NAZIVA je se “zemljom suprotnosti” — i to s dobrim razlogom. Mada je Brazil pretežno tropska zemlja, klima na jugu zemlje prelazi u suptropsku, a u amazonskom području u ekvatorsku. Povijest Brazila jednako je tako obilježena suprotnostima. Tijekom godina ta je prostrana zemlja — površine 8 511 999 četvornih kilometara i sa 7 400 kilometara morske obale — postala dom ljudi iz mnoštva različitih kultura.

Gostoljubivost je jedna od prvih osobina koje su Portugalci zapazili kad su se prije 500 godina iskrcali u Brazilu. I doista, pišući 1500. godine portugalskom kralju Manuelu I, Pero Vaz de Caminha opisao mu je kako se brazilski domoroci bez ustezanja druže s posjetiteljima iz Portugala i grle ih. No što su Portugalci radili u Brazilu?

Devetog ožujka 1500. Pedro Álvares Cabral isplovio je s flotom iz Portugala. Namjera mu je bila osnovati trgovačku ispostavu u Calicutu (Indija). Međutim, prije nego je stigao na cilj, Cabral se iskrcao na obali današnje brazilske države Bahie. Bilo je to 23. travnja 1500.

Neki istraživači kažu da su Portugalci već znali za Brazil i da se Cabral nije slučajno zaustavio na tom mjestu. * Bilo kako bilo, činilo se da je jedina roba koju je Brazil mogao tada ponuditi bilo brazil-drvo, stablo poznato po svojoj grimiznocrvenoj boji. Mada je bilo očito da bi se to drvo dalo dobro iskoristiti, indijske mirodije bile su puno skupocjenije.

Tako je Portugal dao Brazil pod desetogodišnji zakup Portugalcu Fernandu de Noronhi, koji je tamo eksploatirao brazil-drvo i plaćao poreze portugalskoj Kruni. No i druge su evropske zemlje željele proširiti svoje trgovačke veze s Novim  svijetom, pa je Noronha bio bespomoćan u borbi protiv francuskih, engleskih i španjolskih pomoraca koji su se sve više bavili ilegalnom trgovinom. Strahujući da bi mogli izgubiti Brazil, Portugalci su ga 1532. počeli kolonizirati. Proizvodnja šećera postala je prvi unosni posao u Brazilu.

U 18. stoljeću posvuda su cvjetali rudnici zlata i dijamanata. S prijelazom u 19. stoljeće važna privredna grana u području Amazone postala je proizvodnja lateksa, koji se dobiva iz kaučukovca. * Kasnije je kava odigrala značajnu ulogu u urbanizaciji Brazila budući da su plantaže kave financirale izgradnju željezničkih pruga i modernizaciju luka u Santosu i Rio de Janeiru. Krajem 19. stoljeća polovina cjelokupnog svjetskog uroda kave ubirala se u Brazilu, a São Paulo postao je glavno privredno središte Brazila.

Nažalost, ropstvo je imalo udjela u povijesti Brazila. U početku su portugalski doseljenici iskorištavali Indijance za sječu i transport brazil-drva. Kasnije se Indijance prisiljavalo da rade na plantažama šećerne trske. Nažalost, mnogi su domoroci zbog toga oboljeli od nekih evropskih zaraznih bolesti i umrli. U želji da nadomjeste te radnike, Portugalci su dovozili robove iz Afrike.

Tijekom dugačkog niza godina milijuni Afrikanaca dovedeni su u Brazil kao robovi, a sa sobom su donijeli svoje kulturno i genetsko nasljeđe. Taj je utjecaj vidljiv u popularnoj glazbi, kao što je samba, i u capoeiri (jedna borilačka vještina) te u jelima poput feijoade, varivu od crnog graha, svinjetine, kobasica i sušenog mesa. Ropstvo je u Brazilu konačno ukinuto 1888. Otprilike 750 000 ljudi — od kojih je većina radila na plantažama — bilo je slobodno.

Od 19. stoljeća naovamo u Brazil se slilo na milijune stranaca, među kojima su Japanci, Nijemci, Poljaci, Španjolci, Talijani te ljudi švicarskog i siro-libanonskog porijekla. Brazil je ugodno mjesto za život. Obiluje biljnim i životinjskim vrstama. Prirodne katastrofe u pravilu ne pogađaju Brazil. U njemu nema ratova, potresa, vulkana, ciklona ni tsunamija. Zašto onda ne biste posjetili neka od glasovitih mjesta u Brazilu i upoznali ga? Iskusit ćete onu istu gostoljubivost i uživati u istim prirodnim ljepotama koje su i prije 500 godina zadivile Portugalce.