Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Kakva je budućnost gradova?

Kakva je budućnost gradova?

“POGLED na naše gradove otkriva nam našu budućnost.” To su riječi Ismaila Serageldina, predstavnika Svjetske banke. No ako je suditi po onome što smo dosad vidjeli, ta budućnost i nije svijetla.

Za svaku su pohvalu ozbiljni napori koji se ulažu kako bi se poboljšali životni uvjeti u mnogim urbanim sredinama. U New Yorku je nedavno na području Manhattana dovršeno obnavljanje Times Squarea. Prije je taj dio grada bio poznat po pornografiji, drogi i kriminalu. Sada su njegove ulice pune novih trgovina i kazališta, koji privlače na tisuće posjetitelja. Napulj (Italija), “blistavi, otmjeni grad koji se nekada mogao mjeriti s Londonom i Parizom”, kako izvještava časopis National Geographic, pretrpio je strahovita razaranja za vrijeme drugog svjetskog rata. Praktički je postao simbol kriminala i kaosa. No kada je izabran za domaćina jedne političke konferencije koja se održavala 1994, obnovljen je velik dio same gradske jezgre, čime je doživio neku vrstu preporoda.

Naravno, i život u sigurnijim i čišćim gradovima ima svoju cijenu. Veća sigurnost često znači i više policijskog osoblja. Gubitak privatnosti može biti još jedna posljedica. Neka javna mjesta stalno se nadgledava, bilo putem TV kamera bilo da to rade policajci u civilu. Dok šetate parkom i prolazite pored fontana, kipova ili gredica cvijeća, možda i posve nesvjesno prolazite pored sigurnosnih kontrolnih točaka.

Isto tako, ponekad se zna dogoditi da se poboljšanja postižu na veliku štetu siromašnog dijela stanovništva. Razmotrimo jednu pojavu koja je sve češća u današnje vrijeme, a to je seljenje obitelji s većim primanjima u nekada siromašnije četvrti. Tu pojavu uzrokuju stalne ekonomske promjene — “prelazak s proizvodnih na uslužne djelatnosti, s ovisnosti o radnicima srednje stručne spreme na automatizaciju” (djelo Gentrification of the City, Neila Smitha i Petera Williamsa). I dok potražnja za fizičkom radnom snagom slabi, a za stručnim radnicima i radnicima tehničkih zvanja raste, raste i potražnja za smještajem koji bi bio prikladan za pripadnike srednjeg društvenog sloja. Ne želeći preseliti se u predgrađe, mnogi visokoplaćeni stručnjaci radije preuređuju kuće u relativno zapuštenim četvrtima.

Naravno, ovo značajno doprinosi poboljšanju životnih uvjeta u tim dijelovima grada. No nakon što se uvjeti života u nekom dijelu grada poboljšaju, troškovi života u njemu porastu. Siromašni često više nisu u stanju priuštiti si život u četvrtima u kojima su godinama živjeli i radili!

Je li gradovima došao kraj?

U gradovima su se možda tek počele osjećati promjene koje nova tehnologija nosi sa sobom. Sve veća omiljenost Interneta kao sredstva putem kojeg se obavlja kupovina i vode poslovi mogla bi se snažno odraziti na današnje gradove. Zahvaljujući novim oblicima tehnologije neka su se poduzeća već preselila izvan grada — i sa sobom povukla velik broj radnika.

Kako kupovina i poslovanje putem Interneta budu sve prihvaćeniji, ljudi će možda biti manje skloni putovati u prenatrpana poslovna područja grada. U knjizi Cities in Civilization (Gradovi u civilizaciji) ukazuje se na sljedeću mogućnost: “Za pretpostaviti je da će neki radnici koji obavljaju rutinske poslove, posebice radnici koji rade honorarno, sav posao obavljati putem kompjutera koji se nalaze u njihovoj kući ili negdje u susjedstvu, a priključeni su na mrežu (...) i tako doprinijeti smanjenju intenziteta prometa.” Arhitekt Moshe Safdie iznosi neke slične pretpostavke: “Ove nove okolnosti mogle bi dovesti do općeg raseljavanja u milijune manjih mjesta, koja bi pojedincima pružala udobnost kakvu nudi život u manjim gradovima, ali i omogućavala elektronski pristup kulturnim bogatstvima velikih povijesnih gradova.”

Kakva je budućnost gradova?

Mnogi koji prate ove promjene vjeruju da unatoč tehnologiji gradovi nastavljaju nuditi usluge i pogodnosti koje će i dalje privlačiti ljude. No, bez obzira na to kakva budućnost očekuje današnje gradove, činjenica je da ih problemi muče danas! A rješenja za ogromne probleme osiguranja prikladnog smještaja i odgovarajućih sanitarnih uvjeta za siromašno gradsko stanovništvo koje broji na milijune i svakim ga je danom sve više, nema ni na vidiku. Isto tako nitko ne zna ništa o tome kako zaustaviti kriminal te spriječiti uništavanje okoliša i zagađivanje gradova.

Neki će reći da bi vlade jednostavno trebale izdvajati više novca za gradove. No uzme li se u obzir kako su vlade dosad raspolagale svojim sredstvima, je li realno razmišljati da se problemi s kojima se suočavaju gradovi jednostavno mogu riješiti novcem? Prije nekoliko desetljeća objavljena je knjiga The Death and Life of Great American Cities (Smrt i život velikih američkih gradova), u kojoj stoji: “U svijetu postoji mit za koji bi ljudi svim srcem željeli da je istinit, a to je da bi sve naše sirotinjske četvrti nestale (...) samo kad bismo imali dovoljno novca na raspolaganju. (...) No pogledajmo što smo napravili s prvim milijardama dolara koje smo dobili u te svrhe: Neprofitabilne projekte koji su postali još veći centri delinkvencije, vandalizma i općeg društvenog beznađa negoli su to bile sirotinjske četvrti koje su ti projekti trebali zamijeniti.” Isto se može reći i za današnje vrijeme.

No ako rješenje nije u novcu, u čemu je onda? Moramo zadržati na umu da gradove čine ljudi, a ne samo zgrade i ulice. Stoga u zaključku valja reći da se kvaliteta života u gradu može promijeniti samo ako se promijene sami ljudi. “Najveće bogatstvo grada jesu briga za čovjeka i njegovo obrazovanje”, piše Lewis Mumford u knjizi The City in History (Grad u povijesti). A da bi se iskorijenile pojave kao što su zloupotreba droge, prostitucija, zagađenost, uništavanje okoliša, socijalna nejednakost, vandalizam, grafiti i mnoge druge, potrebno je nešto više od strožeg policijskog nadzora ili svježe obojane fasade. Ljudima se mora pomoći da drastično promijene svoj način razmišljanja i postupanja.

Promjena uprave

Ovako velika promjena nesumnjivo je izvan čovječje moći. Zbog toga će ljudska nastojanja da se riješe problemi današnjih gradova — ma koliko dobronamjerna bila — na kraju propasti. Međutim, osobe koje proučavaju Bibliju ne očajavaju, jer su za njih teškoće s kojima se suočavaju današnji gradovi samo još jedan primjer koji pokazuje da čovjek nije u stanju ispravno upravljati našom planetom. Današnji kaotični gradovi koji se sve više šire na izrazit način potvrđuju istinitost biblijskih riječi zapisanih u Jeremiji 10:23: “Put čovječji nije u njegovoj vlasti niti je čovjeku koji hodi u vlasti da upravlja koracima svojim.” Čovjekovi pokušaji da sam vlada urodili su velikom bijedom — problemom koji još više dolazi do izražaja u gradovima.

Zbog toga stanovnici svih gradova u svijetu mogu pronaći utjehu u biblijskom proročanstvu zapisanom u Otkrivenju 11:18, gdje stoji da će Bog ‘uništiti one koji uništavaju zemlju’. Ovo proročanstvo nipošto nije negativno; ono ukazuje na pozitivnu budućnost čovječanstva. Ono sadrži obećanje da će Bog posredstvom svoje vladavine, odnosno Kraljevstva, preuzeti upravu nad našom planetom (Danijel 2:44). Nikada više milijuni ljudi neće živjeti u nezamislivom siromaštvu, bez odgovarajućeg smještaja ili sanitarnih uvjeta, lišeni dostojanstva ili nade. Pod upravom Božje vladavine ljudi će uživati u materijalnom blagostanju, savršenom zdravlju i udobnom smještaju (Izaija 33:24; 65:21-23).

Taj novi svijet jedino je realno rješenje za probleme današnjih gradova.

[Slike na stranicama 8 i 9]

U mnogim urbanim sredinama ulažu se ozbiljni napori kako bi se poboljšalo životne uvjete

Napulj, Italija

New York, SAD

Sydney, Australija

[Zahvala]

SuperStock

[Slika na stranici 10]

Božji novi svijet nudi rješenje za probleme stanovnika današnjih gradova