Što Biblija kaže o šminkanju i nošenju nakita?
Iako Biblija ne govori previše detaljno o šminkanju i nošenju nakita, ona ne osuđuje takve načine uljepšavanja. Međutim, potiče nas da se ne usredotočujemo na fizičku ljepotu, nego na ljepotu srca, na trajnu ljepotu blagog i mirnog duha (1. Petrova 3:3, 4).
Kako znamo da Biblija ne osuđuje uljepšavanje
Bogobojazne žene iz biblijskog doba: Rebeka, koja se udala za Abrahamovog sina Izaka, nosila je zlatni prsten u nosu, zlatne narukvice i drugi skupi nakit koji je dobila od svog budućeg svekra (1. Mojsijeva 24:22, 30, 53). Estera je išla na uljepšavanje prije nego što ju je perzijski kralj izabrao za kraljicu (Estera 2:7, 9, 12). To uljepšavanje vjerojatno je uključivalo korištenje kozmetičkih preparata i šminke (New International Version; Easy-to-Read Version).
Usporedbe u kojima se nakit spominje u pozitivnom svjetlu: U Bibliji je osoba koja nekome da dobar savjet uspoređena sa zlatnom naušnicom (Mudre izreke 25:12). Osim toga, Bog je sebe usporedio s mužem koji svoju ženu, izraelski narod, ukrašava narukvicama, ogrlicom i naušnicama. Zbog toga je izraelski narod u prenesenom smislu bio vrlo lijep (Ezekijel 16:11-13).
Pogrešna razmišljanja o šminkanju i nošenju nakita
Što kažu ljudi: Biblija u 1. Petrovoj 3:3 osuđuje “pletenje kose i ukrašavanje zlatom”.
Što kaže Biblija: Kontekst tog retka pokazuje da Biblija veći naglasak stavlja na unutarnju ljepotu nego na vanjski izgled (1. Petrova 3:3-6). Tu misao podupiru još neki biblijski reci (1. Samuelova 16:7; Mudre izreke 11:22; 31:30; 1. Timoteju 2:9, 10).
Što kažu ljudi: Nije u redu ukrašavati oči jer je to radila zla kraljica Izebela (2. Kraljevima 9:30).
Što kaže Biblija: Izebela je bila ubojica i bavila se vračanjem. Osuđena je zbog zlih djela, a ne zbog svog izgleda (2. Kraljevima 9:7, 22, 36, 37).