Skip to content

Skip to table of contents

Guna Oi Hahedinaraia Lalokauna Oi Haboioa Lasi

Guna Oi Hahedinaraia Lalokauna Oi Haboioa Lasi

Guna Oi Hahedinaraia Lalokauna Oi Haboioa Lasi

“Oi dekenai ia noho gauna do oi dogoatao namonamo noho.”​​—⁠APOK. 3:​11.

1, 2. Baibel amo oi diba Iehova be Dirava momokanina neganai, emu hemami be edena bamona?

IEHOVA ia gwauhamata ia be kamonai taudia totona gau namodia do ia karaia; unai sivarai oi kamonai negana ginigunana oi laloatao, a? Reana oi be tomadiho oreana ma ta ai oi noho neganai, Witnes tauna ta ese Baibel amo Dirava ena ura eiava hadibaia herevana ta ena anina be oi dekenai ia herevalaia goevagoeva; unai negai emu hemami be edena bamona? Reana oi mamia emu tomadiho oreana be oi idia hakaua kerere. To, hari oi moale bada badina hereva momokani oi diba! Reana emu tama sina be Witnes taudia, to oi sibona ese oi abia dae Iehova be Dirava momokanina bona emu lalona oi hadaia Iehova oi badinaia totona; unai negai emu hemami be edena bamona?​​—⁠Roma 12:⁠2.

2 Emu kongrigeisen tadikaka taihu momo be oi do idia hamaoroa, idia moale bada badina Iehova kahirakahira idia noho bona Iehova be idia ia boiria. (Ioa. 6:​44) Idia moale dainai, idia ura Iehova ena hesiai gaukara idia karaia bona idia diba gaudia be ma haida dekenai idia harorolaia. Oi danu be unai bamona, a?

3. Iesu be revareva ta ia siaia neganai, Efeso kongrigeisen dekenai be dahaka ia vara vadaeni?

3 Aposetolo edia negai, Iesu be Efeso kongrigeisen taudia ia hamaorodia: “Guna be lau oi lalokau henia bada, to hari be lasi.” Efeso taudia edia kara namodia be momo, to guna Iehova dekenai idia hahedinaraia lalokauna be idia haboioa. Unai dainai, Iesu ia gwau: “Oiemu kara lau diba. Oiemu gaukara mai hekwarahi bada, bona oiemu haheauka lau diba vadaeni. Lau diba oi ese kara dika taudia oi negea, bona sibodia idia gwauraia aposetolo taudia oi ese oi tohoa vadaeni. Oi davaria vadaeni idia be koikoi taudia. Lau diba oi haheauka noho, bona lauegu ladana dainai hisihisi oi davaria vadaeni. Bona lau diba oi hesiku lasi. To inai gau tamona dekenai oi be kerere: Guna be lau oi lalokau henia bada, to hari be lasi.”​​—⁠Apok. 2:​2-4.

4. Dahaka dainai Iesu ese Efeso dekenai ia siaia sisibana be mai anina bada hari inai negai?

4 Lagani 1914 murinai idia noho horoa Keristani taudia huanai idia vara karadia haida dainai, Iesu ese Efeso bona kongrigeisen ma haida dekenai ia siaia sisiba​—⁠Apokalupo bukana ai ia gwauraia sisibana​—⁠be mai anina bada. (Apok. 1:​10) Momokani, hari inai negai, ita itaia tadikaka taihu haida be guna Iehova bona Baibel ena hereva momokani dekenai idia hahedinaraia lalokauna be hari ia hoho lasi. Idia sibona ita laloa lasi, to namona be iseda mauri ita tahua o laloa lou, unai ese ita do ia durua guna Dirava bona Baibel ena hereva momokani dekenai ita hahedinaraia lalokauna ita habadaia lou totona.

Dahaka Dainai Oi Abia Dae Inai be Hereva Momokani?

5, 6. (a) Keristani taudia ta ta ese dahaka idia karaia be namo? (b) Dahaka dainai oi abia dae Iehova ena Witnes taudia be hereva momokani idia hadibaia? (c) Dahaka ese ta ia durua diba guna Baibel ena hereva momokani dekenai ia hahedinaraia lalokauna ia habadaia lou totona?

5 Iehova dekenai edia mauri idia gwauhamatalaia taudia ibounai ese idia karaia gauna ginigunana be inai: Namona be idia “diba edena kara be namo, edena kara Dirava ia ura henia, bona edena kara be goeva momokani.” (Roma 12:​1, 2) Anina be, Baibel ena hereva momokani idia dibaia be namo. Edena dala ai taunimanima haida idia abia dae Iehova ena Witnes taudia be hereva momokani idia hadibaia? Haida idia laloatao idia be Baibel amo Iehova ena ladana idia dibaia neganai, edia mauri idia haidaua. Ma haida idia laloatao idia be mase taudia dekenai dahaka ia vara be Baibel amo idia lalopararalaia neganai, edia mauri idia haidaua. (Sal. 83:18; Had. 9:​5, 10) Haida be Iehova ena taunimanima huanai ia noho lalokauna idia itaia dainai, orea lalonai idia vareai. (Ioa. 13:​34, 35) Ma haida be inai hereva, ita be “tanobada ena lasi” ena anina idia lalopararalaia neganai, idia abia dae Keristani taudia momokanidia be politikol ena hepapahuahu o bese ta ena tuari lalonai idia vareai lasi.​​—⁠Isa. 2:4; Ioa. 6:​15; 17:​14-​16.

6 Unai bamona lalohadai bona ma haida ese momo idia durua, Dirava idia lalokau henia totona. Namona be nega oi atoa, guna hereva momokani oi diba dalana oi lalohadailaia totona. Emu noho dalana, kara, Iehova oi lalokau henia dalana bona Iehova ena gwauhamata oi abidadama henia dalana be idau bona ma haida edia be idau. Unai dainai, oi gwau diba guna oi dibaia hereva momokanidia be mai anina bada hari inai negai danu. Baibel ena hereva momokanidia be idia idau lasi. Unai dainai, unai bamona lalohadai bona hemami oi laloa lou neganai, unai ese oi do ia durua guna Baibel ena hereva momokani dekenai oi hahedinaraia lalokauna oi habadaia lou totona.​​—⁠Salamo 119:​151, 152; 143:5 duahia.

Guna Oi Hahedinaraia Lalokauna Oi Habadaia

7. Guna Baibel ena hereva momokani dekenai oi hahedinaraia lalokauna oi habadaia ena badina be dahaka? Edena dala ai unai oi karaia diba?

7 Reana bapatiso oi abia murinai, emu mauri lalonai gau momo idia idau. Guna be Baibel ena hereva momokani dekenai oi hahedinaraia lalokauna be bada, to lagani ta ta idia hanaia neganai, emu lalokau oi habadaia be namo, unai amo emu abidadama idia tohoa gaudia matamatadia oi haheaukalaia diba. To, Iehova be oi ia durua. (1 Kor. 10:13) Momokani, unai lagani lalodiai oi davaria ekspiriens be mai anina bada oi dekenai. Unai ese oi idia durua, guna oi hahedinaraia lalokauna oi habadaia, bona do oi diba edena kara be namo, edena kara Dirava ia ura henia.​​—⁠Ios. 23:14; Sal. 34:⁠8.

8. Iehova be Mose dekenai dahaka ia gwau? Edena dala ai Israela taudia be Iehova ena kara idia diba namonamo?

8 Haheitalai be inai: Iehova ia gwau Israela taudia be Aigupito amo do ia hamauria neganai, Israela taudia dekenai ia vara gaudia mani ita laloa. Dirava be Mose ia hamaoroa: “Dahaka ai Lau sibona do Lau halaoa be do Lau halaoa.” (Eso. 3:​7, 8, 13, 14) Unai ena anina be inai: Iehova be dala idauidau ai ena taunimanima do ia hamauria. Gabeai, Israela taudia be dala idauidau ai idia itaia Iehova be Siahu Ibounai Diravana, Hahemaoro Tauna, Hakaua Tauna, Hamauria Tauna, Tuari Tauna, bona Gau Idauidau Ia Henia Tauna.​​—⁠Eso. 12:12; 13:21; 14:​24-​31; 16:4; Neh. 9:​9-​15.

9, 10. Dahaka ese oi ia durua diba Dirava oi diba namonamo totona? Dahaka dainai emu ekspiriens gunadia oi laloa lou be namo?

9 Idaunegai Israela taudia edia noho dalana be emu noho dalana amo ia idau. To, reana emu mauri lalonai gau haida idia vara oi itaia bona oi hamomokania Dirava be oi ia laloa bada, bona unai ese emu abidadama ia hagoadaia. Reana dala haida amo oi itaia Iehova be Hariharibada Tauna, Heduru Tauna, bona Hadibaia Tauna. (Isaia 30:​20, 21 duahia.) Eiava reana oi itaia Iehova be emu guriguri ia haerelaia. Reana hekwakwanai ta oi davaria neganai, tadikaka o taihu ta be oi ia hagoadaia. Eiava reana Baibel oi stadilaia lalonai, siri maorodia haida oi davaria bona unai ese oi ia durua emu hekwakwanai oi hanamoa totona.

10 Bema unai bamona ekspiriens be haida dekenai oi herevalaia, reana unai do idia laloa bada lasi. Badina oi gwauraia sivaraina lalonai be hoa gaudia oi kikilaia lasi. To mani oi laloa, oi dekenai unai gaudia be mai anina bada. Momokani, Iehova be oi ura gaudia ia henia. Lagani momo lalonai hereva momokani lalonai oi noho mani oi laloa. Unai negai, Iehova ese oi ia durua karana ta oi laloatao diba, a? Bema oibe, unai nega oi laloatao bona oi idia hagoadaia daladia ese oi do ia durua, guna Iehova totona oi hahedinaraia lalokauna oi haboioa lasi totona. Iehova ena heduru dainai, Ia oi tanikiu henia noho. Iehova ena heduru negadia oi lalodia loulou. Unai ese idia hamomokania Iehova be oi ia laloa bada, bona Iehova oi abidadama henia diba​—⁠tau ta ese unai abidadama ia kokia diba lasi.

Emu Mauri Oi Lalohadailaia

11, 12. Bema Keristani tauna ta be guna hereva momokani dekenai lalokau ia hahedinaraia to hari be lasi, vadaeni unai ena badina be dahaka? Iesu be dahaka sisiba ia henia?

11 Bema guna Dirava bona Baibel ena hereva momokani dekenai lalokau oi hahedinaraia, to hari be lasi, vadaeni oi gwau lasi Iehova ena kara be ia idau danu. Lasi, Iehova ena kara be ia idau lasi. (Mal. 3:6; Iam. 1:​17) Guna ema bona hari, Iehova be oi ia do laloa bada noho. Bema emu kara ta ia idau bona oi mamia Iehova oi tura henia be auka, vadaeni unai gauna be dahaka? Reana oi mamia oi be kohu, moni o mauri durua gauna ma ta oi laloa momo, a? Reana guna be Iehova oi guriguri henia momo, eiava Baibel oi stadilaia bona laloa dobu momo. Eiava guna be haroro gaukara oi goadalaia bona hanaihanai kongrigeisen heboudia dekenai oi lao, to hari be lasi, a?​​—⁠2 Kor. 13:⁠5.

12 Nega haida reana unai kara oi manokalaia be do oi itaia haraga lasi, to bema oi itaia unai kara oi manokalaia, vadaeni ena badina be dahaka? Reana badina be, moni gaukara oi karaia emu famili oi durua totona, o emu gorere hanamoa dalana oi tahua eiava ma haida dainai, oi laloa Iehova ena dina be do ia mai haraga lasi, a? Iesu be ena aposetolo taudia ia hamaoroa: “Do umui naria namonamo, aniani bona kekero muramura bona tanobada ena laloa metau momo gaudia ese emui lalona do idia guia garina, vadaeni Lohiabada ena Dina do ia mai haraga, umui hegaegae lasi garina. Badina be unai Dina be tanobada latanai idia noho taunimanima ibounai dekenai do ia ginidae. Unai dainai, do umui naria, bona nega ibounai do umui guriguri, vadaeni inai dika ibounai dekena amo do umui heau mauri.”​​—⁠Luka 21:​34-​36.

13. Iamesi ia gwau Baibel be dahaka bamona?

13 Baibel torea tauna ta Iamesi be ena tadikaka ia hagoadadia, Baibel amo edia kara idia tahua totona. Iamesi ia gwau: “Dirava ena hereva do umui kamonai kava lasi, to umui badinaia danu. Bema umui kamonai kava, umui sibona umui koia noho. Bema tau ta be hereva ia kamonai sibona, to ia badinaia lasi, ia be sibona ena vairana ena toana hevarivari lalonai ia itaia bamona. Iena vairana ena toana korikori ia itaia, vadaeni ia raka siri, bona maoromaoro iena vairana ena toana ia laloaboio momokani. To taravatu namona bona goevagoeva momokani ia noho, ia ese kara dika ena siahu dekena amo ita ia ruhaia vadaeni. Tau ta bema inai taravatu ia itaia namonamo noho, bona ia badinaia noho, bona ia kamonai kava lasi, to ia karaia momokani neganai, unai tau be namo. Dirava ese unai tau, iena kara ibounai lalonai, do ia hanamoa.”​​—⁠Iam. 1:​22-​25.

14, 15. (a) Baibel be edena dala ai ita ia durua diba Iehova ita badinaia totona? (b) Dahaka henanadai ita lalohadailaia be namo?

14 Ta be hevarivari ia gaukaralaia diba, ena toana o dabua ia sekea namonamo totona. Hegeregere, bema tau ta be hevarivari lalonai ia itaia ena nektai be ia gageva, vadaeni ia atoa namonamo diba. Bema hahine ta be hevarivari lalonai ia itaia ena huina ia atoa namonamo lasi, vadaeni ia hamaoromaoroa diba. Unai hegeregerena, Baibel be ita ia durua eda kara o lalohadai ita sekea totona. Iseda kara eiava lalohadai be Baibel ena hereva ida ita hahegeregerea neganai, ita ese Baibel be hevarivari bamona ita gaukaralaia unai. To bema hevarivari lalonai kerere ta ita itaia to hamaoromaoroa karana ta ita karaia lasi​—⁠vadaeni hevarivari ita itaia be anina lasi, ani? Bema Dirava ena “taravatu” goevadaena ita itaia bona unai hegeregerena kara ita “karaia momokani” be aonega karana. Unai dainai, bema ita itaia, guna ita be Iehova bona Baibel ena hereva momokani dekenai lalokau ita hahedinaraia to hari be lasi, vadaeni ita sibona ita nanadaia: ‘Dahaka metau lau davaria, bona edena bamona unai lau haheaukalaia? Guna unai metau be edena bamona lau haheaukalaia? Gau ta ia idau, a?’ Bema ita itaia gau ta ia idau, vadaeni unai ita laloa bada. Bema ita itaia gau haida ita hamaoromaoroa be namo, vadaeni ita hamaoromaoroa haraga.​​—⁠Heb. 12:​12, 13.

15 Danu, unai bamona laloa dobu karana ese ita ia durua diba Iehova ita badinaia noho totona. Aposetolo Paulo be Timoteo ia hagoadaia, ena hesiai gaukara ia hanamoa totona. Paulo ia gwau: “Oiemu diba bona goada do oi gaukaralaia, mai oiemu lalona ibounai. Vadaeni taunimanima ibounai ese oiemu goada do idia itaia, ia bada lao noho.” Ita danu, namona be Dirava ena Hereva ita laloa dobu, bona ita tahua edena bamona eda gaukara ita hanamoa diba.​​—⁠1 Tim. 4:​15.

16. Dirava ena Hereva bona emu kara oi hahegeregerea neganai, dahaka dainai oi naria namonamo be namo?

16 Bema emu mauri oi tahua goevagoeva, manoka gaudia do oi itaia. To oi lalometau lasi. Gau badana be, oi ura emu manoka gauna oi diba bona oi hamaoromaoroa. Satani ia ura inai lalohadai ita abia: Ita be goevadae lasi taudia dainai, ita be anina lasi. Momokani, Satani ia gwau Dirava be iseda hesiai gaukara ia laloa maragi. (Iobu 15:​15, 16; 22:⁠3) To, Iesu ese ia hahedinaraia goevagoeva Dirava be ita ta ta ia laloa bada bona Satani ena hereva be koikoi. (Mataio 10:​29-​31 duahia.) Oi laloparara oi be goevadae lasi tauna dainai, namona be mai manau ida oi gaukara goada emu kara oi hanamoa totona, bona Iehova be oi do ia durua. (2 Kor. 12:​7-​10) Bema oi gorere o oi buruka dainai emu goada ia hegeregere lasi, namona be emu lalokau oi haboioa lasi to oi karaia diba tahua gaudia oi atoa.

Gau Momo Dainai Iehova Ita Tanikiu Henia

17, 18. Guna oi hahedinaraia lalokauna oi habadaia noho ena namo be dahaka?

17 Guna oi hahedinaraia lalokauna oi habadaia noho neganai, hahenamo momo do oi abia. Iehova dekenai emu diba oi habadaia noho, bona oi Ia hakaua dainai oi tanikiu henia. (Aonega Herevadia 2:​1-9; 3:​5, 6 duahia.) Salamo torea tauna ia gwau: “Lohiabada ena hadibaia hereva be momokani vadaeni. Idia ese aonega lasi taudia dekenai, aonega idia henia. Lohiabada e, oiemu Taravatu ese . . . sisiba namona idia henia. Lau ese idia lau badinaia neganai, noho mauri namona momokani lau davaria.” Ma danu, “mai edia kerere lasi dekenai idia noho taudia, bona Lohiabada ena taravatu hegeregerena idia noho taudia, be do idia moale noho.”​​—⁠Sal. 19:​7, 11; 119:⁠1.

18 Momokani, gau namodia momo dainai Iehova do oi tanikiu henia. Tanobada dekenai dika idia vara ena badina be oi lalopararalaia. Dirava ese ena taunimanima dekenai ia henia gaudia amo namo oi davaria. Danu, Iehova oi tanikiu henia badina oi ia boiria ena kongrigeisen lalonai oi vareai bona Iena Witnes tauna ta ai oi ia halaoa. Unai hahenamo oi laloa hanaihanai! Bema unai bamona gaudia be lista ta ai oi torea, reana idia be momo herea. Bema nega ta ta ai unai bamona oi karaia, unai ese oi do ia durua inai sisiba oi badinaia totona: “Oi dekenai ia noho gauna do oi dogoatao namonamo noho.”​​—⁠Apok. 3:​11.

19. Dirava badinaia karana sibona lasi, to dahaka mai anina bada gaudia ma haida ita laloa be namo?

19 Lagani ta ta ai emu abidadama ia goada ia lao dalana oi lalohadailaia karana ese oi ia durua diba, oi dekenai ia noho gauna oi dogoatao namonamo noho totona. Gima Kohorona be nega momo gau badadia haida ia gwauraia, unai ese ita ia durua diba Iehova ita badinaia noho totona. Hegeregere: Guriguri, Keristani heboudia ita lao bona haere o tok ita henia, bona haroro gaukara ita karaia goadagoada. Unai bamona herevadia ese oi idia durua diba, guna oi hahedinaraia lalokauna oi hamatamataia bona hagoadaia noho totona.​​—⁠Efe. 5:​10; 1 Pet. 3:​15; Iuda 20, 21.

Edena Bamona Do Oi Haere?

• Bema gau haida ese guna oi idia hagoadaia Iehova oi lalokau henia totona, vadaeni edena bamona unai gaudia ese hari oi ia hagoadaia diba?

• Emu ekspiriens gunadia ese oi dekenai dahaka idia hadibaia diba?

• Dahaka dainai ita tahua ita be Dirava ita lalokau henia eiava lasi?

[Study Questions]

[Picture on page 23]

Edena Baibel ena hereva momokani ese emu lalona ia veria?

[Picture on page 25]

Oi itaia gau haida oi hamaoromaoroa be namo, a?