Skip to content

Skip to table of contents

Toreisi Lou—Mai Anina Bada Hahediba Herevana ta Oi Dekenai

Toreisi Lou—Mai Anina Bada Hahediba Herevana ta Oi Dekenai

Toreisi Lou​—Mai Anina Bada Hahediba Herevana ta Oi Dekenai

“Lau be mai egu abidadama Dirava dekenai . . . mase taudia dohore idia toreisi lou, kara maoromaoro taudia, bona kara maoromaoro lasi taudia danu.”​—KARA 24:15.

1. Edena dala ai Sanhedrin vairanai, toreisi lou herevana be hepapahuahu gauna ai ia lao?

LAGANI 56 C.E. ai, Paulo ena misinari loaloa ihatoina ia ore neganai, ia be Ierusalema dekenai ia noho. Paulo be Roma taudia ese idia dogoatao murinai, ia idia abia raka-lasi Iuda taudia edia kota badana, Sanhedrin, dekenai ia hedinarai totona. (Kara 22:​29, 30) Paulo ese ia idia kota henia taudia ia itaia neganai, idia haida be Sadukea taudia bona ma haida be Farisea taudia. Unai orea rua be dala badana ta ai idia idau. Sadukea taudia be toreisi lou idia abia dae lasi; to Farisea taudia be idia abia dae. Unai hepapahuahu dekenai ena lalohadai ia hahedinaraia, ia gwau: “Egu varavara e, lau be Farisea tauna, bona Farisea tauna ena natuna. Iniseni idia kota henia lau, badina be lau laloa momokani, mase taudia dohore idia toreisi lou.” Unai bamona ia hereva neganai, idia ibounai huanai hepapahuahu ia vara!​—Kara 23:​6-9.

2. Dahaka dainai Paulo be ia hegaegae ena abidadama toreisi lou dekenai ia gwauraia totona?

2 Lagani haida gunanai, Paulo be Damaseko ena dala dekenai ia lao neganai, ia ese matahanai ta amo Iesu ia itaia bona ena gadona ia kamonai. Paulo ese Iesu ia nanadaia: “Lohiabada e, dahaka dohore lau karaia?” Iesu ia haere: “Oi toreisi, Damaseko oi lao, unuseni tau ta do ia hadibaia dahaka gau ibounai do oi karaia.” Paulo be Damaseko dekenai ia ginidae neganai, Keristani hahediba tauna, Anania, ese ia davaria bona ia hamaoroa: “Iseda sene edia Dirava ese oi ia abia hidi vadaeni, iena ura be do oi diba, bona Kara Maoromaoro Tauna do oi itaia, bona iena uduna ena hereva danu do oi kamonai.” (Kara 22:​6-16) Vadaeni, ita daradara lasi, Paulo be ia hegaegae ena abidadama toreisi lou dekenai ia gwauraia totona.​—1 Petero 3:​15.

Taunimanima Dekenai Toreisi Lou Helarona Harorolaia

3, 4. Edena dala ai Paulo ia hamomokania ia be toreisi lou herevana ia harorolaia goadagoada tauna, bona ena haheitalai amo dahaka ita dibaia?

3 Gabeai Paulo be Gavana Feliki vairanai ia gini. Unai neganai, Teretulo, “taravatu diba tauna ta,” ese ia samania ia gwau ia be hehuni tomadiho oreana ena gunalaia tauna bona gavamani ia gwau-edeede henia. To Paulo be maoromaoro ia haere: “To inai hereva tamona lau ura gwauraia hedinarai oi dekenai: Lau ese Iesu ena Dala dekenai lau raka noho, bona inai kara dekena amo, lau ese aiemai sene taudia edia Dirava lau tomadiho henia noho.” Bena idia herevalaia gauna badana ma ia gwauraia: “Lau be mai egu abidadama Dirava dekenai, inai lau idia samania taudia hegeregere. Aiemai abidadama be inai: Mase taudia dohore idia toreisi lou, kara maoromaoro taudia, bona kara maoromaoro lasi taudia danu.”​—Kara 23:​23, 24; 24:​1-8, 14, 15.

4 Lagani rua bamona murinai, Feliki ena gabu ia abia tauna, Porokio Festo, ese King Heroda Agripa ia boiria dibura tauna Paulo idia henanadai henia totona. Paulo ia gwau “tau ta, ladana Iesu idia herevalaia, ia mase vadaeni,  . . . inai Iesu be ia mauri noho,” to Festo ia gwau Paulo idia samania taudia ese ena hereva idia hakoikoia. Paulo be ena maoro ia hamomokania toho totona, ia gwau: “Badina dahaka umui ese inai bamona umui laloa: Dirava ese mase taudia ia hatorea isi lou hereva be ita abia dae diba lasi?” Bena ia gwau: “Dirava dekena amo durua lau davaria, unai negana ia mai bona harihari. Bona inai dainai iniseni lau gini, taunimanima ibounai dekenai lau haroro, maragidia bona badadia. Lau be idau hereva lau gwauraia lasi, lau be peroveta taudia bona Mose, guna idia ese idia hereva gaudia sibona lau gwauraia noho. Hereva be inai: Keriso do ia hisihisi guna, bona ia be tau ginigunana mase dekena amo ia toreisi lou, hamauria kara ena diari be Iuda taudia bona idau bese taudia dekenai ia gwauraia totona.” (Kara 24:27; 25:​13-22; 26:​8, 22, 23) Paulo be toreisi lou herevana ia harorolaia goadagoada! Paulo bamona, namona be mai lalogoada ida toreisi lou herevana ita harorolaia. To taunimanima ese ita dekenai dahaka do idia karaia? Reana Paulo dekenai ia vara hegeregerena do ia vara.

5, 6. (a) Aposetolo taudia ese toreisi lou herevana idia harorolaia dainai, taunimanima be dahaka idia karaia? (b) Ita be toreisi lou helarona ita harorolaia dainai, dahaka ita karaia be gau badana?

5 Guna Paulo ena misinari loaloa iharuana (49-​52 C.E. bamona) lalonai Atena ia vadivadi henia neganai, ia dekenai ia vara gauna mani oi laloa. Ia ese dirava idauidau idia abia dae taudia ia hereva henia bona idia ia hagoadaia Dirava ena ura​—Ia abia hidi tauna amo inai tanobada be kara maoromaoro ai do ia hahemaoro henia​—idia laloa totona. Unai tauna be Iesu. Paulo ia gwau Dirava ese Iesu ia hatorea isi lou amo unai ia hamomokania. Taunimanima be dahaka idia karaia? Baibel ia gwau: “Mase dekena amo toreisi lou hereva idia kamonai neganai, haida ese Paulo idia kirikirilaia. Bona haida idia gwau, ‘Ai ura inai oiemu hereva ma dohore ai kamonai lou.’ ”​—Kara 17:​29-32.

6 Unai be Pentekoste 33 C.E. ai Petero bona Ioane dekenai ia vara gauna bamona. Sadukea taudia ese hepapahuahu idia havaraia lou. Kara 4:​1-4 ese ia vara gauna ia gwauraia: “Petero bona Ioane ese taunimanima dekenai idia hereva noho neganai, hahelagaia taudia bona Dubu Helaga pulisi taudia edia lohia bona Sadukea taudia be idia ruaosi dekenai idia lao. Idia badu inai tau ruaosi dekenai, badina be idia hadibaia taunimanima dekenai, Iesu ia toreisi lou dainai, mase taudia danu idia toreisi lou.” To, ma haida be idia abia dae. “Taunimanima momo ese Petero bona Ioane ena hereva idia kamonai dainai Iesu dekenai idia abidadama henia. Abidadama taudia ibounai be 5000 bamona.” Momokani, toreisi lou helarona ita herevalaia neganai, taunimanima ese dala idauidau ai ita do idia kara henia. Unai dainai, unai hahediba herevana dekenai iseda abidadama ita hagoadaia be gau badana.

Abidadama Bona Toreisi Lou

7, 8. (a) Korinto kongrigeisen ese idia abia revarevana ena hereva hegeregerena, edena dala ai abidadama be anina lasi gauna ai ia lao diba? (b) Edena dala ai toreisi lou lalopararalaia namonamo karana ese Keristani taudia momokanidia ia hapararaia?

7 Aposetolo edia negai Keristani taudia ai idia lao taudia haida ese toreisi lou helarona idia abia dae be auka. Unai taudia haida be Korinto kongrigeisen dekenai idia hebou taudia. Paulo ese ia tore henidia: “Lau davaria hereva badana umui dekenai lau hamaoroa guna: Keriso be ita dainai ia mase, Buka Helaga lalonai ia torea hegeregerena. Idia guria vadaeni danu, to dina toi murinai mase dekena amo ia toreisi lou, Buka Helaga lalonai ia torea hegeregerena.” Bena Paulo ia gwau Keriso ena toreisi lou be “Keristani varavara taudia 500 mai kahana,” idia momo be idia do mauri noho, ese idia itaia, unai amo ia hahedinaraia inai be hereva momokani. (1 Korinto 15:​3-8) Ma ia gwau: “Bema Keriso be mase dekena amo ia toreisi lou ai harorolaia noho, edena bamona umui haida umui gwau mase taudia do idia toreisi lou lasi? Mase taudia bema idia toreisi lou lasi neganai, Keriso danu ia toreisi lou lasi. Bona bema Dirava ese Keriso ia hatorea isi lou lasi, aiemai haroro be anina lasi, umui emui abidadama danu be anina lasi.”​—1 Korinto 15:​12-14.

8 Oibe, toreisi lou hahediba herevana be mai anina bada, badina bema ita abia dae lasi, Keristani abidadama be anina lasi. Momokani, toreisi lou lalopararalaia namonamo karana ese Keristani taudia momokanidia be Keristani taudia koikoidia amo ia hapararaia. (Genese 3:4; Esekiela 18:4) Unai dainai, Paulo ese Keristani tomadiho ena “hadibaia hereva” lalonai toreisi lou ena hahediba herevana ia gwauraia danu. Namona be iseda lalona ita hadaia “hereva badadia” ita tahua totona. Bona unai bamona do ita karaia bema “Dirava ese gwaumaoro ita dekenai ia henia.”​—Heberu 6:​1-3.

Toreisi Lou Helarona

9, 10. Baibel ese toreisi lou ia herevalaia neganai, ena anina be dahaka?

9 Toreisi lou dekenai iseda abidadama ita hagoadaia noho totona, inai henanadai haida ita laloa be namo: Baibel ese toreisi lou ia herevalaia neganai, ena anina be dahaka? Edena dala ai toreisi lou hahediba herevana ese Iehova ena lalokau ia hahedinaraia? Unai henanadai edia haere ese ita do ia durua Dirava kahirakahira ita lao bona ma haida ita hadibaia totona.​—2 Timoteo 2:2; Iamesi 4:8.

10 “Toreisi lou” be Greek gado herevana amo idia hahanaia, ena anina be “gini tore lou.” Unai hereva ena anina ma haida be dahaka? Baibel ena hereva bamona, toreisi lou helarona ese ia hamomokania mase tauna ia mauri lou diba. Baibel ese ma ia hahedinaraia idia toreisi lou neganai, idia be taunimanima eiava lauma ai do idia lao, tanobada ai eiava guba ai. Iehova ese unai toreisi lou helarona amo ia hahedinaraia lalokau, aonega, bona siahu ita hoalaia.

11. Dirava ena horoa hesiai taudia be dahaka toreisi lou helarona idia abia?

11 Iesu bona ena horoa tadikaka edia toreisi lou ai lauma tauanina idia abia dainai, guba dekenai hesiai gaukara idia karaia diba. (1 Korinto 15:​35-38, 42-53) Mesia Basileiana, tanobada be paradaiso ai do ia halaoa Basileiana, ai do idia lohia hebou. Hahelaga Tauna Badana Iesu henunai, horoa taudia be king ena hahelaga orea ta ai idia lao. Idia ese Keriso ena mauri davalaia boubouna ena namo be kara maoromaoro tanobadana ai taunimanima dekenai do idia mailaia. (Heberu 7:​25, 26; 9:24; 1 Petero 2:9; Apokalupo 22:​1, 2) To, tanobada ai idia do mauri noho horoa taudia idia ura Dirava ese idia do ia abia dae noho. Idia mase bona guba dekenai mase diba lasi maurina dekenai idia toreisi lou neganai, edia “davana” do idia abia. (2 Korinto 5:​1-3, 6-8, 10; 1 Korinto 15:​51, 52; Apokalupo 14:13) Paulo ia gwau: “Bema Keriso danu ita hakapua tamona iena mase lalonai, vadaeni ia danu do ita hakapua tamona iena toreisi lou lalonai danu.” (Roma 6:5) To tanobada ai do idia toreisi lou taudia be edena bamona? Edena dala ai toreisi lou helarona dainai Dirava kahirakahira idia lao diba? Aberahamo ena haheitalai amo gau momo do ita dibaia.

Toreisi Lou Bona Hetura Karana Iehova Ida

12, 13. Aberahamo ena abidadama toreisi lou dekenai dahaka badina goadana ia noho?

12 Baibel ese Aberahamo ia gwauraia “Dirava ena turana,” bona abidadama bada tauna. (Iamesi 2:23) Paulo be abidadama tatau bona hahine edia lista Heberu karoa 11 ai ia torea neganai, Aberahamo ena abidadama be nega toi ia gwauraia. (Heberu 11:​8, 9, 17) Nega ihatoina ai, Paulo ese Aberahamo be mai kamonai ida ena natuna, Isako, ia bouboulaia totona ia hegaegaelaia neganai, ia hahedinaraia abidadama ia herevalaia. Aberahamo ia diba Isako amo do ia mai gwauhamata garana be Iehova ese ia gwauraia vadaeni. Ena be Isako be boubou gauna bamona do ia mase, to Aberahamo “ia daradara lasi, ia laloa, ‘Dirava be mai ena siahu do ia hatorea isi lou.’ ”

13 Gabeai idia vara gaudia ese idia hahedinaraia, Iehova ese Aberahamo ena abidadama ia itaia neganai, animal ta ia hegaegaelaia Aberahamo ese ia bouboulaia totona. To, Isako dekenai ia vara gauna ese toreisi lou ia laulaulaia, Paulo ese ia gwauraia bamona: “Aberahamo ese Isako ia abia lou mase dekena amo.” (Heberu 11:​19) To unai ia hereaia gauna be, guna ia vara gauna ta dainai Aberahamo ena abidadama toreisi lou dekenai be mai ena badina goadana. Iehova ese Aberahamo ena natuna havaraia siahuna ia henia lou, vadaeni ia bona Sara be edia buruka negana ai idia mahuta hebou bona edia natuna mero, Isako ia vara.​—Genese 18:​10-14; 21:​1-3; Roma 4:​19-​21.

14. (a) Heberu 11:​9, 10 hegeregerena, Aberahamo be dahaka ia naria? (b) Tanobada matamata ai Aberahamo be Basileia ena hahenamo ia abia totona, ia dekenai dahaka ia vara be namo? (c) Edena dala ai Basileia ena hahenamo ita abia diba?

14 Paulo ese Aberahamo ia herevalaia neganai, ia gwau ia be idau bese tauna bona palai ruma ai ia noho tauna bamona “hanua badana ta totona ia naria noho, mai abidadama danu. Unai hanua be mai ena nadi badina aukana, bona mai goadana. Unai hanua be Dirava sibona ese iena palani hegeregerena ia karaia, bona ia haginia danu.” (Heberu 11:​9, 10) Unai hanua be Ierusalema korikorina, Dirava ena dubu ia noho gabuna, ia herevalaia lasi. Lasi, to unai hanua be laulau ta sibona. Unai hanua be Dirava ena guba Basileia, ia lalonai be Keriso Iesu bona ia ida do idia lohia taudia 144,000. Baibel ese idia ia gwauraia “Hanua Helagana, Ierusalema matamatana,” bona Keriso ena “headava matamata kekeni.” (Apokalupo 21:2) Lagani 1914 ai, Iehova ese Iesu be guba Basileia ena Mesia King ai ia halaoa bona ia hagania ena inai taudia huanai ia lohia totona. (Salamo 110:​1, 2; Apokalupo 11:15) Aberahamo, “Dirava ena turana,” be Basileia ese ia mailaia hahenamo ia abia totona, ia mauri lou be namo. Unai hegeregerena, Basileia ena hahenamo ita abia totona, Aramagedono amo idia roho mauri hutuma bada herea taudia eiava mase amo idia toreisi lou taudia bamona Dirava ena tanobada matamatana ai ita mauri be namo. (Apokalupo 7:​9, 14) To, toreisi lou ena badina be dahaka?

Dirava Ena Lalokau​—Toreisi Lou Ena Badina

15, 16. (a) Edena dala ai Baibel ena peroveta hereva ginigunana be iseda toreisi lou helarona ena badina? (b) Edena dala ai toreisi lou abidadama henia karana ese ita ia veria lao Iehova kahirakahira dekenai?

15 Iseda hetura karana iseda lalokau guba Tamana ida, iseda abidadama goadana Aberahamo ena bamona, bona Dirava ena taravatu ita badinaia karana dainai Iehova ese ita do ia gwauraia kara maoromaoro taudia bona ena turadia. Unai amo Basileia henunai hahenamo ita davaria diba. Momokani, Dirava ena Hereva lalonai peroveta herevana ginigunana, Genese 3:15 (NW ) dekenai, be toreisi lou bona Dirava ida hetura karana ena badina ia herevalaia. Unai peroveta herevana lalonai Satani ena kwarana haberoa karana sibona ia gwauraia lasi, to Dirava ena hahine ena Garana ena aena geduna haberoa karana ia gwauraia danu. Iesu be satauro dekenai ia mase neganai, laulau dalanai ena aena geduna ia haberoa. Dina toi murinai ia toreisi lou neganai, unai bero ia hanamoa bona dala ia kehoa “mase ia biagua tauna, Satani ena siahu ia hadikaia ore diba.”​—Heberu 2:14.

16 Paulo ese ita ia hadibaia lou: “Dirava ese iena lalokau badana ia hedinaraia ita dekenai, badina ita be do kara dika noho taudia neganai, Keriso be ita dainai ia mase.” (Roma 5:8) Unai hariharibada ita laloa bada karana ese ita ia veria lao Iesu bona iseda lalokau guba Tamana kahirakahira dekenai.​—2 Korinto 5:​14, 15.

17. (a) Iobu ese edena helaro ia gwauraia? (b) Iobu 14:15 (NW ) ese Iehova ena kara be edena bamona ia hahedinaraia, bona unai dainai oiemu hemami be edena bamona?

17 Iobu, Keristani taudia edia nega ia do mai lasi negana ai ia noho abidadama tauna, be toreisi lou ia laloa bada danu. Satani ese ia hahisia bada. Iobu be ena turadia koikoi bamona lasi, edia hereva lalonai toreisi lou idia herevalaia lasi, to unai helaro ese Iobu ia hagoadaia bona ia henanadai: “Bema tau ta ia mase, ia be do ia mauri lou, a?” Iobu ma ia haere: “To lau ese nega namodia totona do lau naria noho. Do lau naria noho, ela bona inai hisihisi bona hekwarahi idia ore.” Ena Dirava, Iehova ia herevalaia neganai, ia gwau: “Do oi boiboi, bena oi dekenai lau sibona do lau haere.” Iobu be iseda lalokau Havaraia Tauna ena hemami ia gwauraia: “Oiemu imana edia gaukara do oi ura dikadika.” (Iobu 14:​14, 15; NW ) Oibe, Iehova be abidadama taudia edia toreisi lou negana be mai ena ura ida ia naria noho. Ena be ita be kara dika taudia, to ita dekenai lalokau bona hariharibada ia hahedinaraia karana ita laloa dobu neganai, unai ese ita ia veria lao ia kahirakahira dekenai!​—Roma 5:​21; Iamesi 4:8.

18, 19. (a) Daniela ena helaro be dahaka? (b) Hereva gabena ai dahaka do ita riviulaia?

18 Dirava ena aneru be peroveta tauna Daniela dekenai ia gwau, “Dirava ia lalokau henia bada oi,” Daniela be nega daudau lalonai mai abidadama ida hesiai gaukara ia karaia. (Daniela 10:​11, 19) Lagani 617 B.C.E. amo Iehova ia badinaia ela bona lagani 536 B.C.E. ai matahanai ia abia murinai ia mase, bona unai lagani be Parasa ena king ena lohia lagani ihatoina. (Daniela 1:1; 10:1) Kurese ena lohia lagani ihatoina lalonai, Daniela ese matahanai lalonai tanobada basileia badadia ia itaia, ta ia toreisi bona ia moru ela bona hisihisi badana ai ia doko. (Daniela 11:​1–​12:13) Daniela ese unai matahanai ia lalopararalaia namonamo lasi dainai, unai sivarai ia mailaia aneruna ia nanadaia: “Lauegu lohia e, inai gaudia dekena amo be dahaka do ia vara?” Aneru ia haere “dokona negana ia ginidae” neganai, “aonega taudia be diba do idia davaria.” To Daniela ena helaro be dahaka? Aneru ia gwau: “Do oi laga-ani, to nega dokona dekenai be do oi toreisi, bona oiemu gaukara davana namona do oi abia.” (Daniela 12:​8-​10, 13) Keriso ena Lagani 1000 lohia negana lalonai, Daniela be “kara maoromaoro taudia edia toreisi” lalonai do ia mauri lou.​—Luka 14:14.

19 Ita be nega dokona momokani ai ita noho bona Keriso ena Lagani 1000 lohia negana be kahirakahira, guna hereva momokani ita abia negana bamona lasi. Unai dainai, sibona ita henanadai, ‘Lau be tanobada matamata ai Aberahamo, Iobu, Daniela, bona abidadama tatau bona hahine ma haida ida do lau noho hebou, a?’ Unai gabu dekenai do ita noho, bema Iehova kahirakahira ita noho bona ena taravatu ita badinaia. Hereva gabena ai, toreisi lou ena hereva ma haida do ita riviulaia, unai amo do ita diba daidia do idia toreisi lou.

Oi Laloatao, A?

• Paulo be ena helaro toreisi lou dekenai ia herevalaia neganai, taunimanima be dahaka idia karaia?

• Dahaka dainai toreisi lou helarona ese Keristani taudia momokanidia be Keristani taudia koikoidia amo ia hapararaia?

• Edena bamona ita diba Aberahamo, Iobu, bona Daniela be toreisi lou helarona dekenai edia abidadama idia hahedinaraia?

[Study Questions]

[Picture on page 15]

Paulo be Gavana Feliki vairanai ia gini neganai, mai lalogoada ida toreisi lou helarona ia harorolaia

[Picture on page 16]

Dahaka dainai Aberahamo be toreisi lou ia abidadama henia?

[Picture on page 18]

Iobu be toreisi lou helarona ese ia hagoadaia

[Picture on page 18]

Daniela be kara maoromaoro taudia idia toreisi lou neganai do ia mauri lou