Skip to content

Skip to table of contents

Iehova Ena Hereva Abidadama Henia

Iehova Ena Hereva Abidadama Henia

Iehova Ena Hereva Abidadama Henia

“Oiemu hereva lau abidadama henia noho.”​—SALAMO 119:42.

1. Salamo 119 ia torea tauna be daika bona ia be edena bamona tauna?

SALAMO 119 ia torea tauna be Iehova ena hereva ia laloa bada. Reana ia torea tauna be Hesekaia, Iuda ena lohia tauna. Unai ane edia hereva be Hesekaia ena lalohadai hegeregerena, badina king ai ia lao neganai, ia be “Lohiabada ia badinaia namonamo.” (2 King Taudia 18:​3-7) Gau ta be ia hedinarai goevagoeva: Unai ane ia torea tauna ena mauri lalonai lauma gaudia ia laloa bada.​—Mataio 5:​3, NW.

2. Salamo 119 ena sinado be dahaka, bona unai ane be edena bamona idia torea?

2 Salamo 119 ese ia hahedinaraia point badana be Dirava ena hereva eiava ena sivarai ena namo. * Reana ia laloatao totona, ane lalonai torea tauna be alfabet ia badinaia. Iena siri ibounai 176 be Heberu gado ena alfabet ena leta ta ta idia badinaia. Heberu gado ai, unai salamo ena kahana ibounai 22 idia torea bona edia siri ibounai be 8 bona unai siri ta ta be alfabet ena leta tamona amo idia matamaia. Inai Salamo ese Dirava ena hereva, taravatu, hadibaia hereva, dala, oda, bona hahemaoro herevadia ia gwauraia. Inai stadi bona pura vaira ena stadi lalonai Salamo 119 do ita stadilaia. Guna bona hari inai negai Iehova ena hesiai taudia dekenai idia vara gaudia ita laloa lou neganai, inai salamo do ita lalopararalaia bona Dirava ena Hereva, Baibel do ita abia dae momokani.

Dirava Ena Hereva Oi Kamonai Bena Do Oi Moale

3. Ita be kerere lasi ena anina be dahaka? Haheitalai gwauraia.

3 Moale korikorina davaria totona Dirava ena taravatu hegeregerena ita raka be gau badana. (Salamo 119:​1-8) Bema unai bamona ita karaia, Iehova do ia gwau ita be ‘kerere lasi dekenai ita noho taudia.’ (Salamo 119:1) Namo lasi ita laloa ita be kerere lasi ena anina be ita be goevadae. Lasi. To ena anina be ita hekwarahi Iehova Dirava ena ura ita karaia totona. Noa be “ena nega ai idia noho taudia huanai ia be mai ena kerere lasi” bona “Dirava momokanina ida ia raka.” Unai mai abidadama tauna, Noa bona ena famili be Abata amo idia roho mauri, badina ia ese Iehova ia gwauraia dalana ia badinaia. (Genese 6:​9, NW; 1 Petero 3:20) Unai hegeregerena, inai tanobada ena dokona amo ita roho mauri dalana tamona be, ‘Dirava ena hadibaia hereva do ita kamonai henia momokani,’ unai amo iena ura do ita karaia noho.​—Salamo 119:4.

4. Ita moale bona kwalimu totona edena gaudia be mai anina bada?

4 Bema Iehova ‘ita hanamoa mai iseda maoromaoro danu bona iena taravatu ita badinaia namonamo,’ Iehova ese ita do ia rakatania diba lasi. (Salamo 119:​7, 8) Israela gunalaia tauna, Iosua, be Dirava ese ia rakatania lasi badina ‘dina bona hanuaboi ai taravatu bukana ia duahia bona ia naria namonamo ia lalonai idia torea herevadia iboudiai hegeregerena ia karaia.’ Unai ese Iosua ia durua aonega dalana ia badinaia bona ena mauri lalonai ia kwalimu totona. (Iosua 1:​8, NW ) Iosua ena mauri dokona ai, ia be Iehova ia do hanamoa noho bona Israela taudia ia hamaorodia lou: “Umui ibounai be emui lalona, bona emui laumana dekenai umui diba, Lohiabada, emui Dirava, ese iena gwauhamata namodia ibounai umui dekenai ia hamomokania vadaeni, idia ta ia reaia lasi. Ibounai idia vara momokani, ta ia moru lasi.” (Iosua 23:14) Iosua bona Salamo 119 ia torea tauna bamona, Iehova ita hanamoa bona iena hereva ita abidadama henia neganai, moale ita davaria bona ita kwalimu diba.

Iehova Ena Hereva ese Ita Ia Hagoevaia

5. (a) Oi hahedinaraia edena dala ai lauma dalanai ita goeva diba. (b) Kerere badana ta ia karaia mero o kekeni matamata totona dahaka heduru ia noho?

5 Lauma dalanai ita goeva diba bema Dirava ena hereva hegeregerena iseda raka dalana ita gimaia. (Salamo 119:​9-16) Unai ita karaia diba, ena be iseda tama sina ese haheitalai namona idia hahedinaraia lasi. Herevana Hesekaia ena tamana be kaivakuku ia tomadiho henia tauna, to Hesekaia be kaivakuku tomadiho henia karadia amo ena dala ia ‘hagoevaia.’ To, edena bamona bema hari inai negai, Dirava ia hesiai henia mero o kekeni matamata ta be kerere badana ta ia karaia? Namona be ia helalo-kerehai, ia guriguri, bona tama sina bona Keristani elda taudia ese mai lalokau ida idia durua, bena ena mauri do ia ‘hagoevaia bona taravatu’ hegeregerena sibona do ia gimaia. Unai ia karaia neganai, ia be Hesekaia bamona ia lao diba.​—Iamesi 5:​13-15.

6. Edena hahine rua ese edia dala idia ‘hagoevaia bona Dirava ena hereva’ hegeregerena sibodia idia gimaia?

6 Ena be Rahaba bona Ruta be Salamo 119 idia do torea lasi neganai idia noho, idia ese edia mauri dalana idia ‘hagoevaia.’ Kanana hahinena, Rahaba be ariara hahinena ta, to iena abidadama dainai ia be Iehova tomadiho henia hahinena ai ia lao. (Heberu 11:​30, 31) Moaba hahinena, Ruta be ena dirava idauidau ia dadaraia, bona Iehova ia hesiai henia bona Iehova ena Taravatu Israela besena dekenai ia badinaia. (Ruta 1:​14-17; 4:​9-13) Unai Israela lasi hahine rua be Dirava ena hereva hegeregerena sibona idia gimaia bona hahenamo badana idia davaria, badina Iesu Keriso ena tubudia ai idia lao.​—Mataio 1:​1, 4-6.

7. Edena dala ai Daniela bona Heberu memero toi ese edia lauma dalana gimaia karana dekenai haheitalai namona idia hahedinaraia?

7 Ena be taunimanima be “maragi negana dekena amo, edia laloa be dika,” bona inai tanobada dikana be Satani ese ia biagua noho, to matamata taudia be mauri dalana goevadaena idia badinaia diba. (Genese 8:21; 1 Ioane 5:19) Daniela bona Heberu memero toi be Babulonia dekenai idia abidia lao neganai, idia ese ‘Dirava ena taravatu’ hegeregerena sibodia idia gimaia. Hegeregere, idia ura lasi ‘king ena aniani do idia ania.’ (Daniela 1:​6-10) Babulonia taudia be Mose ena Taravatu ese ia taravatua animal idia ania. (Levitiko 11:​1-31; 20:​24-26) Idia be animal idia alaia neganai rara idia bubua lasi, bona vamu mai ena rara idia ania dainai, Dirava ena taravatu rara dekenai idia utua. (Genese 9:​3, 4) Unai dainai, Heberu memero hani ese king ena aniani idia ania lasi! Unai Dirava idia badinaia matamata taudia ese edia lauma dalana idia gimaia, bona haheitalai namona idia hahedinaraia.

Dirava Ena Hereva ese Iseda Abidadama Ia Hagoadaia

8. Dirava ena taravatu ita lalopararalaia bona ita badinaia totona, edena lalohadai bona diba ita abia be namo?

8 Dirava ena hereva ita ura henia bada karana ese ita ia durua Iehova ita abidadama henia noho totona. (Salamo 119:​17-24) Bema ita be salamo torea tauna bamona, do ita ura bada Dirava ena taravatu ena “hoa gaudia” do ita lalopararalaia. ‘Nega ibounai Iehova ena taravatu ena kara maoromaoro ita ura dikadika’ bona ena ‘hadibaia herevadia ita moalelaia bada.’ (Salamo 119:​18, 20, 24) Ita ese ‘lauma ena rata goevagoevana ita ura henia,’ ena be nega kwadogina sibona lalonai Iehova ita gwauhamata henia, a? (1 Petero 2:​1, 2) Ita ese Baibel ena hahediba hereva badadia ita lalopararalaia be gau badana, unai amo Dirava ena taravatu do ita lalopararalaia bona ita badinaia diba.

9. Dahaka do ita karaia bema lohia taudia idia ura taunimanima edia taravatu ita badinaia bona Dirava ena taravatu ita dadaraia?

9 Ena be Dirava ena hadibaia herevadia ita ura henia, to edena bamona bema “lohia taudia” ese ita idia gwauraia dika? (Salamo 119:​23, 24) Hari inai negai, gavamani taudia ese nega ibounai ita idia doria Dirava ena taravatu ita dadaraia bona taunimanima edia taravatu ita badinaia totona. Bema, ita idia doria taunimanima edia ura ita badinaia bona Dirava ena ura ita dadaraia, dahaka do ita karaia? Dirava ena hereva ita ura henia karana ese ita do ia durua Iehova ita abidadama henia noho totona. Iesu Keriso ena aposetolo taudia ese dagedage idia davaria neganai idia gwauraia hereva bamona, namona be ita danu ita gwau: “Dirava ai kamonai henia be namo, taunimanima ai kamonai henia be dika.”​—Kara 5:29.

10, 11. Hahetoho aukana ita davaria neganai, edena dala ai Iehova ita badinaia diba?

10 Hahetoho aukadia ita davaria negadia danu, Iehova ita abidadama henia noho diba. (Salamo 119:​25-32) Dirava badinaia karana dekenai ita kwalimu totona, namona be Dirava ena hadibaia hereva totona ita guriguri goadagoada bona diba ita tahua. Danu, namona be “abidadama ena dala” do ita abia hidi.​—Salamo 119:​26, 30.

11 Hesekaia, Salamo 119 ia torea tauna be “abidadama ena dala” ia abia hidi. Hesekaia ese unai ia karaia ena be tomadiho koikoi taudia huanai ia noho bona ena bese taudia ese idia kirikirilaia. Reana, unai dainai ena ‘lalohisihisi ese ena goada ia haorea.’ (Salamo 119:28) To, Hesekaia be Dirava dekenai ia tabekau, ia be king namona, bona “Lohiabada ena vairanai kara maoromaoro ia karaia.” (2 King Taudia 18:​1-5) Ita danu Dirava dekenai ita tabekau neganai, Dirava do ita badinaia bona hahetoho ita haheaukalaia diba.​—Iamesi 1:​5-8.

Iehova Ena Hereva ese Ita Dekenai Lalogoada Ia Henia

12. Edena dala ai ita ta ta iseda mauri lalonai Salamo 119:​36, 37 ita badinaia diba?

12 Dirava ena hereva ita badinaia neganai, iseda mauri lalonai ita davaria hahetoho be mai lalogoada ida ita haheaukalaia diba. (Salamo 119:​33-40) Mai manau ida Iehova ena hahediba herevadia ita tahua, unai amo mai iseda “kudouna ibounai danu” iena taravatu ita badinaia diba. (Salamo 119:​33, 34) Salamo torea tauna hegeregerena, Dirava ita noia: “Egu kudouna do oi hamanadaia, vadaeni do lau ura oiemu taravatu do lau kamonai henia. Bona unai neganai lau ese kohu bona moni do lau laloa momo lasi.” (Salamo 119:36) Aposetolo Paulo hegeregerena, ita ura gau ibounai lalonai ‘kara maoromaoro do ita karaia.’ (Heberu 13:18) Bema iseda gaukara biaguna ia ura ita ese kara koikoi ta ita karaia, namona be mai gari lasi ida Dirava ena hadibaia dalana ita badinaia​—bona Iehova ese hanaihanai ita do ia hanamoa. Oibe, Iehova ese ita ia durua kara dika lalohadai iboudiai ita biagua totona. Unai dainai, namona be inai bamona ita guriguri: “Mani lau do oi durua, lau ese anina lasi gaudia do lau tahua lasi.” (Salamo 119:37) Ita ura lasi Dirava ese ia inai henia anina lasi gauna ta, ita ura henia. (Salamo 97:10) Unai guriguri ese ita do ia durua matabodaga laulaudia bona meamea bona babalau karadia do ita dadaraia.​—1 Korinto 6:​9, 10; Apokalupo 21:8.

13. Iesu ena hahediba taudia be dagedage idia davaria neganai, edena dala amo lalogoada idia abia, mai gari lasi ida idia haroro totona?

13 Dirava ena hereva ita diba maoromaoro neganai, ita dekenai goada ia henia mai gari lasi ida ita haroro totona. (Salamo 119:​41-48) Oibe, ita ‘idia hereva dika henia taudia ita haere henia’ totona, ita gari lasi be gau badana. (Salamo 119:42) Nega haida, ita be reana Iesu ena aposetolo taudia bamona, idia dagedage henidia neganai inai bamona idia guriguri: “Lohiabada e, . . . oiemu hesiai taudia dekenai goada oi henia, vadaeni ai ese oiemu hereva do ai gwauraia, gari lasi.” Vadaeni, dahaka ia vara? “Lauma Helaga ese ibounai ia hahonua, bona Dirava ena hereva idia gwauraia, mai goada danu.” Unai Siahu Ibounai Lohiabadana tamona ese ita dekenai lalogoada ia henia, iena hereva be gari lasi ida ita harorolaia totona.​—Kara 4:​24-31.

14. Dahaka ese ita do ia durua Paulo bamona mai lalogoada ida ita haroro totona?

14 Bema “hereva momokani” ita laloa bada bona ‘nega ibounai Dirava ena taravatu ita kamonai henia noho,’ mai lalogoada ida do ita haroro bona ita hemarai lasi. (Salamo 119:​43, 44) Baibel ita stadilaia namonamo karana ese ita ia durua, Dirava ‘ena taravatu be king taudia dekenai ita gwauraia’ totona. (Salamo 119:46) Guriguri bona Iehova ena lauma helaga ese ita do ia durua hereva namodia be dala maorodia ai ita gwauraia totona. (Mataio 10:​16-20; Kolose 4:6) Paulo be gari lasi ida, lohia taudia dekenai Dirava ena hadibaia hereva ia gwauraia. Hegeregere, Roma Gavana Feliki dekenai “Keriso Iesu dekenai abidadama henia kara ia herevalaia.” (Kara 24:​24, 25) Gavana Festo bona King Agripa ia haroro henidia danu. (Kara 25:22–26:32) Iehova ena heduru amo, ita danu be mai lalogoada ida ita haroro diba, bona ‘Sivarai Namona dainai do ita hemarai lasi.’​—Roma 1:16.

Dirava Ena Hereva ese Ita Ia Hagoadaia

15. Haida ese ita idia hereva dika henia neganai, Baibel ese edena dala ai ita ia hagoadaia diba?

15 Baibel be hanaihanai ita ia hagoadaia bukana. (Salamo 119:​49-56) Nega haida hahegoada ita abia be namo. Ena be ita be Iehova ena Witnes taudia bona mai lalogoada ida ita haroro, to “hekokoroku taudia”​—Dirava idia dadaraia taudia—​ese nega haida ita idia “hereva dika henia.” (Salamo 119:51) To, ita guriguri neganai, Baibel amo hereva namodia haida ita laloatao, bona unai ese ita idia “hagoadaia.” (Salamo 119:52) Ita guriguri neganai, reana Baibel ena taravatu eiava hakaua herevana ta ita laloatao, bona unai ese ita ia durua bona hagoadaia, hekwakwanai negana ita haheaukalaia totona.

16. Ena be Dirava ena hesiai taudia be dagedage idia davaria, to dahaka idia karaia lasi?

16 Salamo torea tauna idia hereva dika henia taudia be Israela taudia​—Dirava idia gwauhamata henia besena amo idia mai taudia. Unai be hemarai bada herea! Namona be iseda lalona ita hadaia Dirava ena taravatu do ita rakatania lasi. (Salamo 119:51) Dirava ena hesiai taudia momo be Nazi taudia ese idia dagedage henidia bona histori lalonai ma haida ese idia kara dika henidia neganai, Baibel lalonai idia noho taravatu bona hakaua herevadia idia rakatania lasi. (Ioane 15:​18-21) Bona Iehova ita badinaia karana be metau lasi, badina iena taravatu ese ita ia hagoadaia bada.​—Salamo 119:54; 1 Ioane 5:3.

Dirava Ena Hereva Dainai Ita Moale

17. Dirava ena hereva ita laloa bada karana ese ita ia veria dahaka ita karaia totona?

17 Dirava ena hereva ita badinaia neganai, ita hamomokania ena hereva ita moalelaia. (Salamo 119:​57-64) Salamo torea tauna be ia ‘gwauhamata Iehova ena taravatu do ia kamonai totona,’ bona ‘hanuaboi momokani neganai ia toreisi, Dirava do ia hanamoa badina kota hereva maoromaoro Ia gwauraia noho.’ Bema hanuaboi ai ita noga, unai be nega namona guriguri amo Dirava do ita tanikiu henia! (Salamo 119:​57, 62) Dirava ena hereva ita laloa bada karana ese ita ia veria Dirava ena hahediba herevadia ita tahua totona, bona mai moale ida ‘Iehova idia gari henia taudia’ ita bamodia. (Salamo 119:​63, 64) Tanobada ibounai lalonai idia sibona be hebamo namodia.

18. ‘Kara dika taudia ese ita idia veria toho’ neganai, Iehova ese edena dala ai iseda guriguri ia haerelaia?

18 Iehova ese ita ia hadibaia totona mai manau ida iseda kudouna amo ia ita guriguri henia neganai, ita hahedinaraia ita ura ‘Ia ese ita do ia hebogahisi henia’ bona ita ia lalonamo henia. ‘Kara dika taudia ese ita idia veria toho’ neganai, unai bamona ita guriguri be gau badana. (Salamo 119:​58, 61) Iehova ese ita idia koua dagedage taudia edia varo ia utua diba bona ita ia ruhaia Basileia harorolaia bona hahediba taudia halaoa gaukarana ita karaia totona. (Mataio 24:14; 28:​19, 20) Iseda gaukara idia koua tanodia dekenai nega momo unai bamona ia vara.

Dirava Ena Hereva Abidadama Henia

19, 20. Dahaka dainai hisihisi ita abia be namo?

19 Dirava bona ia gwauraia herevadia ita abidadama henia neganai, ita ia durua hisihisi ita haheaukalaia bona iena ura ita karaia noho diba. (Salamo 119:​65-72) Ena be hekokoroku taudia ese salamo torea tauna be ‘hereva koikoi amo idia hadikaia,’ to ia ese inai ane ia abia: “Hisihisi lau abia, be lau dekenai ia namo bada.” (Salamo 119:​66, 69, 71) Dahaka dainai Iehova ena hesiai taudia ese hisihisi idia abia be namo?

20 Hisihisi ita davaria neganai, Iehova ita guriguri henia goadagoada, bona unai ese ita ia veria lao Ia kahirakahira dekenai. Reana, nega bada ita atoa Dirava ena Hereva ita stadilaia bona ita hekwarahi bada ita badinaia totona. Unai ita karaia dainai iseda mauri lalonai ita moale. To, edena bamona bema hisihisi ita davaria neganai, ita haheaukalaia diba lasi, eiava hekokoroku karana ita hahedinaraia, a? Namona be ita guriguri goadagoada, bona Dirava ena Hereva bona ena lauma helaga edia heduru amo, unai kara ita dadaraia diba bona ‘dabua bamona mauri matamata ita kwatua’ diba. (Kolose 3:​9-14) Bona danu, hekwakwanai ita haheaukalaia neganai, iseda abidadama ia goada ia lao. (1 Petero 1:​6, 7) Paulo be ena hisihisi amo namo ia davaria, badina Dirava dekenai ia tabekau momokani. (2 Korinto 1:​8-10) Hisihisi ita davaria neganai ia havaraia namo ita abia dae, a?

Nega Ibounai Iehova Do Ita Abidadama Henia

21. Dirava ese hekokoroku taudia ia hahemaraia neganai, dahaka do ia vara?

21 Iehova ia gwauraia herevana ese ia hahedinaraia, badina namona dainai Iehova ita abidadama henia diba. (Salamo 119:​73-80) Bema iseda Havaraia Tauna ita abidadama henia momokani, gau ta dainai do ita hemarai lasi. To, haida ese idia karaia karadia dainai, hahegoada ita abia be namo bona reana inai bamona ita guriguri: “Hekokoroku taudia ese lau idia samania koikoi noho. Mani emu kara oi ese idia do oi koua, vadaeni do idia hemarai momokani.” (Salamo 119:​76-78) Iehova ese unai bamona taudia ia hahemaraia neganai, edia kara dika ia hahedinaraia bona iena ladana helagana ia hanamoa. Ita diba momokani Dirava ena taunimanima idia dagedage henia taudia be do idia kwalimu lasi. Hegeregere, mai edia kudouna ibounai ida Dirava idia abidadama henia Iehova ena Witnes taudia do idia haorea diba lasi.​—Aonega Herevadia 3:​5, 6.

22. Edena dala ai Salamo torea tauna be “uaina udaia nanigosi kopina, ia makohia dainai idia negea” gauna bamona?

22 Dagedage ita davaria neganai, Dirava ena hereva ese iseda abidadama Ia dekenai ia hagoadaia. (Salamo 119:​81-88) Hekokoroku taudia ese Salamo torea tauna idia dagedage henia dainai, ia mamia ia be “uaina udaia nanigosi kopina, ia makohia dainai idia negea” gauna bamona. (Salamo 119:​83, 86) Baibel negadiai, animal edia kopina amo idia karaia puse lalonai ranu eiava uaina idia atoa. Bema unai puse idia gaukaralaia lasi, bona lahi idia karaia daiutuna lalonai idia tauadae, unai puse do ia makuku. Hekwakwanai bona dagedage dainai oi mamia oi be “uaina udaia nanigosi kopina, ia makohia dainai idia negea” gauna bamona, a? Bema unai bamona oi mamia, namona be Iehova oi abidadama henia bona oi guriguri: “Oiemu noho hanaihanai lalokauna dainai, mani lau do oi naria namonamo. Unai neganai lau ese oiemu taravatu do lau kamonai henia.”​—Salamo 119:88.

23. Salamo 119:​1-88 amo dahaka gaudia ita stadilaia, bona Salamo 119:​89-176 do ita stadilaia gwauraia neganai, ita sibona dekenai edena henanadai ita henia be namo?

23 Salamo 119 ena kahana ginigunana lalonai ita stadilaia gaudia amo, ita itaia, Iehova ia gwauraia herevadia be ena hesiai taudia ese idia abidadama henia bona ena taravatu, hadibaia hereva, bona oda idia ura henia dainai, Iehova ese idia dekenai hebogahisi-mai-lalokauna ia hahedinaraia. (Salamo 119:​16, 47, 64, 70, 77, 88) Iehova ia moale badina Ia idia abidadama henia taudia be ia gwauraia herevadia hegeregerena idia sibona idia gimaia. (Salamo 119:​9, 17, 41, 42) Mai moale ida inai Salamo namona ena kahana ita stadilaia totona ita hegaegae neganai, namona be oi sibona dekenai inai henanadai oi henia, ‘Lau ese Iehova ena hereva lau abia dae momokani, egu raka dalana ia hadiaria totona, a?’

[Footnote]

^ par. 2 Inai hereva ese Iehova ena sivarai ia herevalaia. Ia be Baibel ibounai ia herevalaia lasi.

Edena Bamona Do Oi Haere?

• Moale korikorina ita davaria totona, edena gaudia be mai anina bada?

• Edena dala ai Dirava ena hereva ese lauma dalanai ita ia hagoevaia?

• Edena dala idauidau ai Dirava ena hereva ese ita dekenai lalogoada ia henia bona ita ia hagoadaia?

• Dahaka dainai Iehova bona ia gwauraia herevadia ita abidadama henia be namo?

[Study Questions]

[Pictures on page 5]

Ruta, Rahaba, bona Babulonia dekenai idia abia lao Heberu memero toi be Dirava ena hereva hegeregerena idia sibona idia gimaia

[Picture on page 6]

Paulo be mai lalogoada ida ‘King taudia vairanai Dirava ena hadibaia herevadia ia gwauraia’