Unatoč tome što je prema međunarodnim zakonima u Evropi zabranjena prodaja i jedenje šišmiševog mesa, u Britaniji se to meso ilegalno prodaje u trgovinama i poslužuje u restoranima. “Veoma je zabrinjavajuće već i to što se zaštićene vrste šišmiša ubijaju i kradom unose u zemlju, a da i ne govorimo koliko je opasno po zdravlje jesti meso koje nije prošlo uobičajenu kontrolu”, komentira Richard Barnwell iz Svjetske fondacije za zaštitu prirode. U nekim dijelovima Afrike šišmiši ljiljci odavno su važna stavka u ishrani stanovništva, a u Maleziji i Indoneziji drastično se smanjio broj nekih od najrjeđih vrsta ljiljaka zbog toga što se trguje njihovim mesom. Osim toga, na Sejšelima se šišmiševo meso začinjeno curryem smatra pravom delikatesom. Međutim, londonski The Sunday Times izvještava da šišmiši “nisu jedine ugrožene životinje koje su tražene u Evropi”. Naprimjer, u belgijskom glavnom gradu, Bruxellesu, u restoranima se poslužuje meso čimpanze.

Otprilike 15 posto ljudi ima manirizme izazvane nervozom, piše kanadski list Globe and Mail. Istraživači kažu da neki pokazuju nemir tako da se “igraju pramenom kose, lupkaju nogom o pod, njišu nogu, čačkaju nokte i prave slične pokrete”. Zašto to čine? Peggy Richter, psihijatrica iz Centra za ovisnosti i mentalno zdravlje u Torontu, smatra da ljudima gode takvi ritualni pokreti. S druge strane, klinički psiholog Paul Kelly kaže da čovjek postaje nemiran kad je napet i da je to automatska, nesvjesna reakcija kojom se spontano oslobađa stresne situacije. Prema riječima stručnjakâ, “čovjek može naučiti kako stati na kraj nemiru i kako s vremenom potpuno odbaciti tu naviku primjenom nadomjesne terapije — to jest, koncentrirajući se na nešto drugo kad primijeti da je postao nemiran”, piše Globe.

Prosječni Meksikanac godišnje popije 160 litara gaziranih sokova, izvještava Meksičko udruženje za analizu zaštite potrošača. Svota koja se godišnje potroši na gazirane sokove veća je od ukupne svote koja se potroši na deset najosnovnijih živežnih namirnica. Neki kažu da je velika potrošnja gaziranih pića jedan od glavnih razloga pothranjenosti meksičkog stanovništva. Neki sastojci gaziranih sokova mogu otežati apsorpciju kalcija i željeza. Smatra se da pijenje gaziranih sokova može biti povezano i sa zdravstvenim problemima, kao što su veća vjerojatnost za pojavu bubrežnih kamenaca, karijes, gojaznost, visoki krvni tlak, nesanica, čir na želucu i tjeskoba. ‘Nekad smo bili poznati kao narod koji jede kukuruz’, piše Consumer’s Guide Magazine, ‘no danas bismo mogli reći da smo poznati kao narod koji pije gazirane sokove.’

“Rat u Jugoslaviji uzrokovao je u crkvama velike podjele zbog različitih tumačenja tradicionalnog pojma ‘pravedni rat’”, piše francuski list Le Monde. Ideja o pravednom ratu (jus ad bellum) potječe još od Augustina, koji je živio u petom stoljeću. Prema pisanju Le Mondea, kasnije je katolički filozof Toma Akvinski formulirao “moralna” opravdanja za vođenje takvog rata, a neka od njih su: mora postojati “pravedni uzrok”, rat treba biti “posljednje sredstvo”, onaj tko ratuje mora imati “legitimni autoritet” i “upotreba oružja ne [smije] uzrokovati više štete i nereda nego što uzrokuje zlo koje treba ukloniti”. U 17. stoljeću dodan je još jedan preduvjet, a to je “vjerojatnost pobjede”. Premda danas većina crkava odbacuje ideju o “svetom ratu”, one i dalje vode polemike o tome što se smatra “pravednim ratom”.

U Brazilu “33% djevojaka i 64% mladića ima prvi spolni odnos u dobi od 14 do 19 godina”, izvještava O Estado de S. Paulo. Osim toga, za samo deset godina udvostručio se broj brazilskih djevojaka u dobi od 15 do 19 godina koje su postale spolno aktivne prije braka. Prema riječima demografkinje Elizabeth Ferraz, ljudi sada “puno drugačije gledaju na seksualnost”. Tome u prilog govori jedna druga studija koja pokazuje da 18 posto brazilskih adolescenata već ima barem jedno dijete ili pak očekuje dijete.

“U irskim bolnicama najmanje svaki deseti pacijent ima šanse da dobije neku infekciju”, izvještava The Irish Times. Bolnička infekcija zahtijeva posebno liječenje i produžava pacijentov boravak u bolnici. Samo jedna bolnička infekcija može koštati u prosjeku 2 200 dolara po pacijentu i prosječno zahtijeva 11 dodatnih dana bolničkog liječenja ako se radi o infekciji krvi. Naročito su zabrinjavajuće infekcije “supermikrobima”, koji postaju “sve otporniji na široki spektar antibiotika”, pišu novine. Najmanju otpornost na bolničke infekcije imaju “starije osobe, mala djeca, pacijenti koji su dugo vremena na bolničkom liječenju [i] osobe koje već pate od neke kronične bolesti, primjerice oni koji imaju srčanih problema ili kronični bronhitis”.

Prema najnovijim znanstvenim procjenama, svaka ljudska stanica ima oko 140 000 gena, izvještava The New York Times. Ranije procjene broja ljudskih gena kretale su se od 50 000 do 100 000. To znači da je ljudski organizam mnogo složeniji nego što se prije mislilo. Geni daju tjelesnim stanicama upute za slaganje aminokiselina točno određenim redoslijedom koji je potreban za izgradnju proteina. Drastičan porast broja gena u toj novoj procjeni “pokazuje koliko još mnogo trebamo naučiti o programiranju na polju humane genetike”, pišu novine.

Katolička crkva je stoljećima naučavala da je pakao mjesto gdje se u svu vječnost muče duše zlih ljudi. Sada se ta nauka očito promijenila. Pakao “nije kazna nametnuta od Boga, već stanje koje proizlazi iz stavova koje su ljudi već postavili u ovozemaljskom životu”, kaže papa Ivan Pavao II, prema izvještaju lista L’Osservatore Romano. “Pakao nije neko mjesto”, kaže papa, “naprotiv, to je stanje u kojem se nalaze oni koji se po vlastitom izboru i u potpunosti odvajaju od Boga, izvora sveg života i radosti.” On dodaje da “vječno prokletstvo” nije Božje djelo; naprotiv, “stvorenje samo sebe lišava [Božje] ljubavi”.

Osim što vam pomaže da smršavite i oslobodite se stresa, šetnja ujedno smanjuje “krvni tlak i opasnost od infarkta”, piše torontski The Globe and Mail. Da biste ostali zdravi, trebate odvojiti vrijeme za šetnju. Koliko vremena? “Prema publikaciji Canada’s Physical Activity Guide to Healthy Active Living, ako šetate umjerenom brzinom, cilj bi vam trebao biti ukupno 60 minuta dnevno — u periodima koji traju najmanje 10 minuta.” Svakodnevna brža šetnja ili vožnja bicikla u trajanju od 30 do 60 minuta ili trčanje 20 do 30 minuta dnevno također vam može pomoći da sačuvate zdravlje. Globe preporučuje laganu obuću u kojoj noga može disati i koja ima savitljive potplate, odgovarajući anatomski oblik, mekane uloške i dovoljno prostora za prste.

“Svijet može očekivati desetljeće ‘megakatastrofa’”, izvještava World Press Review na temelju članka iz londonskog Financial Timesa. Navodeći prirodne katastrofe kao što su cikloni i potresi, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca upozorava da bi katastrofe lako mogle zadesiti veliki dio svjetskog stanovništva. “Od 50 svjetskih gradova s najbržim porastom stanovništva, 40 se nalazi na području koje često pogađaju potresi, a polovina svjetskog stanovništva živi u priobalnim područjima koja bi mogla stradati zbog podizanja razine mora”, piše časopis. Daljnji znak da nam se crno piše jest činjenica da se broj katastrofa povećava, a mnoge države istovremeno smanjuju budžetska izdvajanja za pomoć nastradalim područjima.

“Veličanstvena tama.” Tako je norveški polarni istraživač Fridtjof Nansen opisao “Mörketid”, ili period u kojem na sjeveru Norveške sunce uopće ne izlazi. Period traje dva mjeseca i za to vrijeme vidi se samo sivocrvena zagasita svjetlost po nekoliko sati u sredini dana. No nisu svi ljudi sretni zbog tog razdoblja tame. Prema novinama Ibbenbürener Volkszeitung, 21,2 posto Norvežana koji žive iznad polarnog kruga zimi pati od depresije. Moguće je da depresiju uzrokuje manjak melatonina, hormona koji proizvodi mozak. Jedini lijek je svjetlost. Međutim, polarni krug privlači sve veći broj turista koji dolaze vidjeti treperavu polarnu svjetlost, svjetlucanje snijega na mjesečini i ugodna svjetla raštrkanih sela u daljini.