Stres povećava opasnost od drugog srčanog udara, piše u biltenu Tufts University Health & Nutrition Letter, no “sve je više dokaza da psihičko stanje igra određenu ulogu i u samom nastanku srčanih bolesti”. Nedavna istraživanja pokazuju da je “opasnost od srčanog udara ili smrti uzrokovane bolešću srca gotovo trostruko veća kod ljudi koji su skloni gnjeviti se nego kod drugih ljudi” i da se “posljedice neprijateljskog stava počinju očitovati relativno rano u životu”. Stres oštećuje srčani mišić i okolne krvne žile koje podržavaju rad srca. Depresija može povećati opasnost od srčanog udara ili drugih srčanih bolesti za preko 70 posto. No istraživači kažu da se kod osobe koja u znatnoj mjeri uživa podršku drugih ljudi — članova obitelji i prijatelja — posljedice depresije mogu smanjiti.

U rujnu 2000. papa Ivan Pavao II proglasio je blaženim papu Pia IX (1846-78). U katoličkom dnevniku La Croix francuski povjesničar René Rémond spomenuo je da je Pio IX donio “odluke koje šokantno odskaču od duha evanđelja — primjerice dopuštenje da se smaknu talijanski rodoljubi koji su bili osuđeni na smrt zbog toga što su doveli u pitanje njegov položaj poglavara države”. Nazivajući ga “posljednjim evropskim apsolutističkim monarhom”, novine Le Monde pisale su o netolerantnosti tog pape-kralja, a naročito o njegovoj borbi protiv “slobode savjesti, ljudskih prava i nastojanja da se Židovima osigura ravnopravan položaj u društvu”. Novine su dodale da je Pio IX “osudio demokraciju, slobodu vjeroispovijedi i odvajanje crkve od države” te “slobodu tiska, misli i udruživanja građana”. Godine 1869. Pio IX sazvao je Prvi vatikanski koncil, na kojem je utvrđena doktrina o nepogrešivosti pape u stvarima koje se tiču vjere i moralnih načela.

Čileanski poljoprivrednici moraju se boriti protiv corura, malog crnog krznatog glodavca koji u površinskom sloju zemlje kopa tunele duge čak 600 metara. Nedavno je provedeno temeljito istraživanje široko razgranate mreže njihovih tunela. Dva zoologa, jedna znanstvenica sa Sveučilišta u Essenu (Njemačka) i njen kolega iz Čilea, iskopavanjem su otkrili mrežu tunela u kojima živi 26 tih životinja. U skladištu hrane pronašli su 5 000 lukovica raznih biljaka, koje su pohranjene kao zaliha za sušni period. Mreža tunela obuhvaća i “prostorije” za mladunce, koje su obložene travom i plastičnim vrećicama. Međutim, ma koliko vam se ti crni mališani s uočljivim sjekutićima činili simpatični i zanimljivi, poljoprivrednici ih smatraju štetočinama. Domaće životinje često slome nogu kad nagaze na podzemni tunel i propadnu u rupu.

“Među ljudima koji vode brigu o održavanju terena za golf i onima koji bi htjeli da njihov travnjak izgleda besprijekorno [maslačak je] posvuda na zlu glasu kao najveći neprijatelj” i “korov koji se naprosto ne može iskorijeniti”, piše list The News, koji izlazi u Ciudad de Mexicu. Međutim, maslačak je “jedna od najljekovitijih biljaka na svijetu” te itekako može poboljšati zdravlje i ishranu. Bogat je vitaminom A i kalijem te je hranjiviji od brokule i špinata. Svi njegovi dijelovi mogu se iskoristiti. Mlado lišće može se koristiti kao zelena dekoracija za razne salate ili staviti u gotovo svako jelo u koje prema receptu ide špinat. Od osušenog i prepečenog korijenja može se napraviti napitak sličan kavi, a od cvjetova se može praviti vino. U prošlosti se od maslačka izrađivao ljekoviti napitak za liječenje i pročišćavanje jetre, preparat za pročišćavanje i jačanje krvi te blagi dijuretik. Maslačak je “jedna od šest najvažnijih biljaka u kineskoj kućnoj apoteci”, piše The News. Onima koji imaju vlastiti travnjak ili mogu otići na neki pašnjak maslačak je besplatan.

U proteklih 67 godina neki su se ledenjaci u peruanskom dijelu Anda smanjili za 850 metara do 1 500 metara, izvještava list El Comercio, koji izlazi u Limi. Prema istraživanjima francuskog znanstvenika Antoinea Erouta, koji se bavi proučavanjem ledenjaka, za samo nešto više od 20 godina topljenjem leda nastalo je preko 70 novih jezera — od kojih će se mnoga vjerojatno prepuniti i probiti svoje  prirodne brane. Taj gubitak ledenjačkog leda i snijega znači smanjenje zaliha svježe vode koja se koristi na poljoprivrednim gospodarstvima, za navodnjavanje i za rad hidroelektrana. Te zalihe vode ujedno služe kao glavni izvor pitke vode u tri latinoamerička glavna grada: Limi (Peru), Quitu (Ekvador) i La Pazu (Bolivija). “Možete li zamisliti što bi se desilo kad bi nestale te naslage snijega i leda?” pita El Comercio. Erout pretpostavlja da su klimatske promjene povezane s fenomenom El Niño jedan od glavnih uzroka ovog problema.

“Od 1997. broj milijunaša u Sjedinjenim Državama i Kanadi porastao je gotovo 40% i sada ih ima 2,5 milijuna”, piše kanadski list National Post. U njemu je također spomenuto da ima mnogo mladih ljudi koji u svijetu napredne tehnologije stječu veliko bogatstvo. Međutim, prema mišljenju psihologa dr. Stephena Goldbarta, neki nisu sposobni nositi se s izazovima koje donosi obogaćivanje preko noći. “Ono im može uništiti život, razoriti obitelj i navesti ih na destruktivno ponašanje. Novac ne donosi uvijek mir i osjećaj zadovoljstva”, rekao je Goldbart. Prema mišljenju nekih psihologa, svijet napredne tehnologije stvorio je “novu bolest — sindrom obogaćivanja preko noći”, čiji su simptomi teška depresija, napadi panike i nesanica. Kao što je bilo spomenuto u Postu, “neki novopečeni bogataši osjećaju grižnju savjesti zbog toga što imaju mnogo novca i smatraju da nemaju pravo na njega ili da ga ne zaslužuju”. Drugi postaju paranoični i strahuju da će ih drugi iskorištavati. Dr. Goldbart preporučuje nesretnim bogatašima da se uključe u neke korisne društvene aktivnosti umjesto da samo ispisuju čekove u dobrotvorne svrhe.

“Medicinski stručnjaci često upozoravaju na opasnosti od prekomjerne upotrebe antibiotika, no ljudi tome ne obraćaju pažnju”, piše časopis New Scientist. “Prema jednoj anketi u kojoj je sudjelovalo 10 000 ljudi iz devet američkih saveznih država, 32 posto ispitanika još uvijek misli da se antibioticima može izliječiti prehlada, 27 posto smatra da uzimanje antibiotika za vrijeme prehlade sprečava obolijevanje od neke ozbiljnije bolesti, a 48 posto očekuje da će im liječnik prepisati antibiotike ako odu na pregled zbog simptoma prehlade.” Međutim, antibiotici ne suzbijaju virusne infekcije, kao što je prehlada. Oni su djelotvorni samo kod bakterijskih infekcija. Smatra se da je pretjerana upotreba antibiotika jedan od glavnih uzroka pojave bolesti koje su otporne na lijekove. (Vidi Probudite se! od 22. prosinca 1998, stranica 28.) Brian Spratt, s Oksfordskog sveučilišta, kaže: “Moramo pronaći bolji način da ljude ispravno poučimo.”

“Jedna od prvih objavljenih fotografija rijetkog i malo poznatog ‘ledenog kukca’ koji živi u području Stjenjaka i nekim dijelovima Rusije pojavit će se u novom Priručniku o kukcima”, izvještava londonski The Sunday Telegraph. To je kukac šturkožoharaš koji živi na velikim nadmorskim visinama i hrani se uginulim kukcima ili nekim njihovim dijelovima koje nosi vjetar. Kukac je žutosmeđe boje, ima dugačka ticala, ali nema krila. Njegove ličinke pomalo sliče mladim uholažama. Dugačak je i do tri centimetra te spada u red kukaca koji je otkriven prije nepunih 100 godina. “Tako je dobro prilagođen svom hladnom okolišu da bi na čovječjem dlanu uginuo od toplotnog udara”, objašnjava list. Autor spomenutog priručnika, dr. George McGavin, koji radi u Prirodoslovnom muzeju na Oksfordskom sveučilištu, kaže da je dosad identificirana tek petina svih vrsta kukaca na svijetu.

“Ako kofein ne poboljšava okus gaziranih sokova, čemu se onda stavlja u njih?” pitao je časopis New Scientist. “Znanstvenici sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu otkrili su da od 25 odraslih osoba koje piju gazirane sokove samo 2 mogu razlikovati okus napitka u kojem ima kofeina od okusa napitka u kojem ga nema.” Međutim, 70 posto od 15 milijardi gaziranih sokova u limenci koje su Amerikanci popili 1998. imalo je u sebi kofeina. U jednom ranijem istraživanju psihofarmakolog Roland Griffiths i njegovi kolege “pronašli su dokaze da djeca koja nisu dobila svoju uobičajenu dozu gaziranih pića s kofeinom imaju simptome apstinencijske krize”. Griffiths tvrdi: “Napicima se dodaje opojno sredstvo koje izaziva blagu ovisnost i ono je nesumnjivo odgovorno za to što ljudi piju puno više gaziranih sokova u kojima ima kofeina nego onih u kojima ga nema.”