“U Francuskoj je broj verbalnih i fizičkih napada na 500 članova komisija za polaganje vozačkog ispita porastao za 150 posto u odnosu na 1994”, izvještava pariški International Herald Tribune. Dvadesetminutni vozački ispit položi manje od 60 posto kandidata, a gotovo svi kandidati koji nisu prošli skupu vozačku obuku padnu na ispitu. Osobe koje padnu na ispitu sve više iskaljuju gnjev na ispitivačima, koje znaju izudarati i istjerati iz automobila vukući ih za kosu. Jednog je ispitivača čak natjeravao čovjek koji je u ruci držao štrcaljku napunjenu, kako je tvrdio, krvlju zaraženom AIDS-om. Nedavno je jedan 23-godišnjak koji je pao na ispitu pucao u ispitivača iz pištolja napunjenog gumenim mecima. Kako bi se stalo na kraj svem tom nasilju, ispitivači se zalažu za to da se vozače pismenim putem obavještava o rezultatima ispita, umjesto da im se to kaže na licu mjesta.

U razdoblju ispita na kraju školske godine mnoga su indijska djeca izložena pojačanom stresu, izvještava mumbajski list Asian Age. Neki naprosto ne mogu podnijeti intenzivno učenje pred sam ispit i to što ih se forsira da postignu dobre ocjene. U periodu školskih ispita udvostručuje se broj učenika koji odlaze psihijatru. Neki roditelji, u želji da im djeca što bolje prođu na ispitu, postavljaju djeci ograničenja u svim vrstama razonode. “Roditelji vrše na djecu ogroman pritisak. Osim toga, tu je i rivalstvo s drugim učenicima”, primjećuje psihijatar V. K. Mundra. On dodaje kako mnogi roditelji “ne shvaćaju da kad dijete dobije priliku za opuštanje to osvježava njegov um i pomaže mu da bolje uči”. Dr. Harish Shetty primjećuje da se stres uzrokovan školskim ispitima “polako proširio na učenike čak od prvog do sedmog [razreda]”.

Divlje svinje, koje inače žive u šumi i boje se ljudi, otkrile su da grad ne pruža samo obilje hrane nego i utočište od lovaca, piše njemački tjednik Die Woche. U Berlinu su se neke ženke divlje svinje čak i oprasile. Gladne životinje ne lutaju samo pošumljenim predjelima ili javnim parkovima već čine štetu i u privatnim vrtovima, sladeći se cvjetnim lukovicama. Divlje svinje, koje znaju težiti i do 350 kilograma, uplašile su mnoge građane, a u nekim slučajevima građani su potražili zaklon na drveću ili u telefonskim govornicama. Životinje su izazvale mnoštvo prometnih nesreća. Mnogi su građani po povratku s posla u blizini kuće zatekli čekinjave uljeze. Jedan je čovjek pitao: “Kako da uđem u kuću kad između mog automobila i kućnih vrata stoji 20 divljih svinja?”

Prema istraživanju koje je nedavno proveo Nacionalni centar za unapređenje obiteljskog zdravlja, u Indiji čak 36 posto udanih i oženjenih adolescenata ima između 13 i 16 godina. Istraživanje je također pokazalo da je 64 posto djevojaka u dobi od 17 do 19 godina već rodilo ili čeka dijete, izvještava list Asian Age, koji izlazi u Mumbaiu. Kod mladih majki u dobi od 15 do 19 godina postoji dvostruko veća mogućnost da umru uslijed komplikacija povezanih s trudnoćom nego kod onih u dobi od 20 do 24 godine, stoji u izvještaju. Osim toga, među mladima u dobi od 15 do 24 godine u proteklih se nekoliko godina udvostručio broj zaraza koje se prenose spolnim kontaktom. Stručnjaci smatraju da su za te rastuće probleme krivi neupućenost i pogrešne informacije o spolnom životu, koje mladi dobivaju od svojih vršnjaka i u medijima.

“Prije trideset godina 60 posto Egipćana bolovalo je od bilharcijaze, iscrpljujuće bolesti koju uzrokuju paraziti čiji su prijenosnici vodeni puževi”, piše The Economist. Zahvaljujući kampanjama za borbu protiv bilharcijaze, u kojima se koristilo najnovije lijekove, drastično se smanjila opasnost od širenja te bolesti. Međutim, sada izgleda da su u jednoj od ranih kampanja cijepljenja stanovništva možda “milijuni ljudi došli u doticaj s virusom hepatitisa C, potencijalno smrtonosnim virusom koji bi mogao zamijeniti bilharcijazu u ulozi najvećeg zdravstvenog problema u Egiptu”. Razlog je taj što se prilikom cijepljenja ljudi protiv bilharcijaze igle “rutinski upotrebljavalo za cijepljenje više osoba, s time da ih se rijetko  kad odgovarajuće steriliziralo. (...) Do 1988. znanstvenici čak nisu ni znali za virus hepatitisa C (HCV), koji se prenosi krvlju”, piše časopis. Sada istraživanja pokazuju da Egipat ima “najveći broj oboljelih od hepatitisa C u svijetu”. Oko 11 milijuna Egipćana — otprilike svaki šesti — navodno nosi u sebi virus te bolesti, koja u 70 posto slučajeva prelazi u kroničnu bolest jetre, a u 5 posto slučajeva završava smrću. U članku se spominje da je kampanja odgovorna za “najveće dosad poznato širenje virusne bolesti koje su uzrokovali liječnici” te dodaje: “Utješno je to što bi, u slučaju da nisu provedene te velike kampanje, još mnogo više ljudi umrlo od bilharcijaze.”

Izgleda da je zagađenost vode doprinijela tome da su se u blizini rijeke Chili, koja protječe kroz Arequipu, jedan od najvećih peruanskih gradova, pojavili komarci. Tamošnje stanovništvo potrošilo je sve zalihe sredstava za uništavanje insekata boreći se protiv najezde sitnih komaraca. Prema pisanju limskog lista El Comercio, smatra se da je do najezde komaraca došlo zbog kemijskog zagađivanja rijeke Chili. Izgleda da su zbog otrovnih tvari uginule mnoge riječne krastače, “koje su godinama održavale prirodnu biološku kontrolu nad tim insektima”, pišu novine.

U Velikoj Britaniji policija i organizacije za borbu protiv zloupotrebe alkohola upozoravaju da povećanje postotka alkohola u vinima može uzrokovati pijanost kod osoba koje samo povremeno piju. Prije deset godina obično su samo posebna plemenita ili desertna vina imala 13 ili 14 posto alkohola. No danas vina koja se piju u svakodnevnim prilikama obično imaju čak 14 posto alkohola. Ta vina uglavnom potječu iz zemalja kao što su Australija, Južnoafrička Republika i Čile, u kojima je zbog toplije klime urod grožđa zreliji i slađi, pa se od njega prave jača vina. Izvještavajući o tome, londonski The Sunday Times citira Mary-Ann McKibben, pomoćnicu direktora Alcohol Concerna: “Postotak alkohola u vinu raste i to počinje zbunjivati potrošače, koji ne gledaju na taj veći postotak.”

Prema podacima Instituta za ekološku medicinu i bolničku higijenu koji djeluje u sklopu Sveučilišta u Freiburgu (Njemačka), antibakterijski dodaci u nekim proizvodima koji se koriste u domaćinstvu mogu biti beskorisni ili čak opasni, izvještava njemački list Westfälische Nachrichten. “Nijedan od njih nije neophodan”, kaže profesor Franz Daschner, direktor instituta. “Naprotiv, oni čak mogu naškoditi potrošačima.” Jedan je razlog to što neki od tih proizvoda sadrže tvari koje izazivaju jake alergijske reakcije. Odjeća koja ima neugodan miris naprosto se treba oprati, a ne čistiti antibakterijskim kemikalijama, kaže se u izvještaju. Daschner zaključuje: “Uobičajeno čišćenje sredstvima koja nisu štetna za okoliš sasvim je dovoljno.”

Jedna državna anketa u koju je bilo uključeno 500 engleskih tinejdžera pokazuje da se mladi ljudi “bore sa sve većim pritiskom da se prilagode idealiziranim uzorima u svijetu reklama i u medijima”, izvještava londonski The Guardian. Djevojke obično lakše podnose taj pritisak jer se povjeravaju bliskim prijateljicama, no mladićima je teže govoriti o svojim osjećajima i zato mnogi od njih izražavaju svoj gnjev agresivnim ili delinkventnim ponašanjem. Kod mladića koji pate od osjećaja manje vrijednosti i koji su sve više deprimirani postoji triput veća vjerojatnost da će počiniti samoubojstvo nego kod djevojaka iste dobi. S druge strane, kod djevojaka postoji četverostruko veća vjerojatnost da će namjerno sebi nauditi ili patiti od poremećaja u ishrani, kao što su anoreksija i bulimija.

“Preko 90 posto mladih nogometaša koji su dovedeni iz Afrike da bi igrali u francuskim klubovima na kraju završe kao ilegalni radnici [za koje ne postoji] nikakva nada da će se uklopiti u francusko društvo”, piše pariški časopis Marianne. U jednom službenom izvještaju francuske vlade osuđeni su beskrupulozni agenti koji putuju svijetom u potrazi za “izuzetno talentiranim mladim igračima”. Na tisuće afričkih mladića, uključujući i tristotinjak dječaka mlađih od 13 godina, bilo je zavedeno snom o sjajnoj sportskoj karijeri. No velika većina njih ne potpiše s klubom nikakav službeni ugovor i na kraju ostane bez ikakvih sredstava. Časopis komentira: “Odvjetnici koji zastupaju nogometaše mogli bi ispričati mnogo više priča o neuspjehu nego o blistavim karijerama.”