“NAKON što sam saznao da bolujem od smrtonosne bolesti”, prisjeća se jedan stariji čovjek, “pokušao sam odagnati strah, no izjedao me osjećaj neizvjesnosti.” Riječi tog čovjeka naglašavaju činjenicu da bolest zadaje udarac kako u fizičkom tako i u emocionalnom smislu. Međutim, ima ljudi koji dobro podnose takve udarce. Mnogi od njih željeli bi vas uvjeriti kako ima načina da se izađe na kraj s kroničnom bolešću. No prije nego što razmotrimo što biste mogli poduzeti, istražimo pobliže neke emocije s kojima biste se u početku mogli suočiti.

Vaše emocije mogu se znatno razlikovati od emocija drugih osoba. Međutim, medicinski stručnjaci i bolesne osobe primjećuju da se kod osoba koje su suočene s naglim pogoršanjem zdravstvenog stanja često javlja nekoliko uobičajenih emocija. Nakon početnog šoka i nevjerice moglo bi slijediti poricanje činjenica: ‘To ne može biti istina’, ‘Mora da je došlo do greške’, ‘Možda su pomiješali laboratorijske nalaze’. Opisujući kako je reagirala kad je saznala da boluje od raka, jedna je žena rekla: “Najradije biste se pokrili pokrivačem preko glave u nadi da će sve to nestati kad ponovo provirite.”

Međutim, kad čovjek postane svjestan što se događa, poricanje činjenica može ustupiti mjesto neraspoloženju, osjećaju nezadovoljstva koje se nadvija nad vama poput nekog zloslutnog oblaka. Mogla bi vas mučiti pitanja kao što su: ‘Koliko ću još živjeti?’, ‘Jesam li osuđen da ostatak života trpim bol?’ i tome slično. Možda ćete poželjeti da se vratite u prošlost, u vrijeme kad još niste znali dijagnozu, no to je nemoguće. Uskoro bi vas mogla zapljusnuti plima drugih bolnih i snažnih emocija. Navedimo neke od njih.

Ozbiljna bolest unosi u vaš život veliku neizvjesnost i tjeskobu. “Budući da je moje stanje nepredvidivo, život me ponekad jako frustrira”, kaže jedan čovjek koji boluje od Parkinsonove bolesti. “Moram čekati da bih vidio što će mi donijeti svaki novi dan.” Bolest vas može i plašiti. Ako vas zadesi nenadano, mogao bi vas obuzeti silan strah. Međutim, ako vam je bolest dijagnosticirana nakon što ste se godinama izjedali zbog simptoma koji su vam bili krivo dijagnosticirani, strah može poprimiti i podmukliji oblik. U početku ćete možda osjetiti olakšanje zato što će vam ljudi najzad vjerovati da ste stvarno bolesni i da niste sve to izmislili. No ubrzo nakon što osjetite olakšanje, mogao bi vas obuzeti strah kad postanete svjesni onog što dijagnoza povlači za sobom.

Mogao bi vas mučiti i strah od gubitka kontrole nad vlastitim životom, naročito ako vam je stalo do toga da imate određenu mjeru neovisnosti. Možda vas hvata jeza pri samoj pomisli da ćete biti sve više ovisni o drugima.  Mogla bi vas uznemiravati pomisao da bolest počinje dominirati vašim životom i diktirati svaki vaš korak.

Osjećaj da sve više gubite kontrolu nad situacijom ponekad izaziva i srdžbu. Možda se pitate: ‘Zašto baš ja? Čime sam to zaslužio?’ Čini vam se da je taj udarac vašem zdravlju nepošten i da nema nikakvog smisla. Osim toga, mogao bi vas obuzeti sram i očaj. Jedan se paralizirani čovjek prisjeća: “Bilo me tako sram što mi se sve to dogodilo zbog glupe nesreće!”

Mogao bi vas snaći i problem izoliranosti. Fizička izoliranost lako može dovesti do izoliranosti u pogledu društvenih kontakata. Ako ste zbog bolesti vezani za kuću, možda više niste u mogućnosti kretati se u društvu starih prijatelja. Sada više nego ikad želite kontaktirati s drugim ljudima, no nakon početne bujice posjeta i telefonskih poziva, možda vas sve manje ljudi posjećuje ili zove telefonom.

Budući da je bolno gledati kako se prijatelji udaljavaju od vas, možda na to neugodno iskustvo reagirate tako da se počinjete povlačiti u sebe. Razumljivo je da možda trebate neko vrijeme biti sami prije nego što se ponovo suočite s drugima. No ako u ovoj fazi dopustite da se još više povučete u sebe, vaša izoliranost od drugih ljudi (situacija u kojoj oni ne dolaze vidjeti kako ste) mogla bi vas dovesti do toga da sami sebe emocionalno izolirate (situacija u kojoj vi njih ne želite vidjeti). U svakom slučaju, mogao bi vas mučiti snažan osjećaj usamljenosti. * Ponekad biste se čak mogli pitati možete li izdržati još jedan dan.

Međutim, ipak postoji nada. Ako ste se nedavno suočili s naglim pogoršanjem zdravstvenog stanja, mogli biste poduzeti neke praktične korake koji će vam pomoći da donekle zadržite kontrolu nad svojim životom.

Istina, ova serija članaka neće riješiti vaš kronični zdravstveni problem, bez obzira na to o kojoj je bolesti riječ. Međutim, iznesene informacije mogle bi vam pomoći da vidite na koje načine možete prihvatiti svoju bolest i nositi se s njom. Jedna žena koja boluje od raka ovako je sažela tok onoga što je u sebi proživjela: “Nakon poricanja činjenica uslijedila je velika srdžba, a potom sam počela tražiti načine da si pomognem.” I vi se možete dati u takvu potragu, obraćajući se ljudima koji su već imali slična iskustva i učeći od njih kako možete iskoristiti pomoć koja vam stoji na raspolaganju.