Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 11

Bapatiso Totona Oi Hegaegae Dalana

Bapatiso Totona Oi Hegaegae Dalana

“Dahaka ese lau ia koua lau bapatiso totona?”​—KARA 8:36.

ANE 50 Gwauhamata Gurigurina

POINT BADANA a

Tanobada hegegemadai ai, matamata bona buruka taudia be idia goada idia lao bona bapatiso idia abia (Paragraf 1-2 itaia)

1-2. Bema bapatiso totona oi hegeregere lasi, dahaka dainai oi lalomanoka lasi be namo? (Rau 1 ena laulau itaia.)

 BEMA oi ura bapatiso oi abia, unai be tahua gauna namona. Oi hegeregere bapatiso oi abia totona, a? Bema oi laloa oi hegeregere bona elda taudia idia lalotamona, namona be oi naria lasi bapatiso oi abia totona. Iehova ena hesiai gaukara lalonai emu mauri do oi moalelaia.

2 To, ta ese oi ia hamaoroa bapatiso oi abia totona gau haida do oi hanamoa, a? Eiava oi sibona be unai oi laloa danu, a? Bema unai oi laloa, namo lasi oi lalomanoka. Herevana oi be matamata o buruka, unai mai anina bada tahua gauna oi hagugurua diba.

“DAHAKA ESE LAU IA KOUA?”

3. Dagi bada Etiopia tauna ese Filipo dekenai dahaka ia gwau, bona dahaka henanadai ia vara? (Kara 8:36, 38)

3 Kara 8:36, 38 duahia. Dagi bada Etiopia tauna ta ese evanelia tauna Filipo ia nanadaia: “Dahaka ese lau ia koua lau bapatiso totona?” Etiopia tauna ia ura bapatiso ia abia, to ia hegeregere momokani, a?

Etiopia tauna ia ura Iehova amo diba ia abia noho (Paragraf 4 itaia)

4. Edena dala amo Etiopia tauna ia hahedinaraia ia ura ena diba ia habadaia noho?

4 Etiopia tauna be “tomadiho totona Ierusalema” dekenai ia lao. (Kara 8:27) Reana ia be Iuda tomadihona ia abia dae. Heberu Toretore Helagadia amo Iehova ia dibaia, to ia ura diba ma haida ia abia. Filipo be dala dekenai Etiopia tauna ia davaria neganai, unai tauna be dahaka ia karaia noho? Ia be peroveta tauna Isaia ena lokua toretore ia duahia noho. (Kara 8:28) Unai be Baibel ena hereva dobudia. Etiopia tauna ia ura lasi Baibel ena hereva haida sibona ia diba, to ia ura diba ma haida do ia abia noho.

5. Etiopia tauna be ia dibaia gaudia dainai dahaka ia karaia?

5 Unai tauna be Etiopia ena kwini henunai ia gaukara dagi bada tauna; ia ese kwini ena “dava bada kohu ibounai ia naria.” (Kara 8:27) Ena be ena maduna be momo bona ia bisi bada, to nega ia atoa Iehova ia tomadiho henia totona. Ia be hereva momokani ia dibaia sibona lasi, to ia badinaia danu. Unai dainai, Etiopia amo ia lao ela bona Ierusalema ena dubu helagana dekenai Iehova ia tomadiho henia totona. Reana, moni bona nega bada ia haorea, to unai ia laloa lasi badina Iehova tomadiho henia karana ia laloa bada.

6-7. Edena dala ai Etiopia tauna ena lalokau Iehova totona ia goada ia lao?

6 Etiopia tauna be Filipo amo mai anina bada hereva momokani ia dibaia, bona unai hereva ta be Iesu be Mesia. (Kara 8:34, 35) Unai dagi bada tauna be Iesu ese ia totona ia karaia gauna ia lalopararalaia neganai, ia moale bada. Unai ia diba murinai, dahaka ia karaia? Ia be Iuda tomadihona ia badinaia noho diba. To, ena lalokau Iehova bona Iesu totona ia goada ia lao dainai, abia hidi ia karaia do ia bapatiso bona Iesu Keriso do ia badinaia. Filipo ia itaia unai tauna be ia hegeregere dainai, ia bapatisoa.

7 Bema Etiopia tauna ena haheitalai oi tohotohoa, oi danu bapatiso totona oi hegeregere diba. Mai lalogoada ida do oi gwau, “Dahaka ese lau ia koua lau bapatiso totona?” Mani ita itaia edena dala ai oi ese Etiopia tauna ena kara oi tohotohoa diba: (1) Ia ese diba ma haida ia abia noho, (2) ia dibaia gaudia ia badinaia, bona (3) iena lalokau Dirava totona ia hagoadaia.

DIBA MA HAIDA OI ABIA NOHO

8. Edena dala ai Ioane 17:3 oi badinaia diba?

8 Ioane 17:3 duahia. Unai siri ena hereva ese oi ia durua Baibel oi stadilaia totona, a? Oibe, ita momo be unai ita karaia. To unai siri ese ita ia hagoadaia diba ma haida do ita abia noho, a? Oibe. ‘Dirava momokanina tamona . . . do ita dibaia’ noho karana do ita hadokoa lasi. (Had. 3:11) Ia do ita dibaia noho ela bona hanaihanai, bona unai amo Iehova kahirakahira do ita lao.​—Sal. 73:28.

9. Baibel ena hereva badadia ita dibaia murinai, dahaka ita karaia be namo?

9 Iehova ita dibaia matamaia neganai, Baibel ena hereva badadia sibona ita dibaia. Aposetolo Paulo ese Heberu kongrigeisen ia tore henidia neganai, ia gwau, Baibel ena hereva badadia be “hahediba hereva ginigunadia.” Ena be ia gwau lasi “hahediba hereva ginigunadia” be anina bada lasi, to ia gwau idia be beibi ese idia inua milika bamona. (Heb. 5:12; 6:1) Danu, Keristani taudia ia hagoadaia Baibel ena hereva badadia sibona do idia dibaia lasi, to Baibel ena hereva dobudia idia dibaia danu be namo. Oi ura Baibel ena hereva dobudia do oi diba, a? Oi ura Iehova bona ena ura dekenai emu diba oi habadaia noho, a?   

10. Dahaka dainai haida be stadi karana idia moalelaia lasi?

10 Stadi karana be edena bamona oi laloa? Ita momo dekenai stadi karana be auka. Sikuli ai duahiduahi bona stadi namonamo karana oi dibaia, a? Stadi karana oi moalelaia bona gau momo oi dibaia, a? Eiava oi gwau oi be buka stadilaia karana oi diba namonamo lasi? Oi sibona lasi, taunimanima momo be unai bamona. To, Iehova ese oi ia durua diba. Ia be goevadae bona Hadibaia Tauna hereadaena.

11. Edena dala ai Iehova ia hahedinaraia ia be “Hadibaia Tauna Badana”?

11 Iehova be sibona ia gwauraia “emui Hadibaia Tauna Badana.” (Isa. 30:20, 21) Ia be haheauka, hebogahisi, bona laloparara Hadibaia Tauna. Ia hadibaia taudia edia kara namo sibona ia laloa. (Sal. 130:3) Bona ita karaia diba gaudia sibona ia moalelaia. Laloatao, ia ese oiemu harana ia karaia, unai be harihari gauna hereadaena. (Sal. 139:14) Iseda Havaraia Tauna ese ita ia karaia neganai, gau matamatadia dibaia urana ia atoa, unai dainai mai moale ida gau idauidau do ita dibaia noho ela bona hanaihanai. Unai dainai, hari Baibel ena hereva momokanidia ita “ura henia dikadika” be aonega karana. (1 Pet. 2:2) Namona be oi hagugurua diba tahua gaudia oi atoa, bona Baibel duahiduahi bona stadi ena sediual ta oi badinaia. (Ios. 1:8) Iehova ena heduru amo, Baibel oi duahia bona ena kara namodia dibaia karana do oi moalelaia.

12. Dahaka dainai Iesu ena mauri bona haroro gaukara ita stadilaia be namo?

12 Hanaihanai nega oi atoa Iesu ena mauri bona haroro gaukara oi laloa dobu totona. Bema ita ura Iehova ita hesiai henia, gau badana be Iesu ena aena gabudia ai do ita raka. (1 Pet. 2:21) Iesu ese ena hahediba taudia ia hamaoroa, hekwakwanai do idia davaria. (Luka 14:27, 28) To, ia diba iena murinai idia raka taudia be Dirava do idia badinaia noho, ia karaia hegeregerena. (Ioa. 16:33) Namona be Iesu ena mauri oi stadilaia, bona dina ta ta ai ia do oi tohotohoa daladia oi laloa.   

13. Namona be Iehova dekenai dahaka totona oi guriguri, bona dahaka dainai?

13 Diba sibona oi abia be hegeregere lasi. Diba oi abia ena badina be oi ura Iehova oi diba namonamo bona ia oi lalokau bona abidadama henia. (1 Kor. 8:1-3) Iehova dekenai diba ma haida oi abia noho lalonai, oi noia oi ia durua emu abidadama oi hagoadaia totona. (Luka 17:5) Iehova be unai bamona guriguri ia haerelaia. Dirava dekenai diba maorona oi abia bona emu abidadama ia goada neganai, oi do ia durua kara ta oi karaia totona.​—Iam. 2:26.

OI DIBAIA GAUDIA OI BADINAIA

Abata ia do mai lasi neganai, Noa bona ena famili be Dirava amo idia dibaia herevana idia badinaia (Paragraf 14 itaia)

14. Edena dala ai Petero ia hahedinaraia ita dibaia gaudia ita badinaia noho be mai anina bada? (Laulau itaia danu.)

14 Aposetolo Petero be Iesu ena murinai idia raka taudia ia hamaoroa, idia dibaia gaudia idia badinaia noho be mai anina bada. Ia ese Noa ena sivarai ia herevalaia. Iehova ese Noa ia hamaoroa, abata amo taunimanima dikadia do ia hadikaia ore. Noa bona ena famili be abata do ia mai sivaraina idia diba sibona be hegeregere lasi, badina unai ese idia do ia hamauria lasi. Mani oi itaia, Petero be abata ia do mai lasi negana ia gwauraia bona ia hahedinaraia “unai nega ai Noa be bouti ia karaia” noho. (1 Pet. 3:20) Oibe, Noa bona ena famili be Dirava ena hadibaia herevana idia badinaia bona bouti badana idia karaia. (Heb. 11:7) Petero ese Noa ia karaia gauna be bapatiso ida ia hahegeregerea, ia gwau: “Unai ia vara gauna be toa ta bona ia be hari umui ia hamauria noho gauna ida ia hegeregere, unai be bapatiso karana.” (1 Pet. 3:21) Ita gwau diba, bapatiso totona oi hegaegae gaukarana be Noa bona ena famili ese lagani momo lalonai bouti idia haginia gaukarana ida ia hegeregere. Dahaka do oi karaia unai amo bapatiso abia totona do oi hegeregere?

15. Edena dala ai ita hahedinaraia ita helalo-kerehai momokani?

15 Ita karaia gauna ginigunana be, iseda kara dika amo do ita helalo-kerehai. (Kara 2:37, 38) Ita helalo-kerehai momokani neganai, iseda kara do ita haidaua momokani. Iehova ese ia inai henia karadia hegeregere, matabodaga, kuku ania karana, eiava hereva dikadia gwauraia karana oi rakatania vadaeni, a? (1 Kor. 6:9, 10; 2 Kor. 7:1; Efe. 4:29) Bema lasi, namona be oi hekwarahi senisi oi karaia totona. Oi ia stadi henia tauna, eiava kongrigeisen elda oi hereva henia diba oi idia durua totona. Bema oi be mero o kekeni matamata bona tama sina ida oi noho, oi noidia oi do idia durua Iehova ese ia inai henia karadia oi rakatania totona.

16. Iehova ita tomadiho henia hanaihanai totona dahaka ita karaia be namo?

16 Hanaihanai Iehova oi tomadiho henia be mai anina bada. Dala ta be Keristani heboudia oi lao bona tok bona haere oi henia. (Heb. 10:24, 25) Bona haroro gaukara totona oi hegeregere neganai, namona be hanaihanai oi haroro. Nega momo oi haroro neganai, unai gaukara do oi moalelaia. (2 Tim. 4:5) Sibona oi nanadaia: ‘Egu tama sina ese hanaihanai lau idia hamaoroa hebou bona haroro lau lao totona, a? Eiava lau sibona ese unai lau karaia?’ Bema oi sibona ese unai oi karaia, oi hahedinaraia Iehova Dirava oi abidadama henia bona oi lalokau henia, bona oi dekenai ia henia gaudia oi laloa bada. Unai be “Dirava badinaia karadia,” ia dekenai oi henia harihari gaudia. (2 Pet. 3:11; Heb. 13:15) Iehova dekenai mai ura ida harihari gaudia ita henia karana ia moalelaia. (2 Korinto 9:7 hahegeregerea.) Iehova dekenai gau namodia ita henia badina unai kara ese ita ia hamoalea.

EMU LALOKAU IEHOVA TOTONA OI HAGOADAIA NOHO

17-18. Dahaka kara badana ese oi do ia durua bapatiso oi abia totona, bona dahaka dainai? (Aonega Herevadia 3:3-6)

17 Bapatiso totona oi hegaegae noho lalonai, hekwakwanai idauidau do oi davaria. Reana taunimanima haida be emu tomadiho matamata dainai, oi do idia kirikirilaia bona idia dagedage henia danu. (2 Tim. 3:12) Reana oi hekwarahi noho kara kererena ta oi rakatania totona, to nega haida unai kerere oi karaia lou. Reana unai ia vara dainai, bapatiso oi ura abia dalana ia koua bona oi lalomanoka. Dahaka ese oi do ia durua oi haheauka totona? Iehova lalokau henia karana.

18 Iehova oi lalokau henia karana be kara hereadaena. (Aonega Herevadia 3:3-6 duahia.) Dirava lalokau henia karana ese oi do ia durua hekwakwanai idauidau oi haheaukalaia totona. Iehova ena lalokau iena hesiai taudia totona be noho hanaihanai gauna. Anina be ena hesiai taudia do ia rakatania lasi eiava ena lalokau do ia ore diba lasi. (Sal. 100:5) Dirava ese oi be iena toana hegeregerena ia karaia. (Gen. 1:26) Vadaeni, edena dala ai iena lalokau oi tohotoho diba?   

Dina ta ta ai, Iehova dekenai emu tanikiu karana oi hahedinaraia diba (Paragraf 19 itaia) b

19. Iehova ese oi totona ia karaia gaudia dainai, edena dala ai oi tanikiu henia diba? (Galatia 2:20)

19 Namona be tanikiu karana oi hahedinaraia. (1 Tes. 5:18) Dina ta ta ai, sibona oi nanadaia, ‘Edena dala ai Iehova ese lau dekenai lalokau ia hahedinaraia?’ Emu guriguri lalonai, Iehova ese oi totona ia karaia gaudia dainai, oi tanikiu henia be namo. Aposetolo Paulo ia laloparara hegeregerena, namona be oi abia dae Iehova be oi ia lalokau henia dainai, oi totona gau namodia momo ia karaia. (Galatia 2:20 duahia.) Sibona oi nanadaia, ‘Lau ura Iehova dekenai egu lalokau lau hahedinaraia, a?’ Iehova oi lalokau henia karana ese oi do ia durua hahetoho oi dadaraia bona hekwakwanai oi haheaukalaia totona. Unai ese oi do ia hagoadaia hanaihanai Iehova oi tomadiho henia, bona dina ta ta ai emu Tamana oi lalokau henia totona.

20. Iehova dekenai emu mauri oi gwauhamatalaia totona, dahaka do oi karaia bona dahaka dainai unai be mai anina bada?

20 Unai bamona oi karaia neganai, Iehova lalokau henia karana ese oi do ia hagoadaia mai anina bada gurigurina oi gwauraia totona. Dirava dekenai emu mauri do oi gwauhamatalaia. Laloatao, Iehova dekenai emu mauri oi gwauhamatalaia neganai, oi be iena hesiai tauna ai oi lao ela bona hanaihanai, bona nega namo bona nega dika ai do oi hesiai henia noho. Unai gwauhamata do oi karaia loulou lasi. Momokani, oi karaia gwauhamata be abia hidi badana. Mani inai oi laloa: Emu mauri lalonai abia hidi momo do oi karaia, bona idia haida be namo herea, to Iehova dekenai emu mauri oi gwauhamatalaia ena abia hidi ese ibounai ia hereaia. (Sal. 50:14) Satani ia ura emu lalokau Iehova dekenai do ia hamanokaia toho, bona ia ura Iehova do oi badinaia lasi. Namo lasi Satani ia kwalimu! (Iobu 27:5) Emu lalokau Iehova dekenai ia goada neganai, emu gwauhamata do oi badinaia bona emu guba Tamana ena turana ai do oi lao.

21. Dahaka dainai ita gwau bapatiso be iseda hesiai gaukara ena dokona lasi?

21 Iehova dekenai emu mauri oi gwauhamatalaia murinai, kongrigeisen ena elda taudia oi hadibaia oi ura bapatiso oi abia. Namona be oi laloatao, bapatiso be emu hesiai gaukara ena dokona lasi. To, ia be Iehova ena hesiai gaukara oi karaia ena matamana bona do oi karaia noho ela bona hanaihanai. Unai dainai, hari emu lalokau Iehova totona oi hagoadaia noho be namo. Dina ta ta ai, tahua gaudia oi atoa, unai amo emu lalokau do ia goada ia lao. Unai oi karaia neganai, do oi hegeregere bapatiso oi abia totona. Unai be moale dinana, to ia be matamana sibona. Namona be emu lalokau Iehova bona ena Natuna totona oi hagoadaia noho ela bona hanaihanai!

ANE 135 Iehova Ena Noinoi: ‘Natugu E, Oi Aonega’

a Bema ita ura bapatiso ita abia, namona be badina maorona dainai do ita karaia. Danu, kara maorodia ita karaia be namo. Inai atikol ai, dagi bada Etiopia tauna ena haheitalai ese Baibel stiuden taudia do ia durua, dahaka idia karaia bapatiso idia abia totona.

b LAULAU: Taihu matamata ta be guriguri amo Iehova ese ia henia gaudia dainai ia tanikiu henia.