Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Rekordan broj katastrofa u 2000.

Osiguravajuće društvo Münchener Rückversicherungs-Gesellschaft izvještava da je u toku 2000. u svijetu zabilježen rekordan broj prirodnih katastrofa. Izviješteno je ukupno preko 850 katastrofa, koje su odnijele 10 000 ljudskih života i uzrokovale materijalnu štetu u iznosu od preko 30 milijardi dolara. Iako je broj prirodnih katastrofa porastao, materijalne štete i broj nastradalih bili su manji nego prethodne godine. Osiguravajuće društvo objašnjava u izjavi za tisak da je razlog to što je većina katastrofa pogodila rjeđe naseljena područja. Sedamdeset i tri posto svih šteta koje pokriva osiguranje uzrokovalo je olujno nevrijeme, dok su za 23 posto šteta krive poplave. U izvještaju se kaže kako “treba očekivati da će štete uzrokovane prirodnim katastrofama i dalje rasti” zbog porasta stanovništva i vrijednosti imovine.

Prozirne omotnice

Jedna je američka firma proizvela sprej koji “koverte čini prozirnima, tako da se sadržaj pisma vidi bez otvaranja”, a nakon toga ne ostavlja nikakav trag, izvještava časopis New Scientist. Sprej postiže željeni učinak na kovertama svih boja, a osim toga to je “tekućina koja nema svojstva vodiča, nije otrovna i ne zagađuje okoliš”, kaže predstavnik firme Bob Schlagel. Istina je da se 10 do 15 minuta zadržava određeni miris, no prednost je u tome što “nema mrlja od tinte ni na koverti ni na pismu, nema tragova od vode niti ikakvih drugih tragova”, dodaje Schlagel. Sprej je proizveden kako bi se policiji olakšalo otkrivanje pisama u kojima se nalaze eksplozivne naprave i drugih potencijalno opasnih paketa. Međutim, sprej bi se mogao koristiti i za čitanje neotvorenih pisama, što je potaklo jednog borca za ljudska prava da izjavi kako je upotreba tog spreja sporna u etičkom pogledu.

Navigacija kod pčela

Poznato je da pčele znaju put od košnice do cvjetnih livada i natrag. No izgleda da kolonije pčela s područja sjevernoindijske države Assam prevaljuju put dug stotine kilometara, a potom se vraćaju ne samo na isto drvo već i na istu granu na kojoj su otprilike dvije godine ranije druge pčele iz njihove kolonije sagradile košnicu! To je posebno zadivljujuće zbog činjenice da pčele radilice žive samo tri mjeseca, a možda i kraće. Prema tome, pčele koje se vraćaju u košnicu dijeli nekoliko generacija od onih koje su je prvobitno sagradile. Način na koji pčele pronalaze put do košnice prava je zagonetka. List The Sydney Morning Herald piše da im u tome možda pomaže osjet mirisa. Isto tako, moguće je da matica, koja ima duži životni vijek, nekom vrstom plesa pokazuje pčelama izvidnicama u kojem smjeru trebaju letjeti.

Jezik i mozak

Prema listu Science News, kad osobe koje imaju zdrav sluh slušaju drugu osobu ili kad same govore, u njihovom se mozgu aktiviraju ista dva područja koja se aktiviraju i kod gluhih osoba koje se služe znakovnim jezikom. CT-snimke mozga pokazuju da se “ta područja živčanog tkiva odmah aktiviraju kad se gluhe osobe počnu sporazumijevati znakovnim jezikom”, kaže se u izvještaju. Voditeljica istraživačkog tima Laura-Ann Petitto, sa Sveučilišta McGill u Montrealu, rekla je kako to ukazuje na činjenicu da ta područja mozga određuju “osnovna svojstva komunikacije, koju se može ostvariti bilo verbalnim bilo znakovnim jezikom”. Time se ističe da je potrebno i dalje istraživati načine na koje se mozak prilagođava da bi omogućio komuniciranje. Science News piše: “Postoje značajne podudarnosti između područja mozga koja se aktiviraju kod verbalnog i znakovnog jezika.”

Odobravanje prostitucije

Jedan njemački sud donio je presudu u kojoj se kaže da prostitucija “u biti nije nemoralna” ako u nju nije uključena protuzakonita upotreba sile, izvještava Frankfurter Allgemeine Zeitung. Upravni sud u Berlinu presudio je da kafić u berlinskoj četvrti Wilmersdorf može nastaviti s radom, iako je poznato da u njemu prostitutke stupaju u kontakt sa svojim mušterijama i potom u blizini unajmljuju sobe. Suci su rekli da je njihova presuda odraz promjene stava društva prema prostituciji. Jedna anketa u kojoj su sudjelovale 1 002 osobe pokazala je kako 62 posto ispitanika smatra da bi se prostituciju trebalo priznati kao i svako drugo zanimanje. Prema riječima sudaca, u jednoj drugoj anketi većina ispitanika smatrala je da je u Njemačkoj “pružanje seksualnih usluga [već odavno] postalo dio privredne strukture”.

Spavanje i pamćenje

Istraživači su otkrili da osoba koja se preko noći dobro naspava, za razliku od one koja ostaje budna do kasno u noć, ima “jedan od preduvjeta za dobro pamćenje u idućih nekoliko tjedana”, izvještava londonski The Independent. Profesor Robert Stickgold s Harvardskog medicinskog fakulteta testirao je 24 dobrovoljca — polovini je bilo dopušteno da se nakon učenja naspavaju preko noći, dok su ostali morali ostati budni cijelu noć. Iduće dvije noći obje su grupe normalno spavale, tako da su se i osobe iz grupe koja prvu noć nije spavala mogle odmoriti. Test pamćenja pokazao je da su osobe koje su prvu noć spavale “konstantno postizale znatno bolje rezultate, dok kod osoba iz druge grupe nije bilo nikakvog poboljšanja, unatoč tome što su drugu i treću noć normalno spavale”. Budući da spavanje očito poboljšava pamćenje, rezultati ovog istraživanja pokazuju da oni koji noću uče, umjesto da spavaju — naročito ako se odriču onog ranijeg, dubokog ili “sporovalnog” sna — praktički nemaju od toga nikakve koristi.

Opasnosti od mutacije nakon černobilske katastrofe

“Utvrđeno je da biljke koje rastu u blizini oštećene nuklearne centrale u Černobilu (Ukrajina) imaju šest puta više genetskih oštećenja nego što je uobičajeno za biljke”, izvještava londonski The Independent. Istraživači iz Švicarske, Velike Britanije i Ukrajine posijali su potpuno istu sortu pšenice na ozračenom tlu i tridesetak kilometara dalje na sličnoj vrsti tla, samo što nije bilo ozračeno. Potom su na istim parcelama posijali sjeme uzgojenih biljaka kako bi dobili novu generaciju biljaka. Premda je pšenica koja je rasla nedaleko od nuklearnog reaktora bila izložena relativno niskom stupnju zračenja, imala je alarmantno visok stupanj genetskih oštećenja, ili mutacija. Zabrinuti znanstvenici upozoravaju da dugotrajno izlaganje takvom zračenju može imati posljedice koje su nam zasad još nepoznate. Ta su otkrića razlog za naročitu zabrinutost u vezi s budućim generacijama biljaka, životinja i ljudi koji su izloženi zračenju uzrokovanom nesrećom u Černobilu.

Muškarci i žene različito slušaju

Istraživači su, prema izvještaju Discovery.com Newsa, utvrdili da žene pri slušanju koriste obje polovice mozga, dok muškarci koriste samo jednu. U jednom istraživanju sudjelovalo je 20 muškaraca i 20 žena koji su slušali snimku čitanja neke knjige dok im je mozak sniman postupkom magnetske rezonancije. Snimke su pokazale da muškarci pri slušanju uglavnom koriste lijevu polovicu mozga, koja je povezana sa slušanjem i govorom. S druge strane, kod žena je primijećena aktivnost u obje polovice mozga. Dr. Joseph T. Lurito, asistent na katedri za radiologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Indiani, kaže: “Naše istraživanje pokazuje da se muškarci i žene razlikuju u pogledu obrade govornih informacija, no to ne mora značiti da je jedan spol bolji ili sposobniji od drugog.” Neka druga istraživanja ukazuju na to da žene “mogu istovremeno pratiti dva razgovora”, kaže dr. Lurito.

Religija po vlastitom ukusu

U Francuskoj religija sve više gubi na važnosti. To je jedan od zaključaka ankete koja je provedena pod pokroviteljstvom katoličkog časopisa La Vie. Kad su ispitanici bili zamoljeni da s liste od 14 prioriteta izaberu ono što je njima osobno važno, samo je 7 posto izabralo “interes za duhovne stvari”. Veća je važnost pridana faktorima kao što su razonoda, uspješna karijera, osobna sloboda, kulturni i spolni život te uspjeh u materijalnom pogledu. Prema mišljenju sociologa Pierrea Bréchona i Gérarda Mermeta, anketa pokazuje da religija postaje žrtva individualizacije. U kom smislu? Ljudi “prave mozaik” od raznih vjerovanja, izabirući “ona koja se očito slažu s njihovim načinom života i razmišljanja”, kaže Bréchon.

Legalizacija samoubojstva

Roterdamski list NRC Handelsblad piše da je Nizozemska u travnju prošle godine postala prva država u kojoj je legalizirana eutanazija. Nizozemski je parlament glasanjem usvojio nacrt zakona o takozvanom ubojstvu iz samilosti — podržalo ga je 46, a odbacilo 28 članova parlamenta. Po tom bi zakonu liječnici imali pravo pomoći pacijentima koji boluju od neizlječive bolesti ili neprekidno trpe nesnosnu bol da si okončaju život. Nizozemsko zakonodavstvo zahtijeva da kandidati za eutanaziju udovolje sljedećim striktnim pravilima: pacijentova odluka mora biti dragovoljna, pacijent i liječnik moraju se slagati u tome da nema odgovarajućeg alternativnog rješenja koje bi pacijentu bilo prihvatljivo, pacijenta mora pregledati najmanje još jedan liječnik koji nema nikakve veze sa slučajem i na kraju, eutanazija se mora izvršiti na medicinski prihvatljiv način.