Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Što kaže Biblija?

Vaš izbor liječenja — je li važan?

Vaš izbor liječenja — je li važan?

BOLEST i ozljede zajedničke su svim ljudima. Kad se suoče s ovim neprijateljima ljudske dobrobiti, mnogi se odluče za neku metodu liječenja koja bi im mogla donijeti olakšanje. Isus Krist bio je svjestan koristi koja može proizaći iz takvih nastojanja, što je i potvrdio rekavši da “zdravi ne trebaju liječnika, nego bolesni” (Luka 5:31).

Pisac Biblije koji je zapisao ove riječi, Luka, i sam je bio liječnik (Kološanima 4:14). Možda je tijekom zajedničkih putovanja s Lukom apostol Pavao imao osobne koristi od njegovog poznavanja medicine. No, pruža li Biblija smjernice u pogledu toga koje su metode liječenja prihvatljive za kršćane? Je li važno koju ćete metodu liječenja izabrati?

Biblijske smjernice

Biblija može usmjeriti osobu kako bi prilikom izbora liječenja donijela mudru odluku. Naprimjer, u 5. Mojsijevoj 18:10-12 (NS) jasno stoji da su postupci poput gatanja ili magije ‘odvratni’ Jehovi. Ovi zabranjeni postupci spadali bi u “vršenje spiritizma”, čega se prema Pavlovom upozorenju treba čuvati (Galaćanima 5:19-21). Zbog toga pravi kršćani izbjegavaju svaki postupak dijagnosticiranja ili liječenja za koji je posve jasno da ima veze sa spiritizmom.

Biblija također otkriva da Stvoritelj izuzetno cijeni svetost života i krvi (1. Mojsijeva 9:3, 4). Budući da su čvrsto odlučili slijediti nalog da se ‘uzdržavaju od krvi’, Jehovini svjedoci odbijaju medicinske postupke kojima se krši biblijska zapovijed o uzdržavanju od krvi (Djela apostolska 15:28, 29). No to ne znači da odbijaju svako liječenje. Prije bi se moglo reći da oni žele najbolju moguću njegu za sebe i svoju djecu. No od zdravstvenih radnika traže da im omoguće liječenje koje je u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjem.

Promislite o svojim koracima

Kralj Salamun upozorio je da “neiskusan vjeruje svakoj riječi, a oštrouman promišlja o svojim koracima” (Priče Salamunove 14:15, NS). Čak i kad se neka odluka medicinske prirode ne kosi direktno s biblijskim načelima, osoba bi trebala ‘promišljati o svojim koracima’. Nije svaki medicinski tretman koristan. Kad je Isus rekao da ‘bolesni trebaju liječnika’, time nije pokazao da odobrava sve metode liječenja koje su bile dostupne u njegovo vrijeme. On je znao da su neki medicinski postupci korisni, dok drugi spadaju u zablude. *

Jednako tako i danas neke metode liječenja mogu biti beskorisne, čak šarlatanske. Osoba koja propusti ispravno procijeniti stvari može se izložiti nepotrebnoj opasnosti. Također trebamo biti svjesni da liječenje koje pomaže jednoj osobi može biti posve nedjelotvorno — čak i opasno — u slučaju neke druge. Razborita osoba koja stoji pred nekom odlukom medicinske prirode pažljivo će odvagnuti sve mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju, ne ‘vjerujući svakoj riječi’, čak i kad savjet dolazi od dobronamjernih prijatelja. Ona će pokazati da ima ‘zdrave misli’ tako što će potražiti pouzdane informacije i na temelju toga donijeti odluku koja će se pokazati kao informirani izbor (Titu 2:12).

Budite realni i razumni

Sasvim je u redu brinuti se za svoje zdravlje. Pridavanjem umjerene pažnje zdravlju pokazujemo da cijenimo dar života i njegov božanski Izvor (Psalam 36:9). Mada si kršćani žele priuštiti odgovarajuću zdravstvenu njegu, oni ujedno trebaju biti uravnoteženi što se tiče zdravlja. Naprimjer, ako relativno zdrava osoba postane opsjednuta svojim zdravljem i kondicijom, mogla bi izgubiti iz vida “važnije stvari” (Filipljanima 1:10; 2:3, 4).

U Isusovo je vrijeme jedna očajna, bolesna žena “potrošila sve što je imala” na liječnike ne bi li je kako izliječili od kronične bolesti. S kakvim rezultatom? Ne samo da se nije izliječila već se njeno stanje pogoršalo, što je sigurno imalo za posljedicu silno razočaranje (Marko 5:25, 26). Žena je učinila sve što je bilo u njenoj moći da bi si olakšala tegobe, no bez ikakvog rezultata. Njeno iskustvo ističe ograničenu moć medicine u to vrijeme. Čak i danas, unatoč napretku koji je postignut na području medicinskog istraživanja i tehnologije, mnogi se nađu u sličnoj situaciji. Stoga je važno imati realno gledište o onome što medicina može postići. Zasad je savršeno zdravlje van našeg domašaja. Kršćani su svjesni da je vrijeme u koje će Bog ‘izliječiti narode’ još pred nama (Otkrivenje 22:1, 2). Zato moramo razvijati uravnoteženo gledište o izboru liječenja (Filipljanima 4:5).

Nedvojbeno, važno je koje ćemo liječenje izabrati. Zbog toga bi prilikom donošenja takvih odluka naš izbor trebao odražavati želju za zdravljem, ali isto tako i za time da sačuvamo zdrav odnos s Bogom. Budemo li tako činili, moći ćemo i dalje s povjerenjem očekivati ispunjenje Jehovinog obećanja, koje kaže da u predstojećem veličanstvenom novom svijetu “nitko od stanovnika neće reći: bolestan sam” (Izaija 33:24).

^ odl. 9 Naprimjer, u Dioskoridovoj medicinskoj enciklopediji iz prvog stoljeća kao tobožnji lijek protiv žutice preporučuje se napitak pripravljen od vina i kozjeg izmeta! Naravno, mi znamo da je takav recept vjerojatno samo pogoršao bolesnikove tegobe.

[Slika na stranici 26]

“Liječnik” Sir Lukea Fildesa iz 1891.

[Zahvala]

Tate Gallery, London/Art Resource, NY