NISMO mogli ni zamisliti kakav nas čudesan prizor očekuje dok smo se približavali gradiću Kalambáka i obližnjem selu Kastráki u ravnici Tesalije (Grčka). Tu se nalazi kamenita “šuma” s više od 20 ogromnih stjenovitih stupova — mnoštvo razdvojenih, okomitih litica koje se dižu u zrak stotinama metara. Vrhovi su im okrunjeni manastirima s drvenim kolonadama i krovovima u obliku vijenca.

To je Meteóra u Grčkoj, mjesto na kojem se prirodne stijene jedinstvenog oblika stapaju s nevjerojatnim ljudskim postignućem. Ime “Meteóra” dolazi od grčke riječi koja znači “uzdignut od zemlje” i odnosi se na ovu skupinu izoliranih stijena nalik stupovima te na više od 30 manastira sagrađenih na njima. Ove su stijene u prosjeku visoke 300 metara, a najveći se vrh uzdiže otprilike 550 metara iznad zemlje.

Kako se približavamo, sjene visokih stijena sve su duže. Sunce stalno mijenja krajolik ovog neobičnog predjela različitim sjenama koje baca među stijene. Zimi te ogromne stijene snažno odudaraju od bijelog, snježnog tepiha.

Postoji mnogo pretpostavki o nastanku stijena Meteóre. Mnogi smatraju da se prije više milijuna godina ravnica na kojoj se uzdiže Meteóra nalazila pod ogromnim kopnenim jezerom. Prema jednoj teoriji, ogromna geološka vulkanska aktivnost na neki je način gurnula ove stijene prema gore. U časopisu Experiment navodi se kako neki geolozi vjeruju “da su ove stijene morale poprimiti današnji oblik negdje između 2000. i 1000. godine pr. n. e.”

Robert Curzon, čije su riječi citirane u uvodu, o Meteóri  je napisao: “Izgleda kao da je potres ili potop otkinuo kraj lanca stjenovitih brda i ostavio samo niz (...) visokih, tankih, glatkih stijena nalik iglama.” Zanimljivo je da i mitologija stare Grčke stvaranje tesalskih planina pripisuje potopu koji su uzrokovali bogovi (1. Mojsijeva 6:1–8:22).

Što god geologija govorila o Meteóri, ove stijene privlače pažnju još od devetog stoljeća n. e. Današnji alpinisti, koji se po Meteóri penju koristeći specijalnu alpinističku opremu, možda najbolje mogu shvatiti koliko su velik podvig napravili rani vjerski pustinjaci time što su prebivali u pećinama i rascjepima ovih stijena. Još se uvijek raspravlja o tome kako su na vrhu ovih gotovo posve nepristupačnih stijena sagrađeni manastiri.

Kako su se ti ljudi u prošlosti penjali u svoje visoke manastire i spuštali s njih? Pa, prema onome što je navedeno u knjizi Meteora—The Rock Monasteries of Thessaly, ‘mogli su se penjati po drvenim ljestvama koje su bile spuštene s litica ili sjesti u mrežu i pustiti da ih konopom povuku gore u manastir. Bilo kako bilo, posjetitelj se morao pouzdati da će kaluđeru uspjeti taj prilično riskantan pothvat.’ Kad su jednog bivšeg predstojnika manastira upitali koliko se često mijenja konop na koji je pričvršćena mreža, on je navodno rekao: ‘Jedino kad pukne.’ Tek su 1925. u stijene bile uklesane stepenice koje su uvelike olakšale penjanje.

Prvi vjerski pustinjaci koji su se popeli na te litice bili su Varnavas, kojem je to uspjelo između 950. i 965. n. e., te Andronikos s Krete, koji se popeo 1020. Slijedili su ih drugi  redovnici iz cijelog Bizantiona, zbog čega se broj manastira na vrhovima stijena povećao na 33. Te su zajednice doživjele procvat u 16. i 17. stoljeću, ali otada sve više padaju u zaborav.

“Pogledajte nas sada!” tužno je rekao predstojnik jednog manastira. “Ah, (...) mladima više nismo interesantni!” I doista, sada je otvoreno samo šest manastira, a u dva žive kaluđerice. Na mnogim stijenama Meteóre može se naići na napuštene manastire.

Manastiri na stijenama jedno su od najzanimljivijih mjesta kulturne karte današnje Grčke. Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu, oni su jedinstvena i bogata riznica kulturne baštine. Grčka odnedavno vodi računa o očuvanju kulturnog blaga Meteóre. Za posjetitelje su otvorene renovirane kuće i muzeji. Što se može vidjeti u njima?

Pa, osim ikona, svećeničkih odora i muzičkih zapisa, u njima se nalaze rijetki stari biblijski rukopisi. Među njima je i pergamentni Codex 591, koji datira iz 861-62. n. e. i sadrži detaljna objašnjenja biblijske knjige Mateja.

Snažne prirodne sile stvorile su uistinu jedinstveni prizor. Ukoliko vam se pruži prilika da posjetite Grčku, zašto ne biste u plan puta uključili i posjet Meteóri? I nemojte zaboraviti ponijeti dovoljno filmova, jer ćete se svaki čas osjetiti ponukanim da koristite fotoaparat. (Prilog suradnika.)