“Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da se otprilike polovina stanovništva svih zemalja svijeta — bogatih i siromašnih — na ovaj ili onaj način suočava s problemom loše ishrane”, izvještava State of the World 2000. Procjenjuje se da 1,2 milijarde ljudi diljem svijeta pati od pothranjenosti. Osim toga, u izvještaju je rečeno da više milijardi ljudi pati od ‘prikrivene gladi’, a ona se odnosi na ljude koji se naizgled odgovarajuće hrane, ali je problem u tome što im manjka najosnovnijih vitamina i minerala. “Još dan-danas postoji mit da je glad posljedica oskudice hrane”, kažu predstavnici Worldwatch Institutea, koji sastavlja godišnji izvještaj State of the World. “Realno gledajući, glad je proizvod ljudskih odluka (...). Imaju li ljudi pristojan životni standard, kakav je društveni status žena i jesu li državne vlasti odgovorne narodu — to su pitanja koja daleko više utječu na to tko je sit, a tko gladan nego što utječu zemljini poljoprivredni kapaciteti za proizvodnju hrane.”

“Trideset posto odraslih Francuza pomislilo je na to da počini samoubojstvo”, izvještava list Le Monde. U Francuskoj nikad prije nije provedena anketa na temu samoubojstva, a u ovoj prvoj anketi 13 posto ispitanika reklo je da je ozbiljno razmišljalo o samoubojstvu, dok je daljnjih 17 posto priznalo da im je ta misao znala proletjeti kroz glavu. Međutim, prema mišljenju Michela Debouta, profesora sudske medicine koji radi u sveučilišnoj bolnici u Saint-Étienneu, realna je brojka još puno veća, budući da mnogi ljudi zbog osjećaja krivnje obično ne žele priznati da im se javljaju takve misli. Većina ispitanika smatra da je samoubojstvo “očajnički čin” koji je uzrokovan socijalnim problemima, a ne obiteljskom situacijom. U Francuskoj svake godine ima 160 000 pokušaja samoubojstva i otprilike 12 000 počinjenih samoubojstava.

Jedno istraživanje koje je proveo anketar George Gallup, ml., pokazuje da u Sjedinjenim Državama većina ljudi gleda na religiju kao na “neku vrstu miješane salate”. Umjesto da se drže “tradicionalnog skupa vjerovanja, [Sjeverno]amerikanci sami izabiru ono što žele vjerovati, često kombinirajući razne ideje iz jedne te iste religije ili spajajući dvije ili više religija kako bi stvorili neki svoj sustav vjerovanja”, izvještava kanadski list National Post. Istraživanje također pokazuje da ljudi “zapanjujuće malo znaju o Bibliji te o osnovnim doktrinama i običajima vlastite religije” i da je “vjera koju se ispovijeda u većini slučajeva površna, jer ljudi ne znaju što vjeruju ili zašto nešto vjeruju”, pišu novine. Reginald Bibby, profesor sociologije sa Sveučilišta u Lethbridgeu (Alberta, Kanada), kaže: “Ljudi se još uvijek mahom izjašnjavaju kao sljedbenici većinske katoličke i protestantske tradicije, ali sami izabiru vjerovanja, običaje i obrede — kao što su krštenje, vjenčanje i sprovod.”

Prema rezultatima jednog nedavnog istraživanja, kava može pročistiti vodu iz vodovoda odstranjujući “78 do 90 posto otopljenih teških metala kao što su olovo i bakar, budući da talog kave svojim molekulama koje nemaju nikakav naboj ili pak imaju negativan naboj privlači pozitivno nabijene teške metale”, izvještava list Australian. “Što je kava jača, to bolje odstranjuje [teške metale]”, rekao je ekološki kemičar dr. Mike McLaughlin. Slični eksperimenti napravljeni su i s čajem u filter vrećicama, no premda čaj odstranjuje otprilike 33 posto olova, izgleda da nema nikakav utjecaj na bakar.

U Izraelu su se zbog prošlogodišnjih obilnih snježnih oborina tamošnji ortodoksni Židovi suočili s nekim zamršenim pitanjima: Je li dopušteno grudanje na sabat? A kako je s pravljenjem snjegovića? Prema novinskoj agenciji IsraelWire, bivši izraelski glavni rabin Mordehai  Eliyahu nedavno je iznio upute za vjernike koji nisu sigurni što je dopušteno, a što nije. Prema rabinovom objašnjenju, pravljenje snjegovića je “rad”, čak i ako se čini samo zbog zabave. Stoga ta aktivnost podliježe sabatnim ograničenjima. S druge strane, grudanje ne predstavlja rad i stoga je dopušteno. No ipak se mora zadovoljiti jedan uvjet. Svi sudionici moraju pristati na grudanje, s tim da je isključeno bacanje gruda na prolaznike.

“Desetljećima se uzimalo kao zdravo za gotovo ideju da se ljudi rađaju sa svim moždanim stanicama koje će ikad imati”, piše The New York Times. Premda su još 1965. eksperimenti provedeni na nekim životinjama pokazali da njihov mozak stvara nove živčane stanice, mnogi su neurolozi smatrali da kod ljudi to nije slučaj. Međutim, u toku prošlog desetljeća prikupljeno je mnogo dokaza koji pokazuju da mozak ipak proizvodi nove živčane stanice i da je moguće da se konstantno obnavlja. Prošle godine istraživači su otkrili da se nove stanice formiraju u dijelu čovjekovog mozga koji je povezan s kratkotrajnim pamćenjem. Sada neki znanstvenici vjeruju da je “moguće da se mozak stalno obnavlja”.

“Žene koje su u djetinjstvu bile fizički ili seksualno zlostavljane mogu čitav život imati problema zbog nenormalnog načina reagiranja na stres”, izvještava The Dallas Morning News. Istraživači sa Sveučilišta Emory u Atlanti uspoređivali su razinu hormonâ stresa i broj otkucaja srca kod žena koje su bile zlostavljane i kod onih koje nisu bile zlostavljane dok su žene obavljale neki stresni posao. One koje su u djetinjstvu bile zlostavljane reagirale su na stres tako da im se znatno povećala razina hormonâ stresa i broj otkucaja srca. Istraživači zaključuju da “možda postoji trajan biokemijski poremećaj u načinu na koji njihovo tijelo reagira na stres i nosi se s njim”, pišu novine.

Istraživanje koje je provelo Američko udruženje ortopedskih kirurga pokazalo je da je bol u leđima i ramenima koja muči djecu u nekim slučajevima blisko povezana s nošenjem teških ruksaka. Nakon što u ruksake natrpaju školske knjige, hranu i piće, muzičke instrumente i rezervnu odjeću, neka djeca nose teret od čak preko 15 kilograma. Pedijatri upozoravaju da bi djeca koja idu u osnovnu školu kasnije mogla imati ozbiljnih problema s leđima, uključujući i iskrivljenost kralježnice, ukoliko svakodnevno nose u školu tako težak teret. Neki stručnjaci sugeriraju ravnateljima i učiteljima da učenik ne bi smio nositi ruksak koji je teži od 20 posto njegove tjelesne težine ili pak da se ruksaci voze “na kotačima, da imaju remene koji se vežu oko bokova i da čak budu podstavljeni s one strane koja se naslanja na leđa”, izvještava list Excelsior, koji izlazi u Ciudad de Mexicu.

U ruševinama jedne londonske građevine koja je uništena 1682. nađene su dvije boce vina, izvještava londonski The Times. Kod jedne je boce pluteni čep istrunuo, a vino se pretvorilo u ocat; no kod druge je čep bio učvršćen žicom i voskom, tako da je boca ostala hermetički zatvorena. Na specijalnoj degustaciji koju je organizirao Museum of London degustatori su kušali malo tog pića starog nekoliko stoljeća koje je brizgalicom izvađeno iz boce. Zaključili su da se vjerojatno radi o suhoj maderi i da njen okus karakteriziraju “originalnost, blagost, živost i skladnost”.

“Više od polovine najvećih rijeka na svijetu ima veliki pad vodostaja ili je zagađeno”, izvještavaju novine USA Today. Mnoge su rijeke “ozbiljno osiromašene i zagađene” zbog prekomjernog iscrpljivanja i zloupotrebe zemlje i vode, izvještava Svjetska komisija koja se bavi pitanjem vode u 21. stoljeću. Zagađivanje tog prirodnog bogatstva “ugrožava zdravlje i egzistenciju ljudi kojima je voda nužna za navodnjavanje, piće i za potrebe industrije”, izvještava komisija. Zanimljivo je da su od 500 najvećih rijeka na svijetu dvije “najčišće” Amazona u Južnoj Americi i Kongo u Africi. A zašto? “Ni jedna ni druga nemaju puno industrijskih centara na svojim obalama”, kaže se u izvještaju.