“Gotovo polovina Kanađana žali se na umjereni, pa čak i veliki stres dok nastoji uskladiti posao i obiteljski život”, izvještava list Vancouver Sun. “To je dvostruko više ljudi nego prije deset godina.” Što je dovelo do tog porasta? Anketa koju je objavio Conference Board of Canada pokazuje porast broja zaposlenih Kanađana koji njeguju nekog člana obitelji. Sve više ljudi ima djecu u kasnijoj životnoj dobi, tako da se često suočavaju s izazovom “da se moraju istovremeno brinuti i o djeci i o roditeljima”. Premda je 84 posto ispitanika još uvijek zadovoljno svojim poslom, izvještaj kaže da kad usklađivanje obiteljskih i radnih obaveza postane problem, “većina se najprije odrekne vremena koje posvećuju sebi samima, a tu spada i vrijeme spavanja”. Conference Board komentira: “To dovodi do stresa, koji šteti zdravlju.”

“Mi današnji roditelji zahtijevamo tako malo poštovanja prema roditeljskom autoritetu da time možda čak narušavamo samopoštovanje svoje djece”, kaže se u jednom izvještaju The Toronto Stara. “Djeci je zapravo drago kad znaju da su im postavljene određene granice, budući da imaju potrebu za time da znaju što mogu očekivati i da osjećaju sigurnost — što opet povećava njihovo samopoštovanje”, kaže biheviorist Ronald Morrish. “Djeca koja ne znaju za pravila i nemaju osjećaj odgovornosti odrastaju sa slabijim osjećajem sigurnosti i samopouzdanja.” Morrish dodaje: “Znam neke šestogodišnjake koji sami određuju kada će ići na spavanje. Znam i trogodišnjake koje majke nastoje riječima odvratiti od ružnog ponašanja, objašnjavajući im kako se mama zbog toga osjeća.” Djecu treba naučiti da se vladaju u skladu s obiteljskim pravilima, a ideja da kad porastu prirodno postaju manje spremna na suradnju nije točna, kaže Morrish. “Od djece očekujemo da svake godine proširuju svoje znanje. Zašto onda ne bismo očekivali i to da svake godine napreduju u ponašanju?” pita on. “Ako ne upotrijebite svoj autoritet da biste malo dijete natjerali da pospremi igračke, ono vam u tinejdžerskim godinama neće dolaziti kući na vrijeme.”

Kanadski su znanstvenici otkrili da se mladunce domaćih životinja može potaknuti da jedu ako im se puštaju neki tonski zapisi, izvještava New Scientist. “Snimili smo glasanje kvočke kad nađe nešto što želi dati pilićima da pojedu”, kaže Luis Bate, sa Sveučilišta Prince Edward Island. Kad su se snimke čule preko zvučnika postavljenih u blizini hrane, pilići su jeli premda majka nije bila prisutna. No to mora biti točno određeno glasanje. Bate primjećuje: “Kad smo im puštali snimku glasanja kvočke kad se izlegu pilići, koje meni zvuči potpuno jednako kao i poziv na jelo, pilići su stali kao ukopani.” Znanstvenici žele ubrzati rast životinja, a u prvim eksperimentima pilići su u prva tri tjedna rasli čak 20 posto brže nego inače. Sličnim eksperimentima znanstvenici su također uspjeli potaknuti mlade purane i praščiće da češće jedu.

“U Njemačkoj su prošle godine lijekovi odnijeli više života nego prometne nesreće”, izvijestile su novine Stuttgarter Nachrichten. Tijekom 1998. navodno je oko 25 000 ljudi umrlo od krivo prepisanih lijekova. To je trostruko više od broja poginulih u prometnim nesrećama u istom razdoblju. Samoliječenje navodno igra tek sporednu ulogu. Izgleda da je glavni problem u tome što su liječnici nedovoljno informirani i obrazovani kad je riječ o lijekovima i njihovom djelovanju. Farmakolog Ingolf Cascorbi rekao je da, prema jednoj procjeni, “u Njemačkoj svake godine ima 10 000 smrtnih slučajeva i 250 000 slučajeva u kojima se pacijentima javljaju opasne nuspojave, a oni bi se mogli izbjeći kad bi se u potpunosti koristilo rezultate znanstvenih istraživanja i mogućnosti obrazovanja u praksi”, kaže se u izvještaju.

Slično tome, francuski časopis Sciences et avenir izvještava o studiji koja je nedavno provedena u Francuskoj te je pokazala da je od 150 000 lijekova prepisanih osobama starijim od 70 godina otprilike 10 700 bilo ili pogrešno prepisano ili nedjelotvorno. Gotovo svaki 50. lijek bio je veoma opasan zbog mogućih reakcija u slučaju da se kombinira s drugim prepisanim lijekovima ili zbog nekih drugih komplikacija. U Francuskoj stariji ljudi godišnje provedu otprilike milijun dana u bolnici zbog negativnih reakcija na lijekove.