Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Mala djeca i televizija

Američko pedijatrijsko društvo preporučuje da djeca mlađa od dvije godine ne gledaju televiziju, izvještava The Toronto Star. Istraživanja rane faze razvoja mozga pokazuju da dojenčad i mala djeca trebaju neposredan kontakt s roditeljima i drugim osobama koje se brinu za njih. Gledanje televizije moglo bi “ometati kontakte koji im pomažu da se snalaze u društvu, da stječu emocionalnu zrelost i razvijaju mentalne sposobnosti”. Međutim, ne slažu se svi stručnjaci s tim mišljenjem. Naprimjer, stručnjaci iz Kanadskog pedijatrijskog udruženja kažu da dijete koje uz roditeljski nadzor gleda kvalitetan program u trajanju od najviše 30 minuta dnevno dobiva “priliku da uči od svog roditelja”. No obje se organizacije slažu da mala djeca ne bi smjela imati televizor ili kompjuter u svojoj sobi i da televizija ne bi smjela preuzeti ulogu osobe koja čuva djecu. Budući da gledanje televizije može štetno djelovati na zdravlje mladih, savjetuje se da se “djecu potiče na igranje izvan kuće, na čitanje knjiga, slaganje puzzla ili igranje drugih društvenih igara”.

Frustracija na poslu

Zašto neki ljudi na poslu gube živce ili čak postaju nasilni? Prema mišljenju torontskog psihologa Sama Klarreicha, osim stresa razlog može biti i slabo podnošenje frustracije. Klarreich smatra da se to stanje javlja kod nekih namještenika koji misle kako se od njih “traži da se ubijaju od posla, a potom uviđaju da novčana naknada nije proporcionalna uloženom trudu”, izvještava list Globe and Mail. Klarreich upozorava da je dugotrajan gnjev “veoma nezdrava emocija” koja može dovesti do moždanog ili srčanog udara. On potiče namještenike da nauče prihvatiti frustraciju te sjesti i mirno porazgovarati s poslodavcem o tome koliko posla realno mogu obavljati. S druge strane, Klarreich savjetuje poslodavce da obrate pažnju na radnike koji djeluju iscrpljeno i da im pruže dodatnu pomoć, malo ih rasterete ili im predlože da uzmu slobodan dan.

Pjevanje podiže raspoloženje

Znanstvenici su otkrili da se pjevanjem oslobađaju kemijske tvari u mozgu koje stvaraju osjećaj opuštenosti i radosti, izvještava njemački list Stuttgarter Nachrichten. Istraživači kažu da pjevanje pokreće u mozgu “molekule emocija”. Prema tome, “pjevanje ne služi samo za izražavanje već navodno i za stvaranje emocija”, kaže se u izvještaju. Profesori glazbenog odgoja primjećuju kako danas mnogi smatraju da je pjevanje “staromodno” ili da baš nemaju lijep glas, pa stoga prepuštaju pjevanje i glazbu medijima. Međutim, ovo istraživanje pokazuje kako je za ljude korisno da i sami pjevaju.

Krađa uroda

U nekoliko njemačkih država poljoprivrednici se žale na porast krađe uroda, izvještava Siegener Zeitung. Kradljivci znaju uzeti pune kante krastavaca i natrpati kombije šparogama. U jednom slučaju ukrali su 7 000 sadnica jagoda. Premda neki kradu zato što zapadaju u sve težu financijsku situaciju, drugima je krađa, po svemu sudeći, neka vrsta hobija. Poljoprivrednici kažu da nedaleko od pokradenih polja viđaju “automobile svih klasa”. Polja se često nalaze daleko od mjesta gdje žive njihovi vlasnici, a u takvim slučajevima kradljivci postaju još drskiji. Jedan je savjetnik predložio poljoprivrednicima da prekriju kulture gnojivom kako bi odvratili kradljivce.

Moguće je da društveno aktivni ljudi dulje žive

Prema studiji koja je nedavno provedena na Sveučilištu Harvard, stariji ljudi koji se uključuju u razne društvene aktivnosti, kao što su odlaženje u crkvu, u restorane, na sportske manifestacije i u kino, žive u prosjeku dvije i po godine duže nego ljudi koji nisu toliko društveno aktivni. Dugo se smatralo da se koristan učinak postiže zahvaljujući fizičkom aspektu tih aktivnosti, rekao je voditelj studije Thomas Glass, sa Sveučilišta Harvard. Međutim, dodao je kako studija pruža “dosad možda najsnažnije indirektne dokaze da bavljenje nekim smislenim zanimacijama u poznim godinama čovjeku produžava život”. Glass je napomenuo da povećanje fizičke aktivnosti, bez obzira na vrstu aktivnosti, u gotovo svakom slučaju produžava život.

Najstarije brodske olupine na svijetu

Oceanografi su otkrili olupine dva fenička broda koja otprilike datiraju iz 750. pr. n. e., izvještava francuski časopis Sciences et avenir. Brodovi dugi 15 i 18 metara leže nedaleko od izraelske obale na dubini od oko 500 metara i to su najstariji brodovi ikad pronađeni na otvorenom moru. Isplovili su iz luke Tir nakrcani keramičkim amforama za vino, a odredište im je vjerojatno bio Egipat ili sjevernoafrički grad Kartaga. Prema citatu iz International Herald Tribunea, Robert Ballard, koji je otkrio brodove, primijetio je: “Izgleda da velike morske dubine, odsutnost Sunčeve svjetlosti i visoki tlak čuvaju povijesnu građu puno duže nego što smo prije mislili.” Istraživači su rekli kako bi ovo otkriće “moglo doprinijeti započinjanju jednog novog poglavlja u istraživanju te drevne primorske kulture”.

Najdraža vrsta relaksacije

U jednoj nedavnoj studiji 1 000 ljudi iz 30 zemalja bilo je upitano što najviše vole raditi da bi se oslobodili stresa ili ga barem smanjili. Diljem svijeta 56 posto anketiranih osoba reklo je da bi se najradije odlučilo za glazbu, izvještava novinska agencija Reuters. U Sjevernoj Americi 64 posto ispitanika stavilo je glazbu na prvo mjesto, dok je u razvijenim zemljama Azije to učinilo 46 posto ispitanika. Općenito uzevši, gledanje televizije došlo je na drugo mjesto, a zatim je slijedilo kupanje u kadi ili tuširanje. “Kad pomislite koliko glazba malo košta i koliko je dostupna putem radija, televizije, CD-ova, Interneta i mnogih drugih novih medija”, rekao je Tom Miller, koji je predvodio istraživanje kompanije Roper Starch Worldwide, “onda ne iznenađuje da se više od polovice svijeta relaksira slušajući glazbu.”

Siromaštvo — svjetski problem

Predsjednik Svjetske banke, James D. Wolfensohn, nedavno je izrazio zabrinutost u vezi s time što u svijetu ne prestaje problem siromaštva. Primijetio je da od šest milijardi stanovnika Zemlje trećina još uvijek živi u krajnjoj bijedi, izvještavaju novine La Jornada iz Ciudad de Mexica. Wolfensohn je dodao da polovina svjetskog stanovništva raspolaže s manje od dva dolara na dan, a milijarda ljudi nema čak niti jedan dolar na dan. Premda je ponosan na napredak koji je Svjetska banka postigla u borbi protiv siromaštva, Wolfensohn je iznio statističke podatke koji pokazuju da problem uzima maha i da još nismo ni blizu njegovom rješenju. Rekao je: “Moramo priznati da je siromaštvo svjetski problem.”

Ako nisi siguran, baci

Neke vrste plijesni, kao što je plijesan u plavim sirevima, mogu se jesti. No neke mogu biti opasne, naročito za ljude koji su slabog zdravlja, upozorava UC Berkeley Wellness Letter. Plijesan na kruhu i raznim vrstama peciva spada u najotrovnije. Pored vidljivog površinskog dijela, plijesan često ima i niti koje poput korijena prodiru u namirnicu. Osim toga, otrovi koje ona proizvodi ne mogu se uništiti kuhanjem ili pečenjem. Wellness Letter preporučuje:

  • Ako je moguće, stavite voće i povrće u hladnjak i pojedite ga prije nego što se na njemu stvori plijesan.

  • Bacite sitno voće, kao što su razne vrste bobičastog voća ili grožđe, na kojem se stvorila plijesan. Operite voće samo onda kad ga namjeravate jesti, jer vlaga pospješuje stvaranje plijesni.

  • Ako se plijesan pojavi na nekim mjestima na krupnom i tvrdom voću i povrću, kao što su jabuke, krumpir, cvjetača ili luk, taj se dio može izrezati nožem i ostatak iskoristiti. Ako se plijesan uhvatila na mekom voću, kao što su breskve, lubenice ili dinje, onda ga treba baciti.

  • Pljesnivi tvrdi sir može se djelomično spasiti tako da se odreže najmanje dva do tri centimetra oko pljesnivog mjesta. No ako se plijesan uhvatila na mekanom siru, jogurtu, kruhu, mesu, ostacima hrane, orasima, maslacu od kikirikija, raznim sirupima i sredstvima za konzerviranje, onda bacite te namirnice.

Zdravije pečenje

“Kod ispitivanja sigurnosti hrane uvijek se pazilo na opasnost od nedovoljne termičke obrade mesa, no posljednjih se godina prekomjerna termička obrada — naročito pečenje crvenog mesa, piletine i ribe na roštilju — dovodi u vezu s dugoročnim opasnostima po zdravlje”, piše kanadski list National Post. Kad se meso peče na visokim temperaturama, stvaraju se karcinogeni spojevi koji se nazivaju heterociklični amini (HCA). U izvještaju se kaže da obična marinada koja ima “neki kiseli sastojak, primjerice limunov sok, narančin sok ili ocat”, može smanjiti škodljivost mesa pečenog na roštilju. Istraživači iz Američkog instituta za istraživanje raka proveli su mnoga ispitivanja na temelju kojih su “otkrili da određene marinirane namirnice imaju 92% do 99% manje HCA-a nego iste takve namirnice koje nisu marinirane — s time da ne postoji razlika u tome jesu li namirnice marinirane 40 minuta ili dva dana”.