Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Mala djeca i šokantna muzika

Djeca u dobi od samo sedam ili osam godina slušaju muziku koju karakteriziraju vulgarnost, seksualno eksplicitni tekstovi i nasilje, izvještava Chicago Tribune. “Nekada su djeca od predškolske dobi pa sve do završetka osnovne škole imala svoju ‘dječju muziku’”, no “današnja djeca koja idu u osnovnu školu vjerojatno slušaju iste radiostanice kao i njihovi roditelji ili braća i sestre srednjoškolskog uzrasta”. Diskografske kuće u Sjedinjenim Državama dužne su staviti etikete s upozorenjem na kompakt diskove s muzikom u kojoj se otvoreno govori o nasilju i seksu, čime se nastoji spriječiti da dođu u ruke djeci, no takva se muzika lako može slušati u specijaliziranim trgovinama u kojima kupci mogu preslušavati snimke. Diane Levin, istraživačica s Wheelock Collegea u Bostonu koja se bavi utjecajem medijske kulture na djecu, upozorila je: “Popkultura postaje sve ekstremnija, a mi sve manje osjetljivi.”

“Sveti” Kolumbo?

“Od Vatikana se zahtijeva da Kristofora Kolumba proglasi svecem”, izvještava londonski The Times. Stručnjaci koji istražuju vatikansku arhivu tvrde da Kolumbova putovanja nisu financirali španjolski kralj Ferdinand i kraljica Izabela, već papa Inocent VIII, koji ga je poslao na tajnu misiju sakupljanja sredstava za financiranje križarskih ratova i “obraćanja ljudi na kršćanstvo”. U jednom pismu pape Pia IX iz 1851. djelomično stoji: “S vremenom će postati kristalno jasno da je Kolumbo svoj izvanredan plan proveo na poticaj i uz podršku Svete Stolice.” Sljedeći papa, Leon XIII, opisao je tog istraživača kao “čovjeka privrženog Crkvi”. Međutim, kad se 1493. Kolumbo vratio u Španjolsku, papa Aleksandar VI iz španjolske obitelji Borgia, nasljednik Inocenta VIII, službeno je proglasio da pravo na zemlje koje je Kolumbo otkrio pripada španjolskom kralju.

Izbjegavanje duga

U Velikoj Britaniji jedno je društvo za zaštitu potrošača “pokrenulo veliku kampanju pod nazivom Nemojte zbog kredita plivati u dugovima, čiji je cilj upozoriti ljude na opasnosti prevelikih dugova”, izvještava Newstream.com. Prema podacima organizacije Office of Fair Trading (OFT), u Britaniji je u protekle četiri godine broj potrošačkih kredita porastao za preko 60 posto. Osim toga, sada prosječno svaka osoba ima dug bez pokrića u iznosu od oko 2 500 funti. OFT savjetuje potrošačima što da učine prije nego što podignu kredit: “Iskreno se upitajte možete li si to priuštiti.” Kao drugo, razmotrite više mogućnosti i izaberite najpovoljniju ponudu. Mnogi ljudi koji kupuju na kredit biraju proizvode s najpristupačnijom cijenom, no s druge strane pristaju na bilo koju kamatnu stopu koju im se ponudi. Usporedite godišnje postotne stope u različitim bankama ili drugim ustanovama koje izdaju kreditne kartice da biste vidjeli gdje možete dobiti povoljniji kredit. Kao treće, ako grcate u dugovima, zatražite pomoć.

Dobro iskorišteni otpad

Nedaleko od grada Trujilloa, na sjeveru Perua, jedna je grupa zemljoradnika od starih plastičnih boca napravila akvadukt dug osam kilometara. Prema pisanju limskog lista El Comercio, zemljoradnici, njih 81, dobili su nešto sušne zemlje i pronašli izvor vode, no nisu imali novca da bi kupili cijevi za dovod vode do svojih parcela. Jedan je ratar predložio da se problem riješi na drugačiji način. Kupili su 39 000 starih plastičnih boca te su ih 14 dana rezali s gornje i donje strane, spajajući ih u jednu dugačku cijev. Akvadukt je privremeno rješenje i služit će za opskrbu vodom dok ne budu mogli iskopati bunar.

Plod uči i ima pamćenje

“Osim što počinju učiti već u majčinoj utrobi, nerođene bebe imaju i 10-minutno kratkotrajno pamćenje te 24-satno dugotrajno pamćenje”, izvještava novinska agencija Reuters. U Sveučilišnoj bolnici u Maastrichtu nizozemski su istraživači pomoću vibracija i zvučnih signala izazivali podražaje kod “25 plodova u dobi od 37. do 40. tjedna trudnoće” te su “pomoću ultrazvuka promatrali njihove reakcije”. Nakon što su provedeni prvi pokusi, izazivanje podražaja ponavljano je u intervalima od 10 minuta i 24 sata. “Ako bi plod pomaknuo ruku ili nogu sekundu nakon podražaja, to se smatralo reakcijom na podražaj”, piše Reuters, no “kada plod nije reagirao nakon četiri uzastopna podražaja, to je bio znak da je prepoznao podražaj.” Znanstvenici su otkrili da su se pri ponavljanju pokusa još nerođena djeca navikla na podražaje i više nisu na njih reagirala, što je znak da su ih upamtila.

Žene i srčane bolesti

“Srčane bolesti obično se smatraju bolestima muškaraca, premda od njih svake godine umre jednak broj muškaraca i žena”, piše The Toronto Star. Novine pišu da se kod žena srčane bolesti često prekasno dijagnosticiraju. Muškarci i žene nemaju iste simptome srčanih bolesti — najčešćeg uzroka smrti u Sjevernoj Americi. “Muškarci često u prsima osjećaju jaku bol koja se može proširiti na vrat, leđa i ramena, no kod žena se češće javlja bol u čeljusti, otežano disanje i mučnina”, piše Star. Simptomi se najčešće javljaju kod žena u dobi od preko 55 godina, kada se u organizmu iscrpe zalihe estrogena. “Kad se to desi, mi žene vrlo brzo dostižemo muškarce po broju oboljelih od srčanih bolesti”, kaže dr. Stephanie Brister, kardiokirurg iz Opće bolnice u Torontu.

Rak pluća među Britankama

“Među Britankama je broj umrlih od raka pluća prvi put nadmašio broj umrlih od raka dojke, tako da sada najviše žena umire upravo od te vrste raka”, izvještava londonski The Daily Telegraph. Žene koje sada umiru od raka pluća počele su pušiti prije 40 godina, kada se pušenje populariziralo kao pomoć pri mršavljenju. Prema podacima britanske Lige za borbu protiv raka, u proteklih 20 godina broj žena koje su umrle od raka dojke smanjio se za 5 posto, dok je broj žena umrlih od raka pluća porastao za 36 posto. U istom razdoblju broj muškaraca koji su umrli od raka pluća smanjio se za 31 posto, što pokazuje da se među muškarcima smanjio broj pušača. Profesor Gordon McVie, ravnatelj Lige za borbu protiv raka, kaže da unatoč upozorenjima “među onima koji tek počinju pušiti ima više djevojaka nego mladića”.

Svježa hrana bez hladnjaka

Održati pokvarljivu hranu hladnom i svježom izvan hladnjaka predstavlja pravi izazov. Međutim, u polupustinjskom području na sjeveru Nigerije jedan jednostavan i jeftin izum pokazao se veoma djelotvornim. Potrebne su dvije glinene posude — manju se stavi u veću, a prostor između njih ispuni se vlažnim pijeskom. Hrana se stavi u manju posudu, koju se prekrije vlažnom krpom. “Topao vanjski zrak privlači vlagu na rub vanjske posude, gdje dolazi do isparavanja”, piše časopis New Scientist. “Čestice vodene pare odnose sa sobom toplinu, tako da se, sve dok su pijesak i krpa vlažni, procesom sušenja stalno izvlači toplina iz unutrašnje posude.” Korištenje ove metode omogućava da rajčice i paprike ostanu svježe preko tri tjedna, a patlidžan gotovo mjesec dana. Mohammed Bah Abba, izumitelj sistema “posuda u posudi”, kaže da seljani sada mogu prodavati voće i povrće prema potrebi, a njihove kćeri, koje bi inače cijeli dan bile kod kuće i prodavale te namirnice, mogu ići u školu.

Svijet gubi dvije pasmine tjedno

Talijanski list Corriere della Sera izvještava da svijet svaki tjedan gubi po 2 pasmine domaćih životinja, a 1 350 pasmina nalazi se u opasnosti od istrebljenja. Istraživači iz Organizacije UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) deset su godina proučavali 6 500 sisavaca i ptica koje se u 170 zemalja uzgaja kao domaće životinje. Prema riječima dr. Keitha Hammonda, stručnog suradnika FAO-vog Ureda za istraživanje genetskog potencijala životinja, “ukoliko se nešto ne poduzme, u idućih 20 godina izumrijet će trećina rasplodnih pasmina”. U jednom Reutersovom izvještaju iz Rima objašnjava se da izvoz životinja iz razvijenih zemalja još više otežava problem. Te se životinje mogu pariti sa životinjama u zemlji u koju su uvezene, uzrokujući izumiranje domaćih pasmina. “Međutim”, kaže dr. Hammond, “problem je i u tome što tim životinjama obično najviše odgovaraju uvjeti koji vladaju u zemlji iz koje su dopremljene, pa se zato teško privikavaju na često teške uvjete koji vladaju u zemljama u razvoju.”