Inženjeri kompjuterske elektronike odahnuli su kad je većina kompjuterskih sustava uspješno prešla s 1999. na 2000. godinu. Neki su analitičari prognozirali kako će mnogi kompjuterski programi, u nemogućnosti da prepoznaju razliku između 1900. i 2000. zbog tehnike programiranja kod koje su se prilikom upisivanja godina izostavljale prve dvije znamenke, pasti i uzrokovati sve moguće vrste smetnji. (Vidi Probudite se! od 8. veljače 1999, stranice 21-3.) Da bi se to spriječilo, programeri su prije tog kritičnog datuma intenzivno radili na reprogramiranju manjkavih sustava. Koliko je to koštalo? Prema članku objavljenom u francuskom dnevniku Le Monde, jedna grupa financijskih stručnjaka procijenila je da je u “čitavom svijetu potrošeno između 300 i 600 milijardi dolara”. U Sjedinjenim Državama potrošeno je oko 100, a u Francuskoj 20 milijardi dolara. U usporedbi s time navedimo da je zaljevski rat stajao savezničke snage negdje “između 46 i 60 milijardi dolara”. Međutim, “povijest će se ponoviti (...) s nizom novih kompjuterskih, s brojevima povezanih nevolja, koje će nam zadavati jade”, piše The Wall Street Journal. Srećom, “malo je vjerojatno da će ijedan od tih problema dostići metež koji je uzrokovao milenijski bug”.

Zbog pada produktivnosti i neophodne primjene posebnih programa tehnološke podrške zaboravljene šifre stoje američke tvrtke milijune dolara godišnje. “Prije dvadeset godina ljudi su trebali pamtiti samo svoj broj socijalnog osiguranja i možda par telefonskih brojeva”, piše The New York Times. No danas je baratanje šiframa koje omogućavaju pristup kompjuterskim bazama podataka i uslugama e-maila na radnom mjestu mnogima postalo svakodnevni način života. Ustvari, nije ništa neobično da ljudi pamte na desetke šifri, pristupnih kodova i osobnih identifikacijskih brojeva. Jedan mrežni administrator navodno barata sa 129 aktivnih šifri. Zbog toga neke kompanije zamjenjuju sustave koji koriste šifre i umjesto njih uvode skenere otiska prstiju i neke druge visokotehnološke sigurnosne uređaje.

“Kod ljudi koji su skloni gnjeviti se postoji gotovo trostruko veća vjerojatnost da će doživjeti srčani udar nego kod onih koji se teže razljute”, navodi se u jednom izvještaju lista Globe and Mail. Gotovo 13 000 ljudi obuhvaćeno je šestogodišnjim ispitivanjem koje se bavilo procjenom rizika obolijevanja od srčanih bolesti. Na početku studije nijedan sudionik nije imao nikakvih srčanih tegoba. Svakoj je osobi postavljen niz pitanja, na temelju kojih ih se klasificiralo prema indeksu gnjeva, ovisno o tome da li je indeks bio nizak, srednji ili visok. Tijekom tog šestogodišnjeg perioda 256 sudionika studije doživjelo je srčani udar. Studija je pokazala da je kod osoba koje su se nalazile pri sredini ljestvice postojala 35 posto veća vjerojatnost da će imati srčanih tegoba. Pokretač ove studije, dr. Janice Williams sa Sveučilišta Sjeverne Karoline, kaže: “Gnjev je potencijalni uzročnik srčanog udara, posebice među muškarcima i ženama srednje dobi s normalnim krvnim tlakom.” Stoga istraživači preporučuju osobama sklonim gnjevu da razmisle o primjeni metoda za nadvladavanje stresa.

“Nakon što je pušenje čitavo jedno stoljeće bilježilo stalan porast, svijet okreće leđa cigaretama”, izvještava Worldwatch Issue Alert. Od 1990. do 1999. potrošnja cigareta u čitavom svijetu smanjila se za 11 posto. U Sjedinjenim Državama ovaj silazni trend traje već gotovo dvadeset godina, tako da je 1999. u toj zemlji popušeno 42 posto manje cigareta nego 1980. Kao uzročnici ovog pada u izvještaju se navode kampanje protiv pušenja, sve veća svjesnost opasnosti povezanih s pušenjem te više cijene cigareta. Pored toga, “broj popušenih cigareta u Francuskoj opao je za 19 posto po osobi u odnosu na 1985, kad je taj broj dostigao svoj maksimum, u Kini za 8 posto u odnosu na 1990. i u Japanu za 4 posto u odnosu na 1992.”, kaže se u istom izvještaju.

Jedna nedavno provedena studija u Sjedinjenim Državama pokazala je da kod ljudi koji nemaju zdravstveno osiguranje postoji veća vjerojatnost da će ignorirati  simptome bolesti te da su takve osobe manje sklone potražiti medicinsku pomoć, izvještava novinska agencija Reuters. Ta studija, koja je prvi put objavljena u časopisu Archives of Internal Medicine, temeljila se na podacima koje je prikupio Nacionalni centar za zdravstvene statistike. Istraživanje je pokazalo da čak i u slučaju kad se radilo o simptomima težih oboljenja, kao što su nejasan vid ili pojava kvržice na dojci, osobe koje nemaju zdravstveno osiguranje u daleko su manjoj mjeri tražile medicinsku pomoć nego one koje ga imaju. U izvještaju je stajalo: “Ironično je da u vrijeme kada naša zemlja radi na donošenju ‘Povelje o pravima pacijenta’ još uvijek nismo osigurali pravo čovjeku da bude pacijent.”

Iskapanja ispod čuvenog londonskog Towera otkrila su nove pojedinosti o “srednjovjekovnom zvjerinjaku s iznimno velikim brojem životinja”, izvještava londonski The Sunday Times. Istraživači navode kako postoje dokazi da je na prostoru ispod današnjeg West Towera nekada držano 100 različitih vrsta životinja, među kojima su i nosorozi, antilope, tigrovi, nojevi, zmije te aligatori. Stručnjaci već neko vrijeme znaju za taj zoološki vrt, no novo istraživanje u kraljevskoj, sveučilišnoj i crkvenoj arhivi te informacije prikupljene iskapanjem razjasnili su brojna pitanja. Zvjerinjak je negdje 1210. utemeljio kralj John, a zatvoren je 1835, kad je Londonski zoološki vrt otvoren u Regent’s Parku. Neke su životinje tada preseljene u novi zoološki vrt, dok su druge otpremljene brodom u Ameriku. Tako dugačko postojanje zvjerinjaka može se najvećim dijelom zahvaliti zanimanju koje su za njega pokazivali vladari koji su slijedili i relativno stabilnom stanju u zemlji. Geoffrey Parnell, glavni arhivar u Toweru, kaže: “To je nesumnjivo bila najdugotrajnija izložba u Londonu, koja je stoljećima uveseljavala kraljevske ličnosti i obične građane.”

Tri suca u brazilskoj državi Espírito Santo upravo eksperimentiraju s jednim kompjuterskim programom namijenjenim za dodjeljivanje instant-pravde, izvještava se u časopisu New Scientist. Za korištenje ovog programa, koji je nazvan Elektronski sudac, potreban je laptop kompjuter. Kada se desi neka lakša nezgoda, policija na mjesto nesreće pozove suca i jednog sudskog službenika. Program je zamišljen tako da sucu pomogne procijeniti dokaze i udijeliti pravdu na samom licu mjesta. To čini tako što sucu postavlja čitav niz pitanja, kao što su: “Je li vozač stao na crveno?” ili “Je li vozač popio više od zakonom dozvoljene količine alkohola?” Kompjuter zatim ispiše svoju odluku i obrazloženje. New Scientist navodi kako program ujedno može dosuditi “plaćanje globe, odštete, pa čak i predložiti zatvorsku kaznu”. Očekuje se da će ovaj kompjuterski program pridonijeti većoj efikasnosti sudaca te tako rasteretiti već preopterećeno brazilsko zakonodavstvo.

Neki trgovci u Indiji okoristili su se nedavnom sušom kako bi privukli mušterije. Uz kupovinu jednog od većih kućanskih aparata trgovci nude besplatnu vodu. List The Times of India izvijestio je o jednom trgovcu na malo koji je obećao da će svakom kupcu koji kod njega kupi štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja ili televizor četiri dana u tjednu tijekom dva ljetna mjeseca isporučivati po 500 litara vode. Jedna druga trgovina ponudila je ‘besplatnu vodu do kraja ljeta’ za kupnju hladnjaka ili televizora. U sjeverozapadnom dijelu države Gujarat, koju trenutno pogađa jedna od najstrašnijih kriza s vodom, ljudi su ustanovili da je voda daleko privlačnija od darova u obliku zlata, srebra ili besplatnog odmora. Trgovci u gradu Rajkotu tvrde kako se zahvaljujući besplatnoj ponudi vode prodaja u njihovim dućanima utrostručila.

Dijamant, najtvrđa poznata tvar u prirodi, nastaje kada se ugljik izloži iznimno visokoj temperaturi i pritisku. No što nastaje od dijamanta kada se njega izloži pritisku? Znanstvenici već 40 godina pokušavaju pronaći odgovor na to pitanje — to jest, pokušavali su sve donedavno. “Ispostavilo se da se pod dovoljno velikim pritiskom koji se usmjerava pod točno određenim kutovima”, navodi The Buffalo News, “najtvrđa poznata tvar u prirodi pretvara u grafit, isti ugljik (...) od kojeg i nastaje.” Znanstvenici izražavaju nadu da će im ova spoznaja do koje su došli putem eksperimenata omogućiti izradu boljeg alata za obradu dijamanata.