AVION vrši posljednji zaokret prije nego sleti na pistu atenskog međunarodnog aerodroma. Nakon dvije godine vraćam se u grad u kojem sam živio dva desetljeća. Iz povijesnih knjiga znam da grad koji je tamo dolje mnogi smatraju područjem na kojem je nastala demokracija.

Kad sam se spustio na tlo, vidim da slavna i odvažna prijestolnica Grčke nije samo puna povijesti, umjetnosti i spomenika nego je to i grad energičnog i optimističnog stanovništva koji zbog prenapučenosti puca po šavovima. Također vidim da njegovi prijateljski raspoloženi i nasmijani stanovnici naporno rade da bi njihov grad funkcionirao — a posebno ga se uređuje zato što će biti domaćin Olimpijskih igara 2004.

Tragovi postojanja Atene sežu do 20. stoljeća prije Krista, a ime je dobila po grčkoj božici Ateni. Ovdje još uvijek možete hodati ulicama kojima je hodao Sokrat, prošetati školom u kojoj je poučavao Aristotel ili uživati u poučnim tragedijama ili komedijama koje se izvode na istim pozornicama na kojima su svoje kazališne komade postavljali Sofoklo i Aristofan.

Atena je bila jedan od prvih grčkih gradova-država, a najslavnije dane, svoje zlatno doba, uživala je u petom stoljeću pr. n. e. U tom je periodu Atena igrala značajnu ulogu u pobjedama Grčke nad Perzijom i postala je centar obrazovanja i umjetnosti Grčke. U to su vrijeme također bile izgrađene mnoge njene znamenite građevine — najpoznatija je veličanstveni Partenon.

Iako su izbjegli jaram Perzijanaca, Atenjani su kasnije podlegli pod napadima dugogodišnjeg neprijatelja iz bliže okoline — Sparte. Narednih je stoljeća Atena bila podjarmljen grad kojim su vladali Makedonija, Rim, bizantski carevi iz Konstantinopola, francuski vojvode tokom križarskih ratova i Turci. Do 1829, kad su Grci stekli nezavisnost, Atena je spala na razinu malog provincijskog grada sa samo nekoliko tisuća stanovnika.

Od 1834, kada je Atena postala glavni grad  Grčke, brzo se razvijala. Danas taj grad koji se prostire Atičkim poljem obuhvaća otprilike 450 kvadratnih kilometara. Predgrađa se protežu duž obronaka gora Parnesa, Pentelika i Himeta. U metropoli živi preko četiri i po milijuna ljudi — gotovo 45 posto stanovništva Grčke. Uglavnom se gradila neplanski i mimo propisa. Prema jednoj procjeni, više od jedne trećine stambenih objekata sagrađeno je bez dozvole, a danas samo mali dio Atene nije prekriven betonom.

Većina suvremenih atenskih naselja ima svoj stil arhitekture sa zgradama od lijevanog betona koje nalikuju kutijama. Grad, s pokojim antičkim stupom koji strši tu i tamo, djeluje kao da se šćućurio na suncu, a prekriven je sivom prašinom koju stvaraju industrija i motorna vozila.

Kao i mnoge druge suvremene metropole, Atena ima problema sa smogom. Oblak smoga — koji Atenjani nazivaju nefos — formira se malo iznad šume televizijskih antena. Smog tako brzo nagriza antičke spomenike da su arheolozi čak razmišljali o podizanju zaštitne staklene kupole preko Akropole. Upozorenja na zagađenost su svakodnevna. Kada se uslijed vremenskih prilika smog nađe zarobljen između gora koje okružuju Atenu, taj nefos može biti smrtonosan za ljude. Tih je dana zabranjen promet osobnih automobila u centru grada, tvornice smanjuju potrošnju goriva, starijim osobama se preporučuje da ostanu u kući, a Atenjane se moli da ne koriste svoje automobile.

Atenjani vikendom masovno napuštaju grad. “Palite auto, idemo”, kaže Vassilis —  iskusni Atenjanin — dok uživa u medenoj baklavi i gorkoj kavi u jednoj od kavana. “Za samo nekoliko sati bit ćete u planinama ili na moru.” Time je želio reći da ćete krenuti, a onda se nekoliko sati malo-pomalo voziti u gustoj koloni da biste uopće izišli iz grada.

Međutim, Atena kaže da ozbiljno misli kad govori o čišćenju, a ima to čime i dokazati. Naprimjer, velik dio poslovnog dijela grada zatvoren je za promet. Prije nego ih se zatvorilo, te su poslovne ulice bile među najzakrčenijima. Automobili su se kretali u prosjeku 5 kilometara na sat, što je otprilike brzina laganog hoda. Sada su drvoredi zamijenili kolone automobila, a ptičji pjev uobičajene popratne zvukove automobilskih motora i buku mopeda. Grad je također stvorio zapreku tradicionalnom mediteranskom načinu života, primoravajući radnike da prestanu odlaziti kući na popodnevni odmor — što je bila navika koja je stvarala dodatna dva sata prometne špice.

Umjereni optimizam vlada u uredu Nikosa Yatrakosa, zamjenika gradonačelnika Atene. Kada sam spomenuo da su mi trebala dva mučna sata da dođem do njegovog ureda, samilosno je kimnuo glavom. “No ne zaboravite”, spremno je naglasio, “stižu Olimpijske igre 2004. Zadužili su nas da poboljšamo stvari u gradu, i to ćemo učiniti.” Constantine Bakouris, glavni organizator igara, primjećuje: “Moramo dobro organizirati igre. No u našim planovima gledamo dalje. (...) Moramo napraviti stvari koje će trajati.”

Izbor Atene za domaćina Olimpijskih igara 2004. naglo je potaknuo val rekordne aktivnosti i razvoja. Strojevi posvuda kopaju kako bi se poboljšalo infrastrukturu, izgradilo ceste i objekte za igre. Nov, 18 kilometara dug produžetak mreže podzemne željeznice gotovo je završen. Ako sve bude išlo prema planu, u ožujku 2001. prvi će avion sletjeti na novi atenski međunarodni aerodrom, aerodrom za koji se tvrdi da će biti najmoderniji u Evropi.

Povrh toga, do 2001. ukupno će biti gotova 72 kilometra novih autoputeva. Oni će skrenuti promet izvan centra Atene, i tako će se potaknuti korištenje javnog prijevoza. Vjeruje se da će se time broj automobila u  centru grada dnevno smanjiti za više od 250 000, a zagađenost zraka za 35 posto. Novi biološki programi pročišćavanja otpadnih voda na širem području Atene obećavaju čišće obalno područje oko glavnog grada. Ambiciozni cilj je da se za nekoliko godina Atenu pretvori u jedan novi grad, koji će imati bolji prometni sustav, više zelenih površina i čišći okoliš.

Usprkos novim poslovnim zgradama, obnovljenim bulevarima i fontanama, modernim dućanima i ulicama punim života, mnogi smatraju da će Atena uvijek zadržati seoski ugođaj — spontanost umjesto discipliniranosti, rascjepkanost umjesto organiziranosti. Seoska strana Atene može se pronaći u onim dijelovima grada u kojima kuće još uvijek imaju krovove pokrivene crijepom te balkone ograđene željeznom ukrasnom ogradom i s teglama pelargonija.

Da bih vidio takvu Atenu, posjetio sam Plaku, najstariju četvrt u gradu, koja se nalazi na sjevernim obroncima Akropole. Tamo nailazim na labirint uskih, strmih i vijugavih ulica, oronule kuće, trgovine vinom, mačke i pse lutalice, gostionice i ulične trgovce s robom na kolicima. Ova je četvrt zadržala bučan, karnevalski ugođaj iz prošlosti koji privlači turiste. Stolovi koji katkada imaju jednu nogu kraću postavljeni su na pločnicima zajedno s premalim stolicama. Konobari s otvorenim menijem u ruci pokušavaju privući goste.

Zvukovi motocikala nadglasavaju muziku uličnog svirača na orguljicama. Ispred trgovina  suvenirima vise čitavi nizovi novčanika od tek štavljene kože. Vojske mramornih šahovskih figurica s likovima grčkih bogova stoje u vojnim formacijama, marionete plešu narodne plesove, keramički se mlinovi okreću. Očito je da se ova gradska četvrt snažno opire svim pokušajima modernizacije.

Posjetiti Atenu, a ne upoznati kulturno bogatstvo grada bio bi veliki propust. Večeras sam odlučio otići sa svojom suprugom na koncert simfonijskog orkestra u Herodov rimski amfiteatar, koji se nalazi na južnom obronku Akropole. Pješke se do teatra stiže tihim, blago osvijetljenim prilazom nad kojim se nadvijaju tamne siluete borova. Osvijetljeno kameno pročelje oker boje efektno se ukazuje među drvećem. Kupili smo karte za gornji dio gledališta, pa se uspinjemo mramornim stepenicama i ulazimo kroz rimski portal u amfiteatar.

Zastali smo načas kako bismo uživali u ovom trenutku — u crnom baršunastom nebu, gotovo punom Mjesecu iza vlaknastih oblaka cirusa i u svjetlosti reflektora koji u briljantnu scenu pretvaraju unutrašnjost ove građevine, oblikovane poput strmog polustošca. Stotine ljudi — koji djeluju tako maleno i daleko u ovom prostranom teatru s 5 000 mjesta — kreću se po koncentrično postavljenim redovima sjedišta od bijelog mramora kako bi našli svoja mjesta. Kamena sjedišta još su uvijek topla od sunca, ona ista sjedišta kojima zvuci drame i muzike, smijeh i pljesak odjekuju već tisućljećima.

Ne smije se propustiti ni posjet brojnim gradskim muzejima. Najistaknutiji među njima je Nacionalni arheološki muzej sa svojim impresivnim i potpunim prikazom grčke umjetnosti kroz stoljeća. Ostali muzeji koje je dobro posjetiti su Muzej umjetnosti Ciklada i Bizantski muzej. Od 1991. Atenska koncertna dvorana Mégaron — veličanstvena mramorna zgrada s izuzetnom akustikom — mjesto je gdje se tokom cijele godine priređuju opere, baleti i izvedbe klasične glazbe. Naravno, možete uživati i u grčkoj narodnoj muzici u mnogim restoranima koji njeguju tradicionalni ugođaj.

Suvremena Atena slavne prošlosti suočava se s pritiscima izazovne budućnosti. No njeni su stanovnici naučili prilagođavati se situaciji najbolje što mogu uz dobro raspoloženje, snalažljivost i philotimo — doslovno ljubav prema samopoštovanju. Većina turista i dalje će pamtiti Atenu kao fascinantan i kulturno bogat grad.