Bog ne uzrokuje prirodne katastrofe koje se događaju u današnje vrijeme. Njemu je itekako stalo do ljudi koji su pogođeni takvim strahotama. Lijepo je znati da će u Božjem Kraljevstvu prirodne katastrofe, koje ljudima nanose toliko patnje, biti stvar prošlosti. Dok to ne postane stvarnost, Bog će spremno pružati utjehu svima koji su doživjeli prirodne katastrofe (2. Korinćanima 1:3).

•  Zašto možemo biti sigurni da prirodne katastrofe nisu Božja kazna?

•  Jesu li prirodne katastrofe jedan od znakova posljednjih dana?

•  Kako Bog pomaže onima koji su doživjeli neku prirodnu katastrofu?

•  Može li nam Biblija pomoći da se pripremimo za prirodne katastrofe?

•  Biblijski reci koji mogu utješiti žrtve prirodnih katastrofa

 Biblija pokazuje da je Bog nekad koristio prirodne sile da bi kaznio ljude. No taj se način kažnjavanja uvelike razlikuje od prirodnih katastrofa. U čemu?

•   U prirodnim katastrofama ginu i stradavaju i zli i dobri. Za razliku od toga Biblija pokazuje da Bog kažnjava samo zle. Naprimjer, kad je uništavao drevne gradove Sodomu i Gomoru, poštedio je pravednoga Lota i njegove dvije kćeri (1. Mojsijeva 19:29, 30). Bog je točno znao kakvo je bilo srce svakog pojedinca u tim gradovima i uništio je samo one koji su u njegovim očima bili zli (1. Mojsijeva 18:23-32; 1. Samuelova 16:7).

•   Prirodne katastrofe ljude obično pogađaju bez ikakvog upozorenja. Za razliku od toga Bog je upozorio zle prije nego je upotrijebio neku prirodnu silu kako bi ih kaznio. Ljudi koji su poslušali Božje upozorenje imali su priliku izbjeći uništenje (1. Mojsijeva 7:1-5; Matej 24:38, 39).

•   Ljudi donekle doprinose pojavi prirodnih katastrofa. Kako? Tako što zagađuju okoliš i nastanjuju se u područjima gdje često dolazi do potresa, poplava i drugih prirodnih nepogoda (Otkrivenje 11:18). Boga ne treba kriviti što ljudi donose takve odluke (Mudre izreke 19:3).

 Jesu. Biblijska proročanstva pokazuju da će tijekom posljednjih dana, odnosno prije “svršetka ovoga poretka”, dolaziti do prirodnih katastrofa (Matej 24:3; 2. Timoteju 3:1). Isus je o našem vremenu rekao: “Bit će gladi i potresa po raznim mjestima” (Matej 24:7). No Bog će uskoro sa Zemlje ukloniti sve razloge za patnju i bol, uključujući i prirodne katastrofe (Otkrivenje 21:3, 4).

•   Bog tješi postradale svojom Riječju, Biblijom. Biblija nam jamči da je Bogu stalo do nas i da suosjeća s nama kad patimo (Izaija 63:9; 1. Petrova 5:6, 7). Iz nje također saznajemo da je Bog obećao da će doći dan kad više neće biti prirodnih katastrofa. (Vidi okvir  “Biblijski reci koji mogu utješiti žrtve prirodnih katastrofa”.)

•   Bog pomaže postradalima preko svojih slugu. Bog potiče svoje sluge na Zemlji da postupaju poput Isusa. U Bibliji je prorečeno da će Isus utješiti one “koji su srca slomljena” i “sve koji tuguju” (Izaija 61:1, 2). Božji sluge nastoje postupati na sličan način (Ivan 13:15).

   Bog potiče svoje sluge i da pružaju praktičnu pomoć žrtvama prirodnih katastrofa (Djela apostolska 11:28-30; Galaćanima 6:10).

 Može. Istina, Biblija nije priručnik s uputama koje bi nas mogle pripremiti za neku katastrofu, ali sadrži načela koja nam svakako mogu pomoći u tome. Naprimjer...

•   Unaprijed poduzmite potrebne korake. “Pametan čovjek vidi zlo i skloni se”, piše u Bibliji (Mudre izreke 22:3). Mudro je razraditi plan kojeg ćete se držati u slučaju katastrofe. Što bi moglo spadati u taj plan? Naprimjer, mogli biste pripremiti neke nužne stvari za katastrofu ili uvježbati sa svojom obitelji gdje ćete se okupiti ako dođe do katastrofe.

•   Neka vam život bude važniji od stvari. Biblija kaže: “Ništa nismo donijeli na svijet, pa ne možemo ništa ni odnijeti s njega” (1. Timoteju 6:7, 8). Trebamo biti spremni ostaviti svoj dom i imovinu ako nam u katastrofi život dođe u pitanje. Dobro je imati na umu da je naš život vredniji od svega materijalnog (Matej 6:25).