“Egipatski arheolozi objavili su da je na jednom ogromnom groblju u Zapadnoj pustinji otkriveno najmanje 200 mumija, od kojih neke imaju i pozlaćene maske”, kaže se u izvještaju BBC Newsa. Groblje se nalazi u blizini jedne pustinjske oaze na području grada Bawitia, otprilike 300 kilometara jugozapadno od Kaira. Prema podacima egipatske Middle East News Agency, na groblju je zakopano možda i više od 10 000 mumija. Groblje je preimenovano u Dolinu mumija. Dugačko je deset kilometara, a nastalo je prije 2 000 godina, u ranom grčko-rimskom razdoblju. Neke od dosad iskopanih mumija bile su umotane u laneno platno ili obložene gipsom, dok su neke na licu imale pozlaćene maske “a na prsima veličanstvene prikaze drevnih egipatskih božanstava”, kaže Zahi Hawass, upravitelj odjela za starine.

Izjalovila su se nastojanja Svjetske zdravstvene organizacije da se u Africi do kraja godine potpuno iskorijeni dječja paraliza, izvještava Cape Times. U Angoli je zbog rata dječja paraliza poprimila epidemijske razmjere. Prema mišljenju Neila Camerona, ravnatelja centra za kontrolu zaraznih bolesti pri Ministarstvu zdravstva Južnoafričke Republike, možda će proći još deset godina prije nego što se u Angoli iskorijeni dječja paraliza. Osim toga, susjedne države Namibija i Demokratska Republika Kongo bore se s epidemijom hemoragijske groznice Ebole odnosno bubonske kuge. Lepra još uvijek predstavlja problem u Etiopiji, Kongu, Mozambiku, Nigeru i Nigeriji. Sve te pošasti, kao i činjenica da malarija uzima maha u gotovo svim dijelovima kontinenta, izazivaju ozbiljnu zabrinutost, budući da, kao što je Cameron primijetio, “državne granice nisu prepreka za širenje bolesti”.

“Voda je najvažnija tvar za održavanje života, jer tekućina čini najveći dio tjelesne mase”, izvještavaju novine Toronto Star. “Čak i 20-postotni gubitak vode u organizmu može biti smrtonosan.” Osim što regulira tjelesnu temperaturu, voda “kroz krvotok i druge sustave u tijelu doprema organima hranjive tvari, a odnosi otpadne tvari. Također podmazuje zglobove i debelo crijevo, pomažući u sprečavanju zatvora.” U prosjeku odrasla osoba treba dnevno popiti dvije do tri litre vode. Pijenje kave, gaziranih sokova ili alkoholnih pića može čak povećati potrebu za čistom vodom, budući da spomenuti napici mogu dovesti do dehidracije. Prema riječima jedne dijetetičarke, nije uputno da vam žeđ služi kao podsjetnik da trebate piti vodu, jer ćete vjerojatno dehidrirati već i prije nego što osjetite žeđ. Novine pišu da “kod većine ljudi pijenje čaše vode svakog sata tijekom dana zadovoljava potrebe za vodom”.

“Neka kanadska poduzeća počinju uviđati koliko je korisno da radnici malo odspavaju na radnom mjestu”, piše list Toronto Star. Namještenici su uveli “sobe za obnavljanje budnosti” za radnike koji rade u noćnoj smjeni. “Sobe su slabo osvijetljene, prohladne i tihe te imaju budilice i ležajeve ili naslonjače s pomičnim naslonom”, piše Star. No “ljudi se teško odvikavaju od starog načina razmišljanja. Poduzeća koja opremaju prostorije za drijemanje nisu sklona reklamirati svoje usluge.” Mary Perugini, specijalistica iz Centra za istraživanje poremećaja spavanja u Royal Ottawa Hospitalu, kaže: “Naš radni dan traje sve duže i izlažemo se sve većem stresu. Bilo bi korisno kad bismo u toku radnog dana mogli odspavati 20 minuta. Time bi se sasvim sigurno povećalo produktivnost (i) spriječilo povećanje stresa.”

Najveća ledena masa na svijetu, ne računajući polarne krajeve, nestat će u roku od 40 godina ukoliko se nastavi otapati sadašnjom brzinom, izvještava londonski The Sunday Telegraph. Kombinacija globalnog porasta temperature i relativno niske zemljopisne širine na kojoj se Himalaja nalazi predstavlja opasnost za tamošnjih 15 000 ledenjaka. Ledenjak Gangotri, jedan od izvora rijeke Ganges, izgubio je u proteklih 50 godina gotovo trećinu svoje dužine. Syed Hasnain, znanstvenik koji prati stanje ledenjaka, upozorava da ukoliko se postojeći trend nastavi, “presušit će rijeke kao što su Ganges, Ind i Brahmaputra, koje dobivaju otprilike 70 do  80 posto vodene mase od snijega i otopljenog leda”. Rezultat toga bila bi “ekološka katastrofa”, upozorava Hasnain. U međuvremenu raste opasnost od velikih poplava. Pri otapanju ledenjaka nastaju jezera koja su okružena krhkim zidovima od leda, kamenja i pijeska. Budući da se ledenjak i dalje topi, voda probija te zidove i spušta se u nizine, pri čemu dolazi do razornih poplava.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da udisanje duhanskog dima ugrožava zdravlje 50 posto djece svijeta, izvještava londonski list Guardian. U bolesti povezane s pasivnim pušenjem, između ostalog, spadaju astma i neke druge bolesti dišnih puteva, sindrom iznenadne dojenačke smrti, bolesti srednjeg uha i rak. Istraživanja također pokazuju da djeca pušača imaju slabiji uspjeh u školi i problematičnije ponašanje. Ako oba roditelja puše, tada postoji 70 posto veća vjerojatnost da će njihova djeca imati zdravstvenih problema, a čak i ako obitelj ima samo jednog pušača, vjerojatnost će biti 30 posto veća. WHO se zalaže za obrazovanje roditelja na zdravstvenom planu kako bi im se pomoglo da uvide koliko je njihova navika pušenja štetna za obitelj, no zalaže se i za zabranu pušenja u školama i na drugim mjestima na kojima djeca često borave.

Prema predviđanjima Svjetske turističke organizacije (WTO), “do 2020. godine broj međunarodnih turističkih putovanja porast će sa sadašnjih 625 milijuna godišnje na 1,6 milijardi”, izvještava The UNESCO Courier. Očekuje se da će ti turisti trošiti preko dva bilijuna dolara, “tako da će turizam postati najunosnija privredna grana svijeta”. Zasad ljudi najviše vole putovati u Evropu. Francusku je 1998. posjetilo 70 milijuna turista i ona je najposjećenija zemlja. Međutim, očekuje se da će do 2020. Kina doći na prvo mjesto. Međutim, putovanja na međunarodnim relacijama ostaju povlastica privilegirane manjine. Godine 1996. samo je 3,5 posto svjetskog stanovništva putovalo u inozemstvo. WTO predviđa da će do 2020. ta brojka narasti na 7 posto.

Mini odmori, odnosno vikend odmori koje evropska turistička poduzeća trenutno promoviraju kao brz i jednostavan način da se opustite i pobjegnete od stresne svakodnevice, zapravo mogu “učiniti više štete nego dobra”, izvještava londonski list Guardian. Prema izjavi kardiologa Waltera Pasinia, iz Svjetske zdravstvene organizacije, spremanje stvari, žurni odlazak na aerodrom te sam let, kao i promjena temperature, hrane i vremenskih zona, sve to doprinosi iscrpljenosti i veoma je opasno. Tijelu je potrebno nekoliko dana da bi se opustilo i prilagodilo na drugačiju klimu i način života, u protivnom, promjene štetno djeluju na cirkulaciju i spavanje. Studija dr. Pasinia “pokazala je da je kod onih koji su otputovali na nekoliko dana postojala 17% veća vjerojatnost da dožive srčani udar i 12% veća vjerojatnost da dožive automobilsku nesreću nego kod osoba koje su otišle na odmor u trajanju od sedam ili više dana”, pisale su novine. “Ne kažem da su kratki odmori sami po sebi opasni, no ljudi trebaju paziti na sebe i dobro se pripremiti za odmor”, rekao je dr. Pasini, a njegova je izjava citirana u londonskom Daily Telegraphu. “Danas ljudi idu na sve kraće odmore i jure od jednog mjesta do drugog, nastojeći strpati mnoštvo aktivnosti u svega nekoliko dana, no to nije nikakav odmor. Ustvari, takav odmor stvara mnogo stresa.”

“Čegrtuše vas mogu napasti čak i nakon što budu ubijene — a taj neobičan način osvete nakon smrti iznenađujuće je čest”, izvještava New Scientist. Od 34 pacijenta koja su u Arizoni (SAD) u razdoblju od 11 mjeseci liječena od ugriza čegrtuše, 5 je reklo da ih je zmija napala nakon što je bila ubijena, kažu dva liječnika koja se bave istraživanjem tog fenomena. Jedan je čovjek puškom ubio zmiju, odsjekao joj glavu, čekao da se zmija prestane micati, a potom je uzeo glavu. Glava ga je napala i ugrizla za obje ruke. Ranija istraživanja pokazala su da odsječena čegrtušina glava “ponekad čak i sat vremena nakon smrti pokuša napasti predmete kojima se maše pred njom”, kaže se u časopisu. Herpetolozi smatraju da je to “refleksna radnja koju izazivaju senzori infracrvenog zračenja smješteni u ‘jamici’, organu koji se nalazi između nosnice i oka te registrira toplinu tijela.” Dr. Jeffrey Suchard upozorava da bi čegrtušu kojoj je odsječena glava trebalo tretirati kao “veoma kratku zmiju”. “Ako je baš morate dirati”, rekao je Suchard, “predlažem vam da uzmete veoma dugačak štap.”