“Kada je riječ o tome da se još jednog stručnjaka upita za mišljenje o medicinskom problemu, mnogi od nas naprosto su previše obazrivi. No takva neodlučnost mogla bi koštati pacijente života”, piše The News iz Ciudad de Mexica. Pacijenti se često boje da će se njihov liječnik uvrijediti ako požele pitati još jednog liječnika za mišljenje. Međutim, “većina liječnika nema ništa protiv toga da pacijenti pitaju [i nekog drugog]”, pišu novine. “Ako vaš liječnik ima nešto protiv, to bi mogao biti loš znak.” Danas i liječnici i osiguravajuća društva smatraju da je konzultiranje pacijenata s drugim stručnjakom dobar način da se osigura najbolje liječenje. Dr. Michael Andrews, predsjednik Udruženja kliničke onkologije u Georgii, kaže kako potiče svoje pacijente da pitaju još jednog liječnika za mišljenje, budući da se često vraćaju s većim pouzdanjem u njegove preporuke. Ravnatelj jedne zdravstvene ustanove rekao je: “Pacijenti trebaju imati na umu da je u opasnosti njihovo vlastito tijelo.”

Jedno istraživanje o kojem je izvijestio The Journal of the American Medical Association pokazuje da među vozačima tinejdžerske dobi postoji daleko veća vjerojatnost da smrtno stradaju ako u automobilu imaju suputnike. Istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu (SAD) ustanovili su da je kod 16-godišnjeg vozača opasnost od pogibije veća za 39 posto ako ima jednog suputnika, za 86 posto ako ima dva suputnika, a za 282 posto ako ima tri ili više suputnika. U studiji se kao glavni razlog pogibija navodi “opasno ponašanje za volanom (...) koje je usko povezano s prisutnošću vršnjaka”. U takvo opasno ponašanje spada prekoračenje dozvoljene brzine, vožnja bez propisnog odstojanja od vozila ispred sebe, prolaženje kroz crveno svjetlo, vožnja pod utjecajem alkohola ili droge i dekoncentriranost koju uzrokuju bučni i nemirni suputnici.

Istraživači su otkrili da se u nekim dijelovima mozga i u starijoj životnoj dobi mogu razvijati nove stanice, izvještava londonski The Times. Prije se smatralo da u odrasloj dobi prestaje umnožavanje moždanih stanica. “Ključ za poticanje rasta stanica leži u održavanju mentalne aktivnosti”, piše The Times. Jedna studija koja je nedavno provedena među osobama starijim od 65 godina pokazala je da učenje i kontaktiranje s drugim ljudima očito potiču ponovni razvoj moždanih stanica i sinapsi koje ih spajaju. Istraživači su ustanovili da druženje s drugim ljudima pozitivno utječe na “zdravlje, dugovječnost i kvalitetu života”. Neurolog Susan Greenfield komentira: “Što su bogatija vaša iskustva, to je veći broj sinapsi. Prema tome, istina je da ljudi postaju stariji i pametniji.”

Robert Thorne, trgovac začinima koji je živio u 16. stoljeću, sanjao je o tome da pronađe morski put od Evrope do Dalekog istoka koji bi vodio preko Arktika. Danas je zahvaljujući globalnom zagrijavanju Thorneov san postao stvarnost, izvještava londonski The Times. U ruskim obalnim vodama i Istočnosibirskom moru sada u ljetnim mjesecima gotovo i nema leda, tako da teretni brodovi mogu ploviti Sjevernim morem, zaći u područje arktičkog kruga pa kroz Beringov prolaz uploviti u Tihi ocean. Kad je taj put zamrznut, brodovi koji putuju iz Evrope na Daleki istok moraju proći kroz Sueski kanal, oploviti krajnji južni rt Afrike ili proći kroz Panamski kanal. Ekonomski gledano, plovidba Sjevernim morem znatno je isplativija. Njome se gotovo upola smanjuje udaljenost između Hamburga (Njemačka) i Yokohame (Japan) — na nešto manje od 7 000 nautičkih milja.

“U više od 50 posto zemalja svijeta ne provode se sva testiranja darovane krvi, a time se povećava opasnost od širenja AIDS-a i drugih bolesti”, kaže se u jednom izvještaju Associated Pressa. Osim toga, u tom izvještaju koji se temelji na podacima Svjetske zdravstvene organizacije tvrdi se da je “otprilike 5 do 10 posto osoba koje imaju virus AIDS-a zaraženo putem transfuzije krvi”. Međutim, AIDS je samo jedna od bolesti koje se prenose na taj način. Zbog transfuzije krvi i upotrebe nečistih igala svake se godine 8 do 16 milijuna ljudi zarazi hepatitisom B, a 2 do 4 milijuna  hepatitisom C. Kao jedan od razloga neadekvatnog testiranja krvi navodi se skupoća. Testiranje na uzročnike spomenutih bolesti košta između 40 i 50 dolara po jedinici krvi. No čak ni takva testiranja “nisu uvijek pouzdana, naročito ako ih vrši nedovoljno stručno osoblje ili ako se koristi neadekvatna oprema”, stoji u izvještaju.

U Indiji se svakih deset minuta jedno dijete natjera na bavljenje prostitucijom, izvještava The New Indian Express. To znači da se svake godine oko 50 000 indijske djece prisili na prostituciju. U državi Kerali održan je seminar o seksualnom zlostavljanju djece na kojem je izviješteno o jednom drugom zapanjujućem otkriću. Liječnici “ne žele pregledavati žrtve silovanja, budući da nisu za to stručno osposobljeni i ne žele biti umiješani u takve slučajeve”, pišu novine. U nekim slučajevima čak i roditelji otežavaju problem. Predstojnica Glavnog odbora za sigurnost građana gđa Sreelekha kaže: “Roditelji nisu željeli prijaviti slučajeve [silovanja] zbog toga što bi im to moglo donijeti sramotu i omraženost među ljudima.”

Jedan od najboljih načina na koji se roditelji mogu pobrinuti za zdravlje svoje djece jest da ručaju s njima, pišu novine Globe and Mail. Prema riječima dr. Matthewa Gillmana, s Harvardskog medicinskog fakulteta, “obiteljski ručkovi sastoje se od hrane koja je hranjivija nego ona koju bi djeca i adolescenti inače jeli”. Kod djece koja jedu sa svojom obitelji postoji veća vjerojatnost da će jesti preporučene količine voća i povrća, uzimati potrebne vitamine i minerale te unositi u organizam manje šećera i masti. Istraživači su također otkrili da objedovanje s obitelji potiče razgovore o zdravom načinu ishrane i usađuje u djecu bolje prehrambene navike — navike kojih će se držati i kad budu jela izvan kuće. Jedna nova studija, napravljena u okviru višegodišnjeg istraživačkog projekta u kojem sudjeluje oko 16 000 djece u dobi od 9 do 14 godina, pokazala je da “samo 40 posto djece školskog uzrasta gotovo svaki dan večera sa svojim roditeljima, a 20 posto djece nikad ne večera s roditeljima”, piše Globe.

“Paukova mreža jedan je od najčvršćih materijala na Zemlji”, piše časopis New Scientist. Svaka nit može se prije nego što pukne rastegnuti dva do četiri puta više od svoje uobičajene dužine i tako je čvrsta da bi svilena nit debljine olovke navodno mogla zaustaviti jumbo-jet u letu. Istraživači nastoje otkriti u čemu je tajna paukovog tkanja kako bi to saznanje mogli primijeniti u raznim granama industrije. Naprimjer, trenutno najbolja tkanina za izradu neprobojne odjeće jest kevlar, sintetička tkanina načinjena pomoću “koncentrirane sumporne kiseline koja se zagrijava gotovo do vrelišta”, piše časopis. No dok su nusproizvodi koji nastaju u proizvodnji kevlara otrovni i problematični jer se ne zna kako ih ukloniti, paukove svilene niti sastoje se od “proteina i najobičnije vode, čija je pH vrijednost i temperatura slična kao i kod sline u čovjekovim ustima”. Osim toga, pletenjem ove mješavine vode i proteina dobiva se vlakno koje kiša ne može uništiti. Stoga New Scientist piše: “Unatoč tolikim godinama istraživanja, paukova svilena nit ostaje nedokučiva zagonetka.”

“Velika je vjerojatnost da je unutrašnjost vašeg doma deseterostruko zagađenija nego vrt ispred kuće”, piše londonski The Times. Istraživanje koje je u 174 britanska doma proveo Institut za istraživanja u građevinarstvu pokazalo je da je koncentracija para formaldehida, koje isparavaju iz namještaja napravljenog od iverice i drugih sintetskih tvari, bila deseterostruko veća u kući nego izvan nje. U dvanaest pregledanih domova kvaliteta zraka nije zadovoljila standarde Svjetske zdravstvene organizacije. Sintetska oprema za kuću, podovi od polivinila, građevni i dekorativni materijali, kemijska sredstva za čišćenje te štednjaci i peći mogu stvarati ugljik-monoksid, dušik-dioksid, benzenske pare ili hlapive organske spojeve. Benzenske pare, za koje se zna da izazivaju rak, nalaze se u sredstvima za čišćenje u spreju te u duhanskom dimu, jednom daljnjem velikom zagađivaču zraka u zatvorenom prostoru. Charlotte Gann, urednica časopisa Health Which?, kaže da mnogi ljudi provode 80 do 90 posto vremena u zatvorenom prostoru. Ona im savjetuje da “smanje upotrebu kemijskih proizvoda, otvaraju prozore i provjeravaju plinske peći i štednjake” kako bi poboljšali kvalitetu zraka u kući.