Kina je “najveći proizvođač i korisnik duhana na svijetu”, izvještava The Journal of the American Medical Association. “U Kini, koja ukupno ima 1,2 milijarde stanovnika, više od 300 milijuna muškaraca i 20 milijuna žena su pušači.” Liječnici s kineske Akademije za preventivnu medicinu i iz kineskog Udruženja za proučavanje djelovanja pušenja na zdravlje, sa sjedištem u Pekingu, u suradnji s liječnicima sa Zapada objavili su rezultate državne ankete u kojoj je sudjelovalo više od 120 000 osoba. Do kojeg su zaključka došli? Kina je u “početnoj fazi duhanske epidemije”, a “pretpostavlja se da će u najmanju ruku 50 milijuna ljudi koji trenutno puše u Kini prerano umrijeti”. Prosječna dob u kojoj se počinje pušiti u Kini smanjila se za otprilike tri godine u usporedbi s 1984, tako da ona sada iznosi 25, a ne 28 godina, stoji u izvještaju. Samo je mali broj ljudi uzeo u obzir činjenicu da pušenje uzrokuje rak pluća i srčane bolesti.

“Znanstvenici sada kažu da tajna djetetovog uspjeha leži u roditelju koji vodi brigu o onome što dijete uči — i tu brigu dokazuje djelima”, izvještava The Toronto Star. Od 1994. služba Statistics Canada i Human Resources Development Canada zajedno prate razvoj i zdravlje 23 000 kanadske djece u dobi od 4 do 11 godina. Izgleda da je većina roditelja u Kanadi aktivno zainteresirana za obrazovanje svoje djece, naročito one u nižim razredima. U izvještaju se kaže da “95 posto djece u dobi od 10 i 11 godina tvrdi da ih roditelji stalno ili većinu vremena potiču da budu dobri učenici” i da 87 posto roditelja “od prvog do trećeg razreda svaki dan čita sa svojom djecom”. Mary Gordon, ravnateljica programâ za roditelje u torontskom Okružnom nastavničkom vijeću, kaže: “Sada znamo da ne morate biti ni bogati ni obrazovani da biste bili dobar roditelj, već morate biti uz djecu, biti na oprezu i biti zainteresirani.” Ona dodaje: “Mozak se razvija u atmosferi u kojoj se drži do obrazovanja, a to se najprije događa kod kuće.”

Tinejdžeri su poznati po tome što vole pričati na telefon. “Oni dižu slušalicu iz zabave ili kad im je dosadno”, zapaža poljski tjednik Przyjaciółka. Međutim, mnogi možda ne razmišljaju o tome koliko su dugo na telefonu, a nisu ni svjesni koliko košta jedan poziv. Kako to spriječiti? Spomenuti časopis predlaže da se od mlade osobe zatraži da plati barem dio telefonskog računa. On preporučuje da se tinejdžere podsjeti na to da “telefon nije samo njihov te da bi ga i drugi s vremena na vrijeme voljeli koristiti”.

“Fotografije snimljene ultrabrzim aparatom omogućile su znanstvenicima da zavire u mehanizme koji običnog puckara čine najpreciznijim strijelcem s najdjelotvornijim arsenalom u svijetu kukaca”, stoji u londonskom listu Independent. Koristeći dvije štrcaljke na vrhu zatka koje nalikuju nekom štitu, obični puckar može precizno usmjeriti mlaz vrućih kiselina u potencijalnog neprijatelja i ugušiti ga u djeliću sekunde. Budući da je puckar imun na tu tekućinu, može se obraniti i tako da, kad ga napadnu manji rojevi insekata, naprimjer mravi, poprska pojedine dijelove svog tijela, uključujući i leđa. Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell u Ithacu (New York), koji su fotografirali puckara dok je bio u akciji, zapažaju: “Premda se znalo da obični puckar prska cilj okrećući vrh zatka, nikada ranije nismo vidjeli da može tako precizno naciljati kuda izbaciti tekućinu.”

“Sve složeniji visokotehnološki kućanski aparati izazivaju ‘provale bijesa u kuhinji’”, stoji u londonskom listu Independent. Frustrirane domaćice “uviđaju da ne znaju podgrijati zdjelicu juhe u mikrovalnoj pećnici, oprati čarape u stroju za pranje rublja ili koristiti multipraktik, a da ne potroše sate i sate viseći nad uputstvima”. Psiholozi ističu da suvremena tehnologija dizajnerima dopušta da u aparate ugrade previše funkcija, a kao glavni primjer pretjerane kompliciranosti navode prosječan videorekorder. Cary Cooper, profesor  psihologije na Sveučilištu Manchester, objašnjava: “Ljudi se na poslu posvuda susreću s novom tehnologijom, a kad dođu kući, žele jednostavniji život koji ih ne podsjeća na posao.”

Nakon što su se sve više počeli širiti izvještaji o bolestima koje se prenose hranom, američka Uprava za kontrolu prehrambenih i farmaceutskih proizvoda savjetovala je svim potrošačima koji žele smanjiti rizik dobivanja bolesti putem hrane da izbjegavaju jesti nekuhane proklijale klice sjemenki, izvještava časopis FDA Consumer. Mnogi ljudi vole jesti sirovu lucernu, djetelinu ili klice graha. Međutim, njih se povezuje s izbijanjem bakterijske infekcije u nekoliko zemalja, piše u The New York Timesu. Mala djeca, ostarjeli i oni sa slabim imunitetom naročito su skloni tome. Istraživači su ispitali različite načine obuzdavanja bakterija, uključujući i pranje klica u otopinama klora ili alkohola, ali ništa od toga nije bilo sasvim uspješno. Objasnili su da “vlaga i visoke temperature procesa klijanja pružaju idealne uvjete za širenje tih organizama”, stoji u Timesu.

Djeca školskog uzrasta u Londonu (Engleska) govore najmanje 307 jezika, piše u novinama The Times iz tog grada. Dr. Philip Baker, jedan od pokretača prve ankete o tome kojim se jezicima trenutno govori u Londonu, bio je iznenađen mnogobrojnošću jezika. Rekao je: “Sada smo prilično sigurni da je London grad u kojem se govori najviše jezika na svijetu, čak više nego u New Yorku.” U tu brojku od 307 jezika ne spadaju stotine dijalekata i ona je vjerojatno podcijenjena. Samo dvije trećine od 850 000 školaraca u tom gradu kod kuće govori engleski. Najveće grupe koje govore stranim jezikom potječu s Indijskog potkontinenta. Govori se u najmanju ruku 100 afričkih jezika. U samo jednoj školi učenici govore 58 jezika.

Atletsko stopalo, bolna gljivična infekcija nožnih prstiju i tabana, sve se više širi u Njemačkoj, izvještava časopis Der Spiegel. Svaki peti Nijemac pati od te bolesti, a u nekim drugim evropskim zemljama vlada još veći postotak zaraženosti. Vjerojatno ćete se prije zaraziti u svakom zatvorenom prostoru gdje ljudi hodaju bosi — kao što su saune, bazeni ili čak neki vjerski objekti. Budući da su spore gljivica vrlo otporne, sprejevi za dezinficiranje stopala ili lavori — u kojima kemijski preparati na stopalo djeluju samo nekoliko sekundi — često pospješuju širenje atletskog stopala, umjesto da ga sprečavaju. Kako možete zaštititi svoja stopala? Specijalist za gljivična oboljenja dr. Hans-Jürgen Tietz preporučuje da koristite natikače na svim mjestima gdje i drugi hodaju. Najvažnije je da vam stopalo uvijek bude suho. Dobro ga obrišite, naročito između prstiju, jer se gljivice tako ne mogu ni pojaviti ni širiti.

U desalinizacijskom postrojenju na jednom otočiću pored obale Južne Australije more se pretvara u pitku vodu, stoji u novinama The Australian. Iako desalinizacija nije ništa novo, “tehnologija koju se tamo koristi predstavlja značajan napredak jer se desalinizaciju vrši bez korištenja kemikalija”, kaže se u izvještaju. Da bi se 400 stanovnika Penneshawa, na otoku Kangaroo, opskrbilo vodom, “morsku se vodu vadi i pod jakim je se pritiskom tjera kroz jednu membranu da bi se odstranilo sol. Nakon toga se koncentrat, odnosno slana voda, može vratiti u more, a da ga se ne zagađuje.” Mada se polažu velike nade u to da će se ovaj novi sustav početi sve više koristiti, on je i dalje skup, iako je jeftiniji od tradicionalnih metoda za pročišćavanje mora, kaže se u The Australianu.

U jednoj anketi provedenoj između 148 sekretarica koje rade za direktore vodećih firmi, 47 posto je reklo da su ih šefovi zamolili da ponekad kažu neistine drugim ljudima, izvještava The Wall Street Journal. Jedna je sekretarica, pomoćnica za istraživanje teksaškog tržišta, rekla da je osobama koje su zvale njenog šefa morala govoriti da je “na sastanku”, čak i onda kad je bio sam u uredu i tako je uspjela ostati na svom poslu 30 godina. Neke neistine mogu biti naročito opasne, naprimjer reći ženi da ne znate gdje je njezin muž otišao. Jedna je sekretarica dobila otkaz nakon što je čovjeku koji je zvao rekla istinu, naime da nije poslan ček kojemu je istekao datum.