Skip to content

Skip to table of contents

Keriso Ena Noho Negana—Oi Lalopararalaia, A?

Keriso Ena Noho Negana—Oi Lalopararalaia, A?

Keriso Ena Noho Negana​​—Oi Lalopararalaia, A?

“Do oi giroa mai [“noho,” NW], bona tanobada dokona danu, ena toana be dahaka?”​​—MAT. 24:​3.

1. Aposetolo taudia ese Iesu dekenai edena mai anina bada henanadai idia henia?

LAGANI 2,000 bamona gunanai, Olive ororona dekenai Iesu ena aposetolo taudia foa ese Iesu dekenai henanadai ta idia henia. Idia nanadaia: “Oiemu hereva gauna edena negai do idia vara? Do oi giroa mai [“noho,NW ], bona tanobada dokona danu, ena toana be dahaka?” (Mat. 24:3) Unai henanadai lalonai, aposetolo taudia be mai anina bada hereva rua idia gwauraia, Iesu ena “noho” bona “tanobada ena dokona.” Unai hereva edia anina be dahaka?

2. Greek gado herevana syn·teʹlei·a idia hahanaia “dokona” ena anina be dahaka?

2 Mani unai hereva “dokona” ita herevalaia guna. Ia be Greek gado herevana ta syn·teʹlei·a amo idia hahanaia. New World Translation of the Holy Scriptures lalonai, unai hereva syn·teʹlei·a idia hahanaia “dokona” bona Greek herevana te’los idia hahanaia “ore.” Inai hereva rua edia idau be inai haheitalai amo ita hahedinaraia diba. Tadikaka ta be Kingdom Hall dekenai tok ta ia henia. Ena hereva ginigabedia be tok ena dokona kahana, unai kahana dekenai tadikaka ese ia herevalaia vadaeni gaudia ia gwauraia lou bona helai taudia ia hadibaia edena dala ai unai gaudia be edia mauri lalonai idia badinaia diba. Tadikaka be platfom ia rakatania neganai, ena tok ia ore unai. Unai hegeregerena, Baibel be “tanobada dokona” ia herevalaia neganai, unai be tanobada ena dina gabedia ia gwauraia. Unai dina gabedia murinai, Dirava ese tanobada do ia hadikaia ore.

3. Iesu ena noho negana ai dahaka gaudia do idia vara?

3 Aposetolo taudia ese idia herevalaia Iesu ena “noho” ena anina be dahaka? Unai hereva be Greek herevana pa·rou·siʹa amo idia hahanaia. * Keriso ena pa·rou·siʹa, eiava ena noho be lagani 1914 ai ia hamatamaia. Unai nega ai, ia be guba dekenai King ai ia lao bona do ia lohia noho ela bona “hisihisi bada herea” ia vara bona kara dika taudia ibounai do ia hadikaia ore. (Mat. 24:21) Inai gaudia idauidau be Iesu ena noho negana lalonai idia vara: Inai tanobada ena “dina gabedia,” horoa taudia idia haboua, bona horoa taudia idia mase bena guba dekenai idia daekau karana. (2 Tim. 3:1; 1 Kor. 15:23; 1 Tes. 4:​15-​17; 2 Tes. 2:1, NW ) Ita gwau diba “tanobada ena dokona” (syn·teʹlei·a) bona Keriso ena noho (pa·rou·siʹa) edia nega be hegeregere.

Nega Daudau Lalonai Ia Noho

4. Noa ena nega lalonai idia vara gaudia be edena dala ai Iesu ena noho negana danu idia hegeregere?

4 Unai hereva pa·rou·siʹa be nega daudau ia hahedinaraia, unai dainai Iesu ena noho negana danu be nega daudau. (Mataio 24:​37-​39 duahia.) Mani oi laloa, Iesu ese ena noho negana be Abata ia vara negana kwadogina danu ia hahegeregerea lasi. To, ia hahedinaraia ena noho negana ena daudau be Abata ia do mai lasi negana ena daudau hegeregerena. Unai nega lalonai, Noa be lagatoi ia haginia bona ia haroro ela bona Abata ia mai. Unai gaudia be lagani momo lalonai ia karaia. Unai hegeregerena, Keriso ena noho negana lalonai gau idauidau do idia vara ela bona hisihisi badana do ia mai.​​—2 Tes. 1:​6-9.

5. Apokalupo karoa 6 ese edena bamona ia hahedinaraia Keriso be nega daudau lalonai do ia noho?

5 Baibel ena peroveta herevadia haida ese idia hahedinaraia, Keriso be nega kwadogina sibona do ia mai lasi kara dika taudia do ia haorea totona, to ia be nega daudau lalonai do ia noho. Apokalupo bukana ese ia hahedinaraia, Iesu be King ena kwara gauna ia abia vadaeni bona hosi kurokuro dekenai ia guia. (Apokalupo 6:​1-8 duahia.) Iesu be lagani 1914 ai King dagina ia abia murinai, ia hahedinaraia ia be “mai goada danu ia lao, do ia kwalimu totona.” Apokalupo bukana ia hahedinaraia Iesu murinai hosi kakakakana, hosi koremana bona hosi laborana idia guia taudia idia heau danu. Unai hosi idauidau ese tuari, hitolo bona daihanai gorere idia laulaulaia. Unai hekwakwanai ibounai be “dina gabedia” lalonai idia vara gaudia bona unai peroveta herevana be hari iseda nega lalonai ia guguru noho.​

6. Apokalupo karoa 12 ese edena dala ai ita ia durua, Keriso ena noho negana ita lalopararalaia totona?

6 Apokalupo karoa 12 ese guba dekenai Dirava ena Basileia idia haginia ena sivarai ma haida ia herevalaia. Unai siri ia hahedinaraia tuari ta ia vara. Mikaela​​—King Iesu Keriso​​—bona iena aneru ese Diabolo bona ena demoni idia tuari henia. Satani Diabolo bona iena demoni idia lusi bona tanobada dekenai idia negedia diho. Baibel ia gwau, unai nega ai Satani be ia badu dikadika “badina ia diba iena nega be ia kwadogi sibona.” (Apokalupo 12:​7-​12 duahia.) Unai ese ia hahedinaraia goevagoeva, Keriso ena Basileia be guba dekenai ia gini murinai, tanobada dekenai “dika bada” negana do ia vara.

7. Salamo karoa 2 ese dahaka ia herevalaia bona Dirava ese dahaka dala ia kehoa?

7 Salamo karoa 2 ese guba Siona Ororona ai, Iesu be King ai do ia lao ia perovetalaia. (Salamo 2:​5-9; 110:​1, 2 duahia.) To, Salamo bukana ese ia hahedinaraia danu, Dirava ese tanobada ena lohia taudia bona edia taunimanima dekenai nega ia henia, Keriso ena lohia dalana idia abia dae totona. Baibel ese lohia taudia ia hamaoroa ‘sisiba do idia kamonai.’ Oibe, unai nega ai dala ia kehoa, lohia taudia bona edia taunimanima be edia kara do idia haidaua. Unai nega ai, “ia [Dirava] dekenai idia abidadama taudia be idia moale,” badina Iehova bona ia abia hidi King idia hesiai henia.​​—Sal. 2:​10-​12.

Toa Ita Lalopararalaia

8, 9. Daidia be Keriso ena noho negana ena toana do idia itaia bona lalopararalaia?

8 Farisea taudia be Iesu dekenai Basileia be edena negai do ia mai idia henanadailaia neganai, Iesu ia gwau idia be Basileia ena mai ‘ena toana do idia itaia lasi.’ (Luka 17:​20, 21) Ena hereva ena anina be Dirava idia diba lasi taudia ese unai toa do idia lalopararalaia lasi. Farisea taudia idia laloparara lasi, Iesu be nega vaira ai edia King ai do ia lao. Vadaeni, daidia ese Keriso ena noho negana ena toana do idia itaia bona lalopararalaia?

9 Iesu ia gwau iena hahediba taudia ese unai toa do idia itaia goevagoeva, “kevaru guba ena kahana dekenai ia abia isi ia lao bona guba ena kahana dekenai” idia itaia bamona. (Luka 17:​24-​29 duahia.) Mani oi laloa, Mataio 24:​23-​27 ena sivarai lalonai Iesu be ena noho negana ena toana ia herevalaia neganai, unai hereva ia gwauraia lou.

Inai Negai Idia Noho Taudia ese Toa Do Idia Itaia

10, 11. (a) Guna, inai magasin ese Mataio 24:34 ai “inai nega idia noho taudia” ena anina be edena bamona ia gwauraia? (b) Iesu ena hahediba taudia ese edena dala ai “inai nega idia noho taudia” idia lalopararalaia?

10 Guna, inai magasin ia gwau, aposetolo edia negai, Mataio 24:34 ese ia herevalaia “inai nega idia noho taudia,” ena anina be “unai negai idia noho kamonai lasi Iuda taudia.” * Toana be unai hereva be ia maoro, badina Baibel lalonai Iesu ese “inai nega idia noho taudia” ia herevalaia neganai, nega momo Iesu ia gwau idia be kara dika taudia. (Mat. 12:39; 17:17; Mar. 8:​38 ) Unai dainai, guna inai magasin ia gwau, hari inai negai unai “taudia” be Dirava idia diba lasi kara dika taudia, bona idia ese “tanobada ena dokona” (syn·teʹlei·a) bona ena ore (teʹlos) negana ena toana do idia itaia.

11 Momokani, Iesu ese nega haida inai hereva “inai nega idia noho taudia” ia gaukaralaia neganai, ia be iena nega ai idia noho kara dika taudia ia herevalaia eiava unai kara dika taudia ia hereva henidia. To, Mataio 24:34 lalonai ia ese unai kara dika taudia ia hereva henidia eiava ia herevalaia, a? Mani oi laloa, Iesu ena hahediba taudia foa be “hunia dala dekenai idia hereva henia.” (Mat. 24:3) Oibe, Iesu be iena aposetolo taudia ida ia herevahereva, unai dainai “inai nega idia noho taudia” ia gwauraia neganai, ia be kara dika taudia ia hereva henia lasi eiava kara dika taudia ia herevalaia lasi. Momokani, aposetolo taudia be idia daradara lasi, to idia laloparara idia bona edia tadikaka ma haida be “inai nega idia noho taudia” danu, bona do idia mauri noho ela bona “inai gaudia ibounai do idia vara momokani.”

12 Badinai idia noho siridia ese idia hahedinaraia “inai nega idia noho taudia” be daidia?

12 Dahaka dainai unai bamona ita hereva? Badinai idia noho siridia ita duahia namonamo neganai, unai do ita lalopararalaia. Mataio 24:​32, 33, dekenai Iesu ia gwau: “Fig auna dekena amo inai parabole do umui diba: Au ena rigina ese ranu ia abia, bona ena raurau matamata idia kehoa neganai, umui diba vadaeni lai be dina diho kahana dekena amo kahirakahira do ia mai. Inai dainai, umui danu ese inai gau ibounai idia vara do umui itaia neganai, do umui diba Taunimanima ena Natuna be ia kahirakahira vadaeni, iduara dekenai ia noho.” (Mar. 13:​28-​30; Luka 21:​30-​32 hahegeregerea.) Bena Mataio 24:​34, dekenai ia gwau: “Umui lau hamaoroa momokani, inai nega idia noho taudia do idia mase ore lasi neganai, be inai gaudia ibounai do idia vara momokani.”

13, 14. Dahaka dainai ita gwau diba, Iesu ese ia gwauraidia “inai nega idia noho taudia” be iena hahediba taudia?

13 Iesu ia gwau iena hahediba taudia, kahirakahira lauma helaga ese do ia horoa taudia, be “inai gaudia ibounai” idia itaia neganai do idia laloparara. Unai dainai, Iesu be inai hereva ia gwauraia neganai, unai be iena hahediba taudia ia gwauraia, badina ia gwau: “Inai nega idia noho taudia do idia mase ore lasi neganai, be inai gaudia ibounai do idia vara momokani.”

14 Iesu ena hahediba taudia be toa do idia itaia sibona lasi, to ena anina do idia lalopararalaia danu​​—idia be Dirava idia dadaraia taudia bamona lasi. Idia ese toa do idia itaia bona edia anina do idia “diba.” Do idia diba ia be “iduara dekenai ia noho.” Aposetolo edia negai, ena be Dirava diba lasi Iuda taudia bona horoa Keristani taudia ese Iesu ena hereva ia guguru idia itaia, to horoa taudia sibona ese unai toa ena anina idia lalopararalaia.

15. (a) Hari, Iesu ese ia gwauraia “inai nega idia noho taudia” be daidia? (b) Dahaka dainai ita be “inai nega idia noho taudia” edia noho negana ena daudau ita duahia diba lasi? (Rau 25 dekenai ia noho maua itaia.)

15 Hari inai negai, Dirava ena hereva idia lalopararalaia lasi taudia idia gwau, Iesu ena noho negana idia hahedinaraia toana ta be ia vara lasi. Idia laloa guna negadia amo ema bona hari, gau ta be ia idau lasi. (2 Pet. 3:4) To, Keriso ena horoa tadikaka, hari inai negai Ioane oreana taudia, ese unai toa be hegeregere kevaru ena diari be guba ena kahana ta amo ia lao kahana ta dekenai bamona idia itaia bona edia anina idia diba. Hari, unai horoa oreana be Iesu ese ia herevalaia “inai nega idia noho taudia” bona do idia mase lasi ela bona “inai gaudia ibounai do idia vara momokani.” * Unai ese ia hahedinaraia, hisihisi badana do ia vara neganai, Keriso ena horoa tadikaka oredia haida be tanobada dekenai do idia noho.

“Umui Naria Noho”

16. Keriso ena hahediba taudia ibounai ese dahaka idia karaia be namo?

16 To, toa ita itaia sibona be hegeregere lasi. Iesu ma ia gwau: “Inai hereva lau hamaoroa umui, taunimanima ibounai dekenai danu lau hamaoroa, lau gwau, ‘Umui naria noho.’ ” (Mar. 13:37) Herevana ita be horoa taudia eiava hutuma bada taudia, to unai hereva be mai anina bada ita dekenai. Lagani 1914 ai, Iesu be guba ai King dagina ia abia negana amo ema bona hari, lagani 90 mai kahana idia hanaia vadaeni. Namona be ita naria noho, ena be ia auka bona ita hekwarahi bada. Keriso be guba ena Basileia dekenai ia lohia noho ita diba dainai, unai ese ita ia hagoadaia, ita hegaegae bona ita naria noho totona. Unai ita diba dainai, ita laloparara danu, kahirakahira​​—ita “diba lasi negana dekenai”​​—Iesu do ia mai iena inai taudia ia hadikaia ore totona.​​—Luka 12:40.

17. Inai gaudia ita lalopararalaia dainai, iseda hemami be edena bamona bona dahaka ita karaia be namo?

17 Keriso ena noho negana ita lalopararalaia dainai, ita ia durua karaharaga lalohadaina ita abia totona. Ita diba Iesu be ia noho vadaeni bona ita itaia lasi to lagani 1914 ai guba dekenai King ai ia lohia matamaia. Kahirakahira, do ia mai kara dika taudia do ia hadikaia ore bona tanobada ibounai dekenai gau namodia do ia havaraia. Unai dainai, namona be iseda lalona ita hadaia, Iesu ese ia perovetalaia gaukarana do ita karaia, ia gwau: “Basileia ena Sivarai Namona be tanobada ibounai dekenai do idia harorolaia. Vadaeni unai murinai, dokona [“tanobada ena ore negana,” NW ] [teʹlos] be do ia ginidae.”​​—Mat. 24:14.

[Footnotes]

^ par. 3 Filipi 2:12 dekenai pa·rou·siʹa ena anina ia hedinarai namonamo, badina Paulo be ia “noho neganai” bona “noho lasi neganai” ia herevalaia. Hereva ma haida oi abia totona, mani Insight on the Scriptures, Volium 2, rau 676-9 oi itaia.

^ par. 10 Gima Kohorona, November 1, 1995, rau 11-​15, 19, 30, 31 itaia.

^ par. 15 Unai “taudia” edia noho negana be Apokalupo bukana ena matahanai ginigunana ia guguru negana ida ia hegeregere. (Apok. 1:10–​3:​22) Unai matahanai be lagani 1914 eiava Lohiabada ena noho negana amo ia guguru matamaia ela bona horoa tauna ginigabena do ia mase bona guba dekenai ia daekau, bena unai matahanai ena guguru negana do ia ore.​​—Apokalupo​​—Ena Hagugurua Negana Ia Kahirakahira!, rau 24, paragraf 4 itaia.

Edena Bamona Do Oi Haere?

• Edena bamona ita diba Iesu be nega daudau lalonai do ia noho?

• Daidia be Keriso ena noho negana ena toana idia itaia bona lalopararalaia?

• Hari inai negai, Mataio 24:34 dekenai ia gwauraia “inai nega idia noho taudia” be daidia?

• Dahaka dainai “inai nega idia noho taudia” edia noho negana ena daudau ita duahia diba lasi?

[Study Questions]

[Box on page 25]

“Inai Nega” Ena Daudau Ita Duahia Diba, A?

Iesu ese ia herevalaia “inai nega idia noho taudia” be mauri lagani idauidau taudia, to edia noho negana lalonai ia vara gauna ta be idia ibounai ese idia itaia. Hegeregere, Esodo 1:6 ia gwau: “Gabeai Iosepa ia mase, iena tadikakana taudia bona iena nega taudia ibounai danu idia mase.” Iosepa bona iena tadikaka edia mauri lagani be idauidau, to idia noho negana lalonai ia vara gauna ta be idia ibounai ese idia itaia. “Iena nega” lalonai idia noho taudia haida be idia vara guna, to Iosepa ia mase murinai, idia haida be idia do mauri noho. (Gen. 50:24) Unai negai idia noho taudia haida, hegeregere Beniamina, be Iosepa murinai ia vara bona Iosepa ia mase neganai, idia do mauri noho.

Unai dainai, Baibel ese inai hereva “inai nega idia noho taudia” ia gaukaralaia neganai, ita diba lasi idia noho negana be lagani hida, to ita laloparara unai nega be ia daudau lasi bona ia be mai ena dokona. Unai dainai, Mataio 24:34 ai Iesu be iena hahediba taudia dekenai “inai nega idia noho taudia” ia gwauraia neganai, idia dekenai “nega dokona” duahia dalana ia hadibaia lasi. To, Iesu ia gwau idia be “unai dina, bona unai hora” do idia diba lasi.​​—2 Tim. 3:1; Mat. 24:36.

[Picture on page 22, 23]

Iesu be lagani 1914 ai King ai ia lao neganai, hosi dekenai ia guia bona ia heau lao “kwalimu” totona

[Picture on page 24]

“Inai nega idia noho taudia do idia mase ore lasi neganai, be inai gaudia ibounai do idia vara momokani”