TKALČEVE se ruke velikom brzinom kreću lijevo-desno po tkanini. Pomičući ruke u ritmu škripe kolotura i podnoški, tkalac se koncentrira na šareni komad tkanine koji se prostire pred njim. Nožnim prstima drži konopce koji upravljaju listovima i tako se ničanice pokreću gore-dolje, razdvajajući okomite niti osnove koje se protežu šest metara ispred tkalačkog stana. * Tkalac svojim spretnim prstima poprečno utkiva raznobojne svilene niti u razdvojene niti osnove i tako stvara potku koju potom sabija uz gotovi dio tkanine.

Dobivena tkanina široka je svega deset centimetara, no krase je žive boje i veoma zanimljivi uzorci. Tkalac se zadovoljno smiješi gledajući djelo svojih ruku — originalni kente.

Tkanje je drevni zanat kojim se vješti majstori bave već tisućama godina. Za tkanje se uvijek moglo koristiti lanene, pamučne i svilene niti. Osnovne boje dobivalo se od korijenja i lišća biljaka, tako da su tkalci mogli kreirati jednostavne šare i uzorke.

Tkalci iz afričkih nomadskih naroda izumili su male naprave za tkanje koje se lako moglo prenositi s jednog mjesta na drugo. Bili su to tkalački stanovi na kojima se moglo istkati samo usku traku širine 8 do 12 centimetara. Potom se te dugačke, uske trake po dužini spajalo koncem kako bi se  dobio veći komad tkanine koji se mogao omotati oko tijela i nositi kao odjevni predmet. Te prijenosne tkalačke stanove natovarilo bi se na tegleće životinje, koje su ih nosile kroz pustinju, preko rijeka i visokih planinskih lanaca. Transportirali su se i drevnim trgovačkim putevima te su uvelike utjecali na život ljudi koji su ih koristili.

Zapadnoafrički kraljevi i plemenski poglavice stoljećima su vladali zemljom bogatom rudama koju su istraživači iz Evrope nazvali Zlatna obala. * U ovdašnjim rudnicima iskopavane su velike količine zlata, što je donijelo blagostanje kraljevima i njihovim obiteljima iz plemena Ašanti. Ti su se kraljevi i ugledni poglavice kitili teškim zlatnim nakitom i odijevali u posebno izrađene tkanine, pokazujući tako podanicima svoje bogatstvo, moć i ugled. Posebna vrsta tkanine koju su nosili vladari dobila je naziv kente, što je možda aludiralo na sličnost tog tkanja i načina na koji se plete košara. I druga plemena s područja Zlatne obale izrađivala su tkanine koje su se sastojale od uskih traka, no kraljevima iz plemena Ašanti kente je postao simbol ugleda i vladarskog položaja.

Na području Zlatne obale tkalci su koristili konac koji se izrađivao od pamuka. Tkaninu su mogli ukrasiti samo koncem obojanim u plavo. Taj bi plavi konac utkali između niti prljavobijele boje i tako bi dobili tkaninu ukrašenu jednostavnim linijama i geometrijskim oblicima.

Finije tkanine od kojih se šivala kraljevska odjeća izrađivali su samo odabrani tkalci. Postojale su grupe vještih tkalaca čiji je zadatak bio da za kralja i njegovu svitu kreiraju i izrađuju materijale vrhunske kvalitete. Tehnika tkanja bila je stroga tajna koju su ljubomorno čuvali. Nijedan drugi tkalac nije smio izrađivati tkanine sa šarama i uzorcima koji su bili predviđeni isključivo za kralja i njegove dvorane. Kralj je imao na stotine tkanina, a svaka je imala drugačiji uzorak. On se nikad ne bi dvaput pojavio u javnosti odjeven u istu tkaninu.

U 16. stoljeću na području Zlatne obale pojavila se još jedna vrsta tkanine. Ta nova tkanina nije se tkala na afričkim tkalačkim stanovima, nego se proizvodila u udaljenim zemljama. Donijeli su je prvi evropski moreplovci koji su došli u potrazi za bjelokosti, zlatom i robovima. Inozemne tkanine bile su protkane nitima privlačnih, jarkih boja. Uskoro su te inozemne tkanine, koje su bile bogato ukrašene crvenim, žutim i zelenim nitima, postale veoma tražena  trgovačka roba. Malo je tko bio dovoljno bogat da bi od evropskih trgovaca mogao kupiti takvu skupocjenu tkaninu. Mogli su je kupiti samo bogati pripadnici plemena Ašanti koji su nadzirali utovar zlata, bjelokosti i robova na brodove usidrene na obali. No kralj i poglavice plemena Ašanti nisu bili zainteresirani za samu tkaninu.

Kad bi nabavili tkaninu, tkalci su iz nje mukotrpno izvlačili raznobojna vlakna za kojima je kralj toliko žudio, a ostatak bi tkanine bacili. Zatim bi kraljevi tkalci od tih dragocjenih niti istkali novu tkaninu. Kako se povećavao raspon boja, tako su tkalci sve više davali mašti na volju te su kao nikad prije pokazivali svoju kreativnost i spretnost. Za kraljeve iz plemena Ašanti radili su i vješti tkalci iz drugih plemena, što je dovelo do izrade kentea vrhunske kvalitete.

Korištenjem uzoraka geometrijskih linija koji podsjećaju na ribe, ptice, voće, lišće, zalazak sunca, dugu i druge motive iz prirode nastala je metoda ukrašavanja tkanine koja je karakteristična po mnoštvu detalja i simboličnom značenju. Tkanina protkana pozlaćenim nitima predstavljala je bogatstvo, zelene niti ukazivale su na nešto svježe i novo, crne su simbolizirale tugu, crvene su bile znak bijesa, dok su niti srebrne boje predočavale čistoću i radost.

Tkalci su mjesecima pažljivo i strpljivo izrađivali jednu jedinu tkaninu, znajući da će djelo njihovih ruku kasnije biti temelj za procjenu njihove tkalačke vještine i kreativnosti. Takve vrhunske rukotvorine nisu bile naročito tražene, budući da je malo tko mogao kupiti rijedak i skupocjeni kente.

S vremenom je utjecaj kraljeva i moćnih plemenskih poglavica počeo slabiti. Više nije bilo potrebno da se članovi kraljevske obitelji po odjeći razlikuju od običnog puka. Ta je prekrasna tkanina postajala sve traženija jer su je počeli nositi i drugi ljudi. Budući da se zbog povećane potražnje ubrzao proces tkanja, počela je opadati kvaliteta i cijena kentea.

Danas se kente uglavnom izrađuje od sintetičkih vlakana i potom se od njega naveliko proizvode torbe, kravate, mašne, remenje, šeširi i odjeća. Rijetki su tkalci koji su zainteresirani za tkanje kentea nekadašnjom metodom, koja iziskuje mnogo truda i vremena. Danas se veoma cijene stari kentei vrhunske kvalitete i u obiteljima se nasljeđuju s koljena na koljeno. Da, prošli su dani kad se kente, koji se odlikovao neusporedivom ljepotom i vrhunskom kvalitetom, tkao na jednostavnim drvenim tkalačkim stanovima i kad su ga nosili samo kraljevi.