U SUMRAK konvoj kamiona bez ikakvih posebnih oznaka kreće se tiho kroz jedno gradsko naselje. Kamioni se zaustavljaju u blizini školske zgrade. Uskoro se jedan tim specijalno obučenih muškaraca s gasmaskama na licu i u zaštitnim odijelima počinje probijati kroz zeleno žbunje. Jedino što znaju je to da je za vrijeme sportske priredbe koja se održavala na školskom stadionu eksplodirala mala eksplozivna naprava i ispustila dim od kojeg je mnogim gledateljima pozlilo. U suradnji s ekipom prve pomoći četiri muškarca oprezno ulaze u kontaminirano područje kako bi saznali što se zapravo dogodilo. Što je naprava ispustila? Bacile antraksa? Nervni plin?

Četiri muškarca polako se približavaju mjestu događaja, noseći sa sobom svu potrebnu opremu za kemijsku analizu. Ulaze u jednu malu prostoriju u kojoj pronalaze ostatke eksplozivne naprave. Njihov zadatak iziskuje posebnu pažnju, uključuje rukovanje sitnim instrumentima za detekciju te uklanjanje teških predmeta.

Maske im se ubrzo magle. Zadatak je veoma zahtjevan, čak i za dobro obučene pojedince. Ipak, za nepunih deset minuta ostaci su identificirani. “Nema nikakve sumnje, radi se o bacilima antraksa”, potvrđuje kemičar u timu.

Sve ovo i nije bilo toliko opasno koliko se čini. Posrijedi je samo vježba negdje u unutrašnjosti države New York, čiji je cilj bio provjeriti učinkovitost tima u slučaju napada bojnim otrovima. Grupa o kojoj je riječ jedan je od nedavno osnovanih timova civilne zaštite za borbu protiv oružja za masovno uništenje. Njihov zadatak je da analizom sumnjivih bakterija, kemijskih supstancija i radioaktivnih materijala  procijene domet i učinak ove nove vrste terorističkih napada.

Ovo je samo jedan od mnogih timova takve vrste u svijetu koji su organizirani kao odgovor na nove prijetnje i opasnosti koje terorizam nosi sa sobom. * Nemili događaji iz proteklih godina pokazuju da je broj terorističkih napada, neovisno o tome jesu li počinitelji pripadnici neke neovisne skupine ili usamljeni ekstremisti, sve veći. Mada su vojna postrojenja i diplomatska predstavništva još uvijek na meti mnogih terorista, neki su proširili područje svog djelovanja, pa su sada mete njihovog napada i neki slabije zaštićeni ciljevi, primjerice sredstva javnog prijevoza, sportske priredbe, prometna gradska područja, hoteli i turistička mjesta.

Potvrđujući da je došlo do promjene u načinu djelovanja terorista, Porter Goss, predsjedatelj Komisije obavještajne službe američkog Donjeg doma, rekao je: “Moramo prestati razmišljati da je terorizam nešto iza čega stoji država i prihvatiti njegovo novo lice. Sve više terorističkih napada vrši se u ime neke ideje.”

Novi oblici terorizma obuhvaćaju akcije i strategije koje je ponekad teže spriječiti ili se boriti protiv njih. Teroristi se sve više služe novim tehnološkim izumima te su sve neovisniji u pogledu financiranja. USA Today izvještava: “Nova kompjuterska i komunikacijska tehnologija te povezanost s organiziranim kriminalom još više otežavaju borbu protiv terorizma.” Novo lice terorizma ujedno znači i nove mete, tako da su novinari i komentatori koji prate zbivanja u svijetu prisiljeni skovati izraze kao što su “cyberterorizam”, “bioterorizam” i “ekoterorizam”.

Koliko je opasan ovaj novi terorizam? Ugrožava li on i vašu sigurnost? Postoji li rješenje za međunarodnu pošast terorizma? Ova pitanja pobliže će se razmatrati u sljedećim člancima.