BERTHINO iskustvo nije ništa neobično budući da neki procjenjuju kako je moguće da čak 75 posto odraslih ljudi u svijetu ima neke ili sve simptome nepodnošenja laktoze. * Kakav je to zapravo poremećaj i što ga uzrokuje? I što je još važnije, što se može učiniti da bi se s njim izašlo na kraj?

Izraz “nepodnošenje laktoze” odnosi se na nesposobnost tijela da probavlja laktozu, najzastupljeniji šećer u mlijeku. Da bi laktoza dospjela u krvotok, prethodno se mora razgraditi na glukozu i galaktozu. Za tu je razgradnju potreban enzim po imenu laktaza. Problem je u tome što tijelo odraslog čovjeka proizvodi manje laktaze. Zbog pomanjkanja laktaze, mnoge odrasle osobe pate od nepodnošenja laktoze.

Kada osoba konzumiranjem mlijeka i mliječnih proizvoda unosi u tijelo više laktoze nego je ono može probaviti, bakterije u debelom crijevu pretvaraju je u mliječnu kiselinu i ugljični dioksid. U roku od samo 30 minuta javljaju se tipični simptomi, a to su mučnina, grčevi, nadutost i proljev. Oni koji ne znaju da ne podnose laktozu možda pokušavaju ublažiti trbušne tegobe tako da popiju još više mlijeka, čime samo otežavaju problem.

Količina laktoze koju nečije tijelo može podnijeti varira od osobe do osobe. Neke osobe mogu popiti šalicu mlijeka, a da ne osjete nikakve popratne smetnje. Kod nekih drugih čak i ta mala količina uzrokuje pojavu simptoma. Da biste utvrdili koliko laktoze vaše tijelo može podnijeti, neki predlažu da za početak  popijete malu šalicu mlijeka. Zatim svaki sljedeći put popijte malo više mlijeka. S tim u vezi zadržite na umu da bez obzira na to koliko su simptomi nepodnošenja laktoze neugodni, rijetko su kada i opasni.

Ako ne podnosite laktozu, morate utvrditi što možete, a što ne možete jesti. To će uglavnom ovisiti o količini laktoze koju vaše tijelo može podnijeti. U namirnice koje sadrže laktozu spadaju mlijeko, sladoled, jogurt, maslac i sir. Neka gotova jela, poput kolača, žitnih proizvoda i umakâ za salatu, također mogu sadržavati laktozu. Zbog toga bi osobe koje ne podnose laktozu trebale provjeriti popis sastojaka koji je otisnut na ambalaži tih proizvoda.

Naravno, mlijeko je osnovni izvor kalcija i ukoliko se u organizam ne unose dovoljne količine kalcija moglo bi se dogoditi da osoba oboli od osteoporoze. Stoga bi oni koji ne podnose laktozu trebali potražiti neke druge izvore kalcija. Određene vrste svježeg povrća, kao primjerice brokula, kupus i špinat, sadrže kalcij. Kalcija isto tako ima u bademima, sjemenkama sezama i ribi mekanih kostiju, kao što su srdela i losos.

Čak i ako ne podnosite laktozu možda nećete morati potpuno izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Radije pokušajte utvrditi količinu laktoze koju vaš organizam može podnijeti i nemojte je prekoračivati. Kad god vam je to moguće, proizvode koji sadrže laktozu jedite uz još neke namirnice. Također imajte na umu da zreli sirevi sadrže manje laktoze, pa je moguće da neće uzrokovati smetnje. A kako je s jogurtom? On sadrži gotovo isto onoliko laktoze koliko i mlijeko, no neki ljudi koji ne podnose laktozu probavljaju ga bez ikakvih smetnji. Zašto? Zato što u jogurtu ima mikroorganizama koji sintetiziraju laktazu, što pospješuje probavu laktoze.

Stoga, ako ne podnosite laktozu, ne brinite. Kao što smo vidjeli, ovaj se poremećaj lako drži pod kontrolom kad se sazna nešto o njemu. No zadržite u mislima sljedeće točke:

1. (1) Konzumirajte male količine mlijeka i mliječnih proizvoda uz još neke namirnice kako biste utvrdili količinu laktoze koju vaš organizam može podnijeti.

2. (2) Jedite jogurt i zrele sireve, koji su obično lakše probavljivi.

3. (3) Konzumirajte vama dostupne proizvode koji ne sadrže laktozu ili su obogaćeni laktazom.

Slijeđenje ovih savjeta omogućit će vam da se nosite s nepodnošenjem laktoze.