirava ia moale badina mai abidadama ida oi haheauka noho. Hekwakwanai ita haheaukalaia neganai, Iehova ia moale bona unai ita diba dainai goada ita abia.—Sal. 5:12.

14 Laloatao, Aberahamo be hahetoho ia davaria bona ia haheauka neganai, Iehova ese ia lalonamo henia. Iehova ese ia be iena turana bamona ia laloa bona ia gwauraia maoromaoro. (Gen. 15:6; Roma 4:​13, 22) Iehova ese ita be unai bamona ia kara henia diba. Namo lasi ita laloa Iehova ena hesiai gaukara lalonai gaukara momo ita karaia eiava ita be mai iseda maduna dainai, Dirava ese ita do ia lalonamo henia. Lasi, to ia ese ita ia lalonamo henia badina mai abidadama ida ita haheauka noho. Herevana, iseda mauri lagani, noho dalana eiava aonega be idauidau, to ita ibounai ese haheauka karana ita hahedinaraia diba. Hari oi be hahetoho ta oi haheaukalaia noho, a? Bema oibe, namona be oi laloatao, oi ese Iehova ena lalona oi hamoalea. Ita laloparara Dirava be ita ia lalonamo henia neganai, iseda helaro Iehova ena gwauhamata dekenai ia goada.

ISEDA HELARO IA GOADA

15. Paulo ese dahaka gau ma haida ia herevalaia, bona dahaka dainai haida idia daradara?

15 Paulo ia gwau bamona, Iehova ena lalonamo ita abia bema hahetoho ita haheaukalaidia bona ia ita abidadama henia noho. Paulo be ma ia gwau: “Dirava ia abia dae karana ese helaro ia havaraia, bona unai helaro ese lalohisihisi ia havaraia lasi.” (Roma 5:​4, 5) Reana haida be unai hereva dekenai idia daradara. Badina matamanai Roma 5:2 ai, Paulo ese Roma ai idia noho Keristani taudia ia herevalaidia neganai, ia gwau idia be mai edia helaro vadaeni, idia “naria noho gauna, Dirava ena hairai unai.” Reana ta do ia henanadai, ‘Bema Keristani taudia be mai edia helaro, dahaka dainai gabeai Paulo ena toretore lalonai helaro ia gwauraia?’

Matamanai oi dibaia helarona be hari ia goada momokani (Paragraf 16-17 itaia)

16. Edena dala ai tau ta ena helaro ia goada ia lao diba? (Laulau itaia danu.)

16 Mani inai haheitalai ita laloa: Nega ginigunana Dirava ena Hereva ese ia gwauraia helaro hereadaena oi kamonai negana oi laloatao, a? Unai negai, reana oi laloa tanobada paradaisona ai mauri hanaihanai helarona be nihi ta sibona. To, Iehova bona Baibel ena gwauhamata herevadia oi diba namonamo neganai, oi abia dae unai helaro be do ia vara momokani.

17. Oi gwauhamata bona oi bapatiso murinai, edena dala ai emu helaro ia goada ia lao?

17 Dirava dekenai gwauhamata oi karaia bona oi bapatiso murinai, gau momo oi dibaia bona lo Keristani tauna ai oi lao neganai, emu helaro ia goada ia lao. (Heb. 5:13–6:1) Reana Roma 5:​2-4 ese ia herevalaia gauna oi mamia. Hahetoho idauidau oi davaria, to oi haheaukalaidia bona Dirava ena lalonamo oi mamia. Oi diba Dirava ese oi ia lalokau bona lalonamo henia dainai, oi abia dae iena gwauhamata be do idia vara momokani. Emu helaro ia goada momokani, guna bamona lasi. Unai helaro oi laloa bada dainai, oi ese emu famili oi kara henia dalana, abia hidi oi karaia dalana bona emu nega oi gaukaralaia dalana oi hanamoa.

18. Iehova be dahaka hamomokania gauna ia henia?

18 Dirava ese oi ia lalonamo henia bona oi abia helarona dainai, Paulo be mai anina bada herevana ta ia gwauraia. Ia gwau emu helaro be do ia guguru momokani. Dahaka dainai unai oi abia dae diba? Paulo ese Keristani taudia dekenai Dirava ena gwauhamata ia gwauraia, ia gwau: “Unai helaro ese lalohisihisi ia havaraia lasi, badina ita dekenai ia henia lauma helaga amo, Dirava ena lalokau ese iseda kudouna ia hahonua.” (Roma 5:5) Oibe, badina namona dainai, emu helaro oi abidadama henia diba.

19. Dahaka dainai emu helaro oi abidadama henia diba?

19 Iehova ese Aberahamo dekenai ia karaia gwauhamata, ia lalonamo henia dalana bona Iena turana ai ia halaoa ena sivarai oi laloa lou. Aberahamo be ia abidadama kava lasi. Baibel ia gwau: “Aberahamo ia haheauka dainai, unai gwauhamata gauna ia abia.” (Heb. 6:15; 11:​9, 18; Roma 4:​20-22) Danu ia lalohisihisi lasi. Oi diba momokani bema oi abidadama noho, emu helaro ena ahuna do oi abia. Emu helaro be do ia vara momokani; do oi moale bona lalohisihisi lasi! (Roma 12:12) Paulo ia gwau: “Namona be helaro ia henia Diravana ese emui abidadama dainai, umui be moale bona maino bada amo ia hahonua, vadaeni lauma helaga ena siahu amo emui helaro be do ia bada ia lao.”—Roma 15:13.

ANE 139 Tanobada Matamata ai Emu Mauri Laloa

a Inai atikol ai, Keristani tauna ena helaro vaira nega totona bona ita abia dae do ia vara momokani ena badina do ita herevalaia. Roma karoa 5 ena hereva amo do ita laloparara hereva momokani ita stadilaia matamaia negana amo iseda helaro be ia goada ia lao diba.