Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Kakva će biti djeca budućnosti?

Kakva će biti djeca budućnosti?

Godina je 2050. U klinici za umjetnu oplodnju Melissa gleda u kompjuterski ekran. Pomno razmišlja. Odabir djeteta ipak je ozbiljna stvar, a ne nešto što se radi na brzinu. Na ekranu se vidi slika nasmiješene tinejdžerke koju su Melissa i njen suprug Curtis već nazvali Alice. I slika i informacije ispisane sa strane govore puno o tome kakva će osoba Alice postati, kako u fizičkom tako i u mentalnom pogledu.

Alice još nije rođena. Ta je buduća tinejdžerka tek zametak, koji je zajedno s mnogim drugim zamecima sigurno pohranjen u obližnjoj prostoriji na temperaturi od -200 stupnjeva Celzija. Genetske karakteristike svakog zametka skenirane su i unesene u kompjuter kako bi se roditeljima pomoglo da izaberu zametak koji će biti implantiran u Melissinu maternicu.

Melissa i Curtis žele djevojčicu, pa zato sužavaju izbor izdvajajući muške zametke. Potom pregledavaju ostale zametke, obraćajući pažnju na razne karakteristike, kao što su predispozicije za dobro ili loše zdravlje, fizički izgled i temperament. Na kraju Melissa i Curtis izabiru jedan zametak. Devet mjeseci kasnije raduju se rođenju kćeri koju su sami izabrali — rođenju prave, žive Alice.

OVO je sažetak priče koju je napisao Lee Silver, profesor molekularne biologije sa Sveučilišta Princeton (New Jersey, SAD). To je njegovo predviđanje onoga što bi se moglo desiti u narednim desetljećima. Njegove ideje temelje se na današnjim znanstvenim istraživanjima i mogućnostima postojeće tehnologije. Već danas je moguće testirati ljudske zametke na određene genetske poremećaje. Osim toga, prošlo je već više od 20 godina otkako je rođeno prvo dijete iz epruvete. Bila je to djevojčica koja je začeta u Petrijevoj zdjelici, prvo ljudsko biće začeto izvan majčine maternice.

Činjenica da dr. Silver naziva dijete Alice nekog će možda asocirati na poznatu fantastičnu pripovijetku Alice in Wonderland (Alisa u zemlji čudesa). Budućnost koju mnogi očekuju zaista je zemlja čudesa. U jednom uvodnom članku uglednog časopisa Nature bilo je rečeno: “Zbog rastuće moći molekularne genetike postoji mogućnost da u budućnosti budemo u stanju mijenjati prirodu naše vrste.”

U idućem članku razmotrit ćemo neka ostvarenja na polju biotehnologije, koncentrirajući se na izglede za “poboljšanje” ljudskog roda. Hoće li današnja laboratorijska istraživanja utjecati na vaš život ili na život vaše djece? Mnogi vjeruju da hoće.