“SVATKO se na neki način drogira.” Ova vrlo općenita izjava mogla bi poslužiti kao mamac za naivne da se upuste u eksperimentiranje s drogom. No ovisno o tome kako definiramo “drogu”, mogli bismo reći da u ovim riječima ima i nešto istine.

“Droga” se definira kao “bilo koja kemijska supstancija prirodnog ili sintetičnog porijekla koja može mijenjati percepciju, raspoloženje ili druga psihološka stanja”. To je prikladan, općenit opis onoga što nazivamo psihoaktivne droge.

Prema ovoj definiciji alkohol također spada među takve supstancije. Kod alkohola se opasnost krije u prekomjernom konzumiranju, što je očito sve veći problem. Anketa provedena u visokoškolskim ustanovama jedne zapadne zemlje otkrila je da je “prekomjerno konzumiranje alkohola najveći problem ovisnosti u studentskim gradovima”. Prikupljeni podaci pokazali su da 44 posto studenata prekomjerno pije. *

Poput alkohola i duhan je zakonom dozvoljen mada sadrži jaki otrov, nikotin. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje godišnje usmrti oko četiri milijuna ljudi. Unatoč tome, duhanski su magnati bogati, ugledni članovi društva. Pušenje isto izaziva tešku ovisnost, možda čak težu od one koju izazivaju mnoge ilegalne droge.

Posljednjih su godina mnoge zemlje zabranile reklamiranje duhanskih proizvoda te nametnule još neka ograničenja što se tiče  pušenja. No unatoč tome, mnogo je onih koji pušenje još uvijek smatraju društveno prihvatljivom pojavom. Filmska industrija nastavlja idealizirati pušenje. Kalifornijsko sveučilište u San Franciscu bavilo se istraživanjem financijski najuspješnijih filmova u razdoblju između 1991. i 1996. te ustanovilo da su u 80 posto slučajeva glavni likovi tih filmova bili pušači.

Lijekovi nesumnjivo pomažu mnogima, no može ih se i zloupotrijebiti. Liječnici ponekad mogu olako prepisati lijek ili se zna dogoditi da sami pacijenti vrše pritisak na liječnike da im prepišu lijekove koji im nisu neophodni. Jedan je liječnik rekao: “Liječnici ne odvoje uvijek vrijeme da popričaju s pacijentom i otkriju uzroke simptoma njegove bolesti. Jednostavnije je reći: ‘Popijte ovu tabletu.’ No time se ne rješava glavni problem.”

Čak i lijekovi koji se mogu dobiti bez recepta, kao što su aspirin i paracetamol (Tylenol, Panadol), mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ako ih se neispravno uzima. Zbog neispravne upotrebe paracetamola u svijetu godišnje umre preko 2 000 ljudi.

Prema ranije navedenoj definiciji, kofein koji se nalazi u čaju i kavi također spada među drogu, mada to ne bismo nikada rekli dok pijemo svoj omiljeni jutarnji napitak. Ujedno bi bilo apsurdno posve uobičajene napitke poput čaja i kave stavljati u istu kategoriju s teškim drogama kao što je heroin. To bi bilo kao da kućnog mačića uspoređujemo s razjarenim lavom. No neki medicinski stručnjaci ukazuju na to da osobe koje redovito piju više od pet šalica kave ili devet šalica čaja na dan mogu time naškoditi svome zdravlju. Osim toga, ako biste morali drastično smanjiti unos velike količine kofeina, mogli biste osjetiti simptome apstinencijske krize slične onima koje je osjetila jedna žena koja je redovito pila čaj, a uključivali su povraćanje, jake glavobolje i osjetljivost na svjetlo.

Još kontroverznije pitanje vezano je uz doping u sportu. Ono je izbilo u prvi plan 1998. za vrijeme utrke Tour de France, kada je devet biciklista vodeće ekipe diskvalificirano iz utrke zbog toga što su uzimali kemijska sredstva koja potiču psihofizičke sposobnosti. Sportaši su pronašli mnogo načina da neotkriveni prođu doping-kontrolu. Časopis Time izvještava kako su neki išli čak tako daleko da su koristili “‘zamjenski urin’, to jest pomoću katetera su u svoj mokraćni mjehur unosili tuđi, ‘čisti’ urin, što je često bolan postupak”.

Još nam je preostalo da spomenemo široki spektar ilegalnih droga koje se uzima u “rekreativne” svrhe. U njih spadaju marihuana, ecstasy (metilendioksi-metamfetamin ili MDMA), LSD (dietilamid lizerginske kiseline), stimulativne droge (stimulansi poput kokaina i amfetamina), depresivne droge (depresori poput sedativa) i heroin. Ne smijemo zaboraviti ni razne inhalacijske droge, kao što su ljepila i benzin, koje su omiljene među mladima. No one ne spadaju u zabranjene tvari i do njih se lako može doći.

Uobičajena predodžba o ispijenom narkomanu koji se drogira u nekoj prljavoj prostoriji može lako zavarati. Mnogi ovisnici mogu  relativno normalno funkcionirati u svakodnevnom životu unatoč tome što se ta ovisnost mora u većoj ili manjoj mjeri odraziti na kvalitetu njihovog života. U svakom slučaju, to ne znači da možemo ublažavati mračnu stranu ovisnosti. Jedan pisac piše kako su neki ovisnici o kokainu “u stanju uzeti desetke ‘šutova’ zaredom, pretvarajući svoja tijela u izbodenu, krvavu masu prepunu ožiljaka”.

Nakon što se krajem 1980-ih uživanje ilegalnih droga značajno smanjilo, sada je ponovo u porastu i to širom svijeta. U časopisu Newsweek izneseno je sljedeće zapažanje: “Vlasti su bespomoćne kada je u pitanju krijumčarenje droge koje uzima maha i porast upotrebe gotovo svih vrsta droge jer im kronično nedostaje sredstava — i informacija — potrebnih za suzbijanje tih pojava.” U listu The Star koji izlazi u Johannesburgu (Južnoafrička Republika) stajalo je kako statistički podaci državnog zavoda pokazuju da je “svaki četvrti stanovnik Južnoafričke Republike alkoholičar ili narkoman”.

Predstavnici UN-ovog Instituta za istraživanje društvenog razvoja istaknuli su kako su “proizvođači i krijumčari droge (...) organizirani na globalnoj razini te da značajan dio zarade od droge ulažu u financijske centre koji im jamče diskreciju i povrat uloženih sredstava po veoma povoljnim uvjetima. (...) Krijumčari droge sada mogu ‘prati’ novac prebacujući ga elektronskim putem po čitavom svijetu bez gotovo ikakve državne kontrole.”

Izgleda da mnogi Amerikanci svakodnevno dolaze u doticaj s kokainom, makar i nesvjesno. U jednom članku časopisa Discover stajalo je da većina američkih novčanica ima na sebi tragove droge.

Činjenica je da je danas droga u svim svojim oblicima, pa tako i ona ilegalna, mnogima postala nešto prihvatljivo, nešto što se smatra sastavnim dijelom svakodnevnog života. No kada se uzme u obzir dobro poznate štete koje uzrokuju ilegalne droge, duhan i alkohol, nameće se logično pitanje: Zbog čega ih ljudi uopće zloupotrebljavaju? Bilo bi dobro da tijekom razmatranja ovog pitanja razmišljamo o svom vlastitom stavu prema drogi.