Naučiti služiti se novom tehničkom opremom na radnom mjestu, primjerice kompjuterima i komunikacijskim sustavima, može biti stresno za neke starije radnike, izvještava list Toronto Star. Ann Eby, stručnjak za praćenje trendova zapošljavanja, kaže da je kod tih osoba problem češće u metodi učenja nego u tome što uče. “Dok zalazimo u godine”, objašnjava Julia Kennedy, ravnateljica obrazovnog centra Axiom Training and Development, “procesi u živčanom sustavu postaju sporiji, no mozak ostaje zdrav.” Gđa Kennedy primjećuje da za razliku od djece, koja odlično uče ponavljanjem i pritom ne obraćaju pažnju smislu onog što uče, “odrasli imaju potrebu za povezivanjem onog što već znaju (životno iskustvo) s onim što su upravo naučili”. Starijim će radnicima možda trebati više vremena da nauče neke složene operacije, no oni su ipak sposobni učiti. Gđa Kennedy daje sljedeće savjete starijim radnicima koji nastoje svladati nove i teške operacije: Ako je moguće, zakažite obuku za jutarnje sate, nastojite usvojiti koncepciju umjesto da pamtite svaki detalj i nemojte se uspoređivati s drugima.

“Po završetku jednog petogodišnjeg istraživanja U.S. Geological Survey [USGS] povećao je svoju raniju procjenu svjetskih zaliha sirove nafte za 20 posto, prema čemu bi ukupne zalihe iznosile 649 milijardi barela”, izvještava časopis Scientific American. “Bavili smo se predviđanjem trendova u budućnosti i procijenili koliko će [nafte] biti otkriveno u idućih 30 godina”, kaže Suzanne Weedman, koordinatorica USGS-ovog projekta Procjena svjetskih zaliha nafte 2000. Osim novopronađenih rezervi, porastu svjetskih zaliha nafte doprinosi i napredak tehnologije bušenja, koji omogućava naftnim kompanijama da “iz postojećih naftnih polja crpe više nafte”, piše časopis.

Jedna anketa koja je provedena diljem Australije pokazala je kako neki uredski radnici smatraju da ležerno odijevanje dovodi do nehajnog stava prema poslu, izvještava The Sunday Telegraph. Sada gotovo 42 posto zaposlenih u australskim informatičkim poduzećima uvijek dolazi na posao u sportskoj odjeći, a u 40 posto australskih poduzeća namještenicima se pruža mogućnost da se, ako to žele, petkom oblače ležerno. Premda takav pristup poslu stječe sve veću popularnost kod namještenika, 17 posto anketiranih šefova smatra da ležerno odijevanje utječe na produktivnost rada. Vrlo je sličan i postotak samih radnika koji razmišljaju na taj način. Među njima 21 posto žena i 18 posto muškaraca kaže da ležerno odijevanje negativno djeluje na produktivnost.

Ovaj mjesec navršit će se godinu dana otkako je Mozambik zadesila poplava koja je ostavila preko pola milijuna ljudi bez krova nad glavom, uništila otprilike trećinu usjeva kukuruza i uzrokovala utapanje preko 20 000 grla stoke. Dok se zemlja oporavljala od poplave, koja je nazvana najtežom poplavom još od 1948, mnogi su se pitali kako je i zašto do nje došlo. Časopis African Wildlife pisao je da su faktori kao što su razvoj gradova, pretvaranje travnjaka u oranice i prekomjerna ispaša u susjednim zemljama, u kojima izviru rijeke koje teku kroz Mozambik, uništili prirodnu sposobnost mozambičkih travnjaka i močvara da apsorbiraju poplavne vode. Zbog toga se bujica nastala slijevanjem velike količine oborina na koncu pretvorila u užasnu poplavu. David Lindley, koordinator jednog projekta za zaštitu močvara u Južnoafričkoj Republici, kaže: “Ono što smo mi ljudi učinili u svojoj neizmjernoj aroganciji i kratkovidnosti štetno se odražava na ekološku ravnotežu i život naših močvara i rijeka.”

Metan navodno 20 puta više utječe na globalno zagrijavanje nego ugljični dioksid. Procjenjuje se da otprilike dvije milijarde goveda, ovaca i koza diljem svijeta svake godine proizvede 100 milijuna tona metana. Prema pisanju lista The Canberra Times, u Australiji stoka proizvodi 13 posto stakleničkih plinova, a na Novom Zelandu oko 46 posto. U želucu preživača mikroorganizmi razgrađuju  hranu i proizvode metan, koji izlazi kroz usta životinje. U nastojanju da smanje doprinos stoke globalnom zagrijavanju znanstvenici sada vrše eksperimente kako bi utvrdili na koje načine postići da svaka životinja daje više mlijeka i proizvodi manje metana.

“Argument da pušači rano umiru i stoga, ekonomski gledano, manje opterećuju zdravstvo nego nepušači čista je izmišljotina”, izvještava kanadski list Globe and Mail. Nizozemski istraživači koji su analizirali zdravstveno stanje otprilike 13 000 nizozemskih i američkih građana ustanovili su da je kod nepušača razdoblje života u kojem imaju zdravstvenih problema kraće nego kod pušača. Dr. Wilma Nusselder, koja radi u zavodu za zdravstvo na roterdamskom Sveučilištu Erasmus, piše: “Prestanak pušenja produžava čovjeku život i rezultira povećanjem broja godina koje će proživjeti pošteđen zdravstvenih problema, a kad se problemi i pojave, to razdoblje kraće traje.” Prema pisanju Globea, “u svijetu ima oko 1,15 milijardi pušača, što je jedna trećina odraslog svjetskog stanovništva. Otprilike 943 milijuna pušača živi u zemljama u razvoju.”

“Djeca koja imaju tek 11 godina liječe se od spolno prenosivih bolesti”, izvještava londonski The Times. U jednom engleskom gradu broj oboljelih od gonoreje dvostruko je veći od nacionalnog prosjeka, a svaka osma tinejdžerka zaražena je hlamidijom. Od 1995. u Engleskoj se gotovo udvostručio broj hlamidijskih infekcija, a samo prošle godine među tinejdžerima se taj broj povećao za 20 posto. U roku od pet godina u čitavoj je zemlji broj oboljelih od gonoreje porastao za 56 posto, a taj se porast najvećim dijelom odnosi na tinejdžere.

Kod mrava vrste Blepharidatta conops, koja živi u brazilskoj savani, kraljica ima veliku plosnatu glavu kružnog oblika. Prema brazilskom izdanju časopisa National Geographic, kraljica koristi taj organ neobičnog izgleda kako bi spriječila ulaženje u komoru u kojoj se pohranjuju jajašca, ličinke i kukuljice, a time ih štiti od mogućeg napada grabežljivaca. Stijenke kraljičine komore načinjene su od dijelova tijela insekata koje su prikupili mravi radnici. Nakon što iz njih isišu tjelesne tekućine i pažljivo im odstrane mišiće, mravi radnici koriste ih kao materijal kojim ograđuju kraljicu, ostavljajući otvor koji točno odgovara veličini njene glave. Mravi radnici mogu ući u tu posebnu komoru tako da kuckaju po kraljičinoj glavi, koristeći neku vrstu lozinke.

Distributeri električne energije diljem Sjedinjenih Država počinju poduzimati oštrije mjere u suzbijanju problema koji sve više uzima maha — krađe električne energije. Izgleda da je nekad struja bila prejeftina da bi se krala, pisao je The Wall Street Journal, no posljednjih godina njena je cijena vrtoglavo porasla, tako da je krađa električne energije postala češća pojava. Naprimjer, Edison Company iz Detroita procjenjuje da je 1999. zbog krađe električne energije oštećena za 40 milijuna dolara. Kradljivci, koji često nisu svjesni opasnosti koje im prijete, koriste najprimitivnija sredstva, kao što su kablovi za punjenje automobilskog akumulatora, produžni kablovi koji se koriste u domaćinstvu i bakrene cijevi. Drugi kopaju pod zemljom ne bi li naišli na podzemne napojne vodove elektrane.

U Helsinkiju (Finska) nedavno je u jednom stanu pronađen mumificirani leš nekog muškarca. Majstor koji je ušao u zgradu da bi instalirao protupožarni alarm vidio je da pred vratima stana stoji brdo pošte i osjetio neugodan miris. Pozvao je policiju, a policajci koji su došli na uviđaj pronašli su 55-godišnjeg umirovljenika koji je živio sam i već je preko šest godina bio mrtav. Prema izvještaju lista Helsingin Sanomat, cijelo to vrijeme mirovinski fond isplaćivao mu je mirovinu, a ured za socijalnu skrb plaćao stanarinu, međutim, nikad mu nije došao u posjet nijedan socijalni radnik. Njegova odrasla djeca koja žive na području glavnog grada također nisu primijetila da je umro. “Čovjek je šest godina bio okružen mnoštvom ljudi — dakle nije bio na nekom pustom otoku, nego usred grada — i nikome nije palo na pamet da se upita gdje je taj čovjek ili što se s njim dogodilo”, rekla je gđa Aulikki Kananoja, direktorica Ureda za socijalnu skrb u Helsinkiju.