“Grupa kojoj je povjeren taj zadatak djeluje impresivno”, piše francuski list Le Figaro. U akciju je uključeno “17 posebno opremljenih kombija, 7 minibusova specijaliziranih za skidanje grafita, desetak mopeda i oko 130 radnika, kojima pomaže 16 izviđača čiji je zadatak pronalaženje grafita”. Ta novoosnovana pariška jedinica za borbu protiv grafita ima zadatak da u roku od godinu dana u Parizu ukloni 90 posto grafita na zidovima i roletama — koji prema nekim procjenama pokrivaju “200 000 četvornih metara općinskih zgrada i javnih ustanova te 240 000 četvornih metara privatnih zidova”. Ukoliko se ostvare ciljevi gradske uprave, do veljače 2001. nestat će svi grafiti, izuzev grafita na 24 000 četvornih metara privatnih zgrada, a “svi novi grafiti trebali bi biti izbrisani u roku od 12 dana nakon što ih se opazi”. Računa se da će operacija čišćenja koštati ukupno 480 milijuna francuskih franaka.

“Danas se broj gojaznih ljudi u svijetu praktički izjednačio s brojem gladnih i neishranjenih”, zapaža The New York Times, komentirajući jedno istraživanje Worldwatch Institutea. Otprilike 1,2 milijarde ljudi je neishranjeno i gladuje, a jednako toliko ili još više ljudi sada se prekomjerno hrani. Broj pothranjenih ljudi u svijetu veći je nego ikad prije, a u svim društvima raste broj neishranjenih i gojaznih. “Stvorili smo način života u kojem su fizičke aktivnosti toliko smanjene da unos kalorija uvelike premašuje njihovu potrošnju, a taj višak kalorija pretvara se u salo”, rekao je predsjednik Worldwatcha Lester R. Brown, govoreći o porastu broja gojaznih ljudi. “Prošle je godine [u Sjedinjenim Državama] izvršeno 400 000 liposukcija. To pokazuje koliko je situacija apsurdna.”

Od 500 milijuna kućnih ljubimaca, koliko ih ima u svijetu, oko 40 posto živi u Sjedinjenim Državama. “U toj zemlji ima 70 milijuna mačaka, 56 milijuna pasa, 40 milijuna ptica, 100 milijuna riba, 13 milijuna hrčaka i drugih sitnih sisavaca te 8 milijuna gmazova, a gotovo 60 posto domaćinstava ima barem jednu od navedenih životinja”, izvještava National Geographic. Velika Britanija zauzima drugo mjesto po broju kućnih ljubimaca — većinom mačaka i pasa. “No u Francuskoj među kućnim ljubimcima prevladavaju ribice, kojih ima 21 milijun i brojnije su nego mačke i psi zajedno”, piše časopis.

Japanski je Vrhovni sud u jednom slučaju presudio da su “kirurzi prekršili ženino pravo na samoodlučivanje davši joj transfuziju krvi za vrijeme operacije, čime su prekršili obećanje da joj neće dati krv čak ni ako bi zbog toga umrla”, pišu novine Daily Yomiuri. “Bilo je to prvi put da je Vrhovni sud presudio kako pacijentovo pravo na odlučivanje o svom liječenju spada u kategoriju ljudskih prava.” Misae Takeda, Jehovina svjedokinja, dobila je transfuziju 1992, dok je bila pod sedativima nakon operacije kojom joj je uklonjen maligni tumor na jetri. Četiri suca Vrhovnog suda jednoglasno su zaključila da su liječnici krivi zato što nisu pacijentici rekli da će joj možda dati transfuziju krvi ukoliko za vrijeme operacije procijene da je to potrebno, a time su je lišili prava da odluči hoće li pristati na operaciju ili neće. U odluci donesenoj 29. veljače 2000. stajalo je: “Kada pacijent ili pacijentica odbija transfuziju zbog svojih vjerskih uvjerenja, ta se želja mora poštovati.” Misae je umrla 1997, a članovi njene obitelji nastavili su parnicu nakon njene smrti. (Detaljniji izvještaj vidi u Kuli stražari od 15. prosinca 1998, stranice 26-9.)

“Nije nemoguće spasiti od istrebljenja veliki dio svjetskih [biljnih i životinjskih] vrsta”, piše njujorški list Daily News. “Znanstvenici koji su pravili popis divljih područja na Zemlji, kojih ima sve manje i manje, došli su do zapanjujućeg zaključka: Više od trećine biljnih i životinjskih vrsta naše planete živi samo na majušnih 1,4% njene kopnene površine.” Istraživači predlažu da se više truda ulaže u zaštitu 25 područja bogatih živim vrstama, među kojima su Brazil, Madagaskar, Borneo, Sumatra, tropske Ande i Karibi. To su većinom tropske kišne šume. “Kada  bi se za ta ‘krizna područja’ svake godine izdvajalo nekoliko stotina milijuna dolara, time bi se u znatnoj mjeri osiguralo održavanje potpune biološke raznolikosti na Zemlji”, rekao je Russell Mittermeier, predsjednik organizacije Conservation International. Premda je oko 38 posto tih područja već danas zakonom zaštićeno, u većini slučajeva zaštita je samo mrtvo slovo na papiru, budući da se na njima nastavlja s eksploatiranjem ruda, ispašom stoke i sječom šuma.

Trend “manjka svećenstva” u Sjedinjenim Državama širi se iz ruralnih područja u velike gradove, piše The New York Times. Navodeći primjer jedne sinagoge stare 110 godina koja već više od tri godine bezuspješno traži rabina, članak piše: “Teška situacija u kojoj se nalazi ta sinagoga nije neuobičajena. Rastući problemi s pronalaženjem ljudi koji bi služili kao svećenici ne pogađaju samo sinagoge već i rimokatoličke i protestantske crkve.” U razdoblju od 1992. do 1997. broj svećenika u crkvenim općinama smanjio se za 12 posto. Jedan predstavnik Episkopalne crkve kaže da se njegova crkva nalazi u veoma teškoj situaciji, budući da od 15 000 svećenika niti 300 njih nije rođeno nakon 1964. Preko 22 posto zajednica reformnog judaizma nema stalnog rabina. Prije samo pet godina bilo je više rabina nego sinagoga. Neki pripadnici klera kažu da je za taj manjak kriva “snažna ekonomija” koja ljude “privlači da se bave unosnijim poslovima”. Drugi kažu da krivnja leži u tome što bogoslužje “gubi svoju draž”. Rabin Sheldon Zimmerman, predsjednik Hebrew Union Collegea, upozorava: “Ne budemo li na neki način povećali broj onih koji se odlučuju za vjerski poziv, ova će situacija na koncu dovesti do propasti organiziranih religija.”

“Čovjek može i pretjerati s pranjem zubi”, stoji u izvještaju The Wall Street Journala. “Taj se problem obično naziva ‘abrazija četkicom za zube’ i može uzrokovati preosjetljivost zubi, povlačenje desni i uništavanje tkiva oko korijena zubi.” Procjenjuje se da 10 do 20 posto američkog stanovništva “oštećuje zube ili desni prekomjernim trljanjem četkicom za zube”. Najugroženije su osobe koje suviše energično četkaju zube i one koje koriste četkice od tvrdih vlakana. “U želji da temeljito obave posao one zapravo čine više štete nego koristi”, kaže stomatolog Milan SeGall. Neki ljudi imaju genetske predispozicije za pojavu tog problema, budući da se rađaju s manje koštanog tkiva oko zubi. Opasnost prijeti i ljudima koji su nosili aparat za ispravljanje ili pomicanje zubi te onima koji škripe zubima ili ih stišću. Stručnjaci nude sljedeće savjete o tome kako spriječiti oštećenje: Koristite meku četkicu za zube. Najprije iščetkajte kutnjake, budući da su čak i meke četkice u početku malo tvrđe, a pasta za zube više grebe površinu zubi. Lagano držite četkicu samo s nekoliko prstiju, a ne cijelom šakom. Držite je pod kutem od 45 stupnjeva u odnosu na liniju desni i lagano četkajte zube kružnim pokretima, umjesto da ih trljate naprijed nazad kao da u ruci imate pilu.

Radovi na ispravljanju kosog tornja u Pisi rezultirali su samo u prva tri mjeseca ove godine smanjenjem kosine za pet centimetara, piše u jednom izvještaju The Associated Pressa. Izvođači radova vjeruju da će do lipnja 2001. toranj biti dovoljno stabilan da se ponovo otvori za javnost. Na taj su se toranj iz 12. stoljeća turisti posljednji put popeli prije više od deset godina, kad je procijenjeno da je njegov nagib suviše opasan, pa se počelo raditi na njegovom ispravljanju. Sada su radovi u posljednjoj fazi i procjenjuje se da će po završetku radova kosina tornja biti manja za 50 centimetara. Prije nego što bude ponovo otvoren za javnost, uklonit će se 800 tona olovnih protuutega koji su u procesu izravnavanja bili položeni u podnožju tornja te deset čeličnih obruča koji su bili stavljeni oko tornja da bi se učvrstio.

“Osim što pruža vašem novorođenčetu zaštitna antitijela protiv dijareje, upale uha i raznih alergija, moguće je da majčino mlijeko također pomaže u prevenciji raka”, piše časopis Parents. Jedna studija koju je proveo Centar za istraživanje raka na Sveučilištu Minnesote pokazala je da kod beba koje se hrane majčinim mlijekom postoji manja vjerojatnost da će oboljeti od leukemije — najčešćeg oblika raka kod djece — nego kod djece koja se hrane na bočicu. Kod djece koja su se najmanje mjesec dana hranila majčinim mlijekom taj je rizik smanjen za 21 posto, dok je kod djece koja su se hranila majčinim mlijekom šest ili više mjeseci rizik smanjen za čak 30 posto.