Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Hoće li se u Meksiku priznati veća sloboda savjesti?

Hoće li se u Meksiku priznati veća sloboda savjesti?

MEKSIČKI zakon jamči građanima slobodu vjeroispovijedi. No, u zakonu ipak postoje neka ograničenja u pogledu vjerskih sloboda. Tako je, naprimjer, ideja o prigovoru savjesti na služenje vojnog roka u ovoj zemlji relativno nepoznata. Zbog toga je Institut za pravna istraživanja, koji djeluje u sklopu Nacionalnog samostalnog meksičkog sveučilišta (UNAM), odlučio održati međunarodni simpozij pod nazivom “Prigovor savjesti u Meksiku i u svijetu”. UNAM-ov Institut za pravna istraživanja odgovoran je državi, no osnovan je sa zadatkom da istražuje postojeće zakone i njihovu primjenu. Meksički Jehovini svjedoci bili su pozvani da pošalju svog predstavnika koji bi održao govor na temu “Jehovini svjedoci i prigovor savjesti”.

Profesori otvoreno iznose svoje mišljenje

Dr. Javier Martínez Torrón, profesor s Pravnog fakulteta u Granadi (Španjolska), iznio je govor pod naslovom “Prigovor savjesti u međunarodnom pravu”, u kojem je istaknuo da se u međunarodnim okvirima već danas priznaje sloboda savjesti i pravo građanina da zbog savjesti uputi prigovor na primjenu određenih zakona i izvršavanje nekih obaveza. Dr. Martínez je naveo situaciju u kojoj se nalaze Jehovini svjedoci u Španjolskoj te je spomenuo slučaj Kokinakis u Grčkoj. *

Dr. José Luis Soberanes Fernández, profesor s UNAM-ovog Instituta za pravna istraživanja, govorio je na temu “Meksička iskustva s prigovorom savjesti”. “Moramo naglasiti da meksički Zakon o vjerskim zajednicama i javnom bogoštovlju praktički ne dopušta prigovor savjesti”, rekao je govornik, osvrnuvši se na prvi članak tog zakona, u kojem piše: “Vjerska uvjerenja ni u kom slučaju ne oslobađaju građanina od dužnosti da se pokorava zakonima ove zemlje. Nitko se ne može pozivati na vjerske razloge da bi izbjegao svoje zakonom propisane odgovornosti i dužnosti.” Dr. Soberanes je u zaključku rekao: “Smatramo da u Meksiku treba što prije donijeti zakon o prigovoru savjesti.”

Tim je riječima skrenuo pažnju na činjenicu da se u Meksiku stotine djece Svjedoka svake godine u svom školovanju suočavaju s problemima zbog toga što iz biblijskih razloga odbijaju pozdravljati zastavu. Nekoj djeci Svjedoka čak se ne dopušta upis u školu. Međutim, zahvaljujući apelima Komisije za ljudska prava, mnoga su naposljetku ipak dobila pravo na školovanje. Neki su prosvjetni savjetnici poduzeli korake kako bi se spriječilo izbacivanje djece iz škole, no ima učitelja koji ignoriraju tu inicijativu. Vlasti su tolerantne prema stavu Svjedoka, no ipak ne postoji standard po kojem bi se ravnale sve obrazovne ustanove u Meksiku.

Na simpoziju se također razmatralo slučajeve u kojima pripadnici drugih vjerskih zajednica ulažu prigovor savjesti, primjerice kad ih se prisiljava da rade u one dane koje smatraju svetima, kad se od njih zahtijeva da na poslu nose odjeću koja se kosi s njihovim vjerskim uvjerenjima i tome slično. Također je bilo riječi o odbijanju vojne službe i određenih medicinskih tretmana.

Jehovini svjedoci i ‘car’

Predstavnik podružnice Jehovinih svjedoka u Meksiku ukratko je iznio osnovna vjerovanja Svjedoka. Objasnio je da se oni drže biblijskih načela poput onog iz Luke 20:25, koje govori kršćanima da ‘vrate caru carevo, a Bogu Božje’. Također se osvrnuo na Rimljanima 13:1, gdje stoji da kršćani moraju poštovati svjetovne vlasti. Naglasio je da su Jehovini svjedoci normalni građani koji poštuju zakon, trude se plaćati porez, živjeti urednim životom, imati čist dom i školovati djecu.

Potom je istaknuo biblijski razlog zbog kojeg Svjedoci odbijaju pozdravljati zastavu, a to je jedna od Deset zapovijedi koju nalazimo u 2. Mojsijevoj 20:3-5: “Nemoj imati drugih bogova uza me. Ne gradi sebi lika rezana niti kakve slike od onoga što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodi ispod zemlje. Nemoj im se klanjati niti im služiti.”

Jehovini svjedoci obožavaju jedino Boga, a nipošto ne neki lik. Međutim, oni nikada neće učiniti nešto čime bi pokazali nepoštovanje prema nacionalnom amblemu, niti će s nepoštovanjem govoriti o njemu.

Da bi se naglasio stav Jehovinih svjedoka o tom pitanju, prikazan je videofilm Purple Triangles (Ljubičasti trokuti). On pokazuje kako su Jehovini svjedoci zauzeli čvrst stav u nacističkoj Njemačkoj (1933-45). U tom videofilmu govori se o obitelji Kusserow, koja se za vrijeme nacističkog režima čvrsto držala svojih vjerovanja. *

Naveden je i biblijski temelj za to što Jehovini svjedoci odbijaju transfuziju krvi (1. Mojsijeva 9:3, 4; Djela apostolska 15:28, 29). Objašnjeno je kako diljem svijeta djeluju Odbori za kontaktiranje s bolnicama. Istaknuti su i uspjesi koje su postigli liječnici spremni na suradnju operirajući Jehovine svjedoke bez krvi.

Svakoga dana simpoziju je prisustvovalo oko 100 osoba, među kojima je bilo mnogo pravnika. Došli su i predstavnici meksičkog Ureda za vjerska pitanja. Svi prisutni mogli su čuti mišljenje stručnjaka o uvažavanju prigovora savjesti. Meksičkim zakonodavnim organima ta je ideja nešto novo, premda je općeprihvaćena u mnogim demokratskim zemljama, kao što su Francuska, Portugal, Sjedinjene Države i Španjolska, a i u nekim bivšim komunističkim zemljama, kao što su Češka i Slovačka.

^ odl. 5 Vidi članke “Visoki evropski sud potvrđuje pravo propovijedanja u Grčkoj” i “Štititi dobru vijest zakonskim sredstvima” u izdanjima Kule stražare od 1. rujna 1993. i 1. prosinca 1998.

^ odl. 13 Vidi članak “Ljubav moje obitelji prema Bogu usprkos zatvaranju i smrti” u Kuli stražari od 1. rujna 1985 (engl.) i izdanje od 15. siječnja 1994, stranica 5.

[Slika na stranici 21]

Jehovini svjedoci u Meksiku cijene to što mogu slobodno propovijedati