“Na desetke tisuća mornara koji plove na trgovačkim brodovima tretira se kao robove”, piše International Herald Tribune. Jedan izvještaj Međunarodne komisije za brodski promet otkrio je da ti mornari trpe zbog “loše zaštite na radu, predugog radnog vremena, neisplaćivanja plaća, krajnje oskudne ishrane te silovanja i fizičkog kažnjavanja”. Na nekim brodovima mornarima koji se žale ili traže pomoć radničkih sindikata prijeti opasnost da ih ostali članovi posade diskriminiraju ili čak bace u more. Žrtve tog “suvremenog ropstva” najčešće su mornari iz zemalja u razvoju. Zbog ekonomskih problema koji vladaju u njihovoj domovini mnogi nisu u mogućnosti da na bilo koji drugi način zarađuju za život. Stoga se, prema riječima autora izvještaja, ti mornari osjećaju “nezaštićeno, (...) prevareno i opljačkano”.

“UN procjenjuje da bi u idućem stoljeću diljem svijeta moglo izumrijeti čak 90% jezika, a s njima i veoma dragocjeno znanje o prirodi”, stoji u jednom izvještaju BBC Newsa. Ljudi koji govore domorodačkim jezicima obično imaju tradicije, pjesme i priče koje prenose s koljena na koljeno, dajući novim generacijama dragocjene pouke o prirodi i životinjskom svijetu koji ih okružuju. Naprimjer, pripadnici plemena Turkana, koji žive na sjeverozapadu Kenije, od davnine prate ponašanje određenih vrsta ptica kako bi procijenili kada će pasti kiša. To im pomaže da odrede kada saditi poljoprivredne kulture. Ako njihov jezik izumre, izgubit će se dragocjeno znanje koje se stjecalo kroz dugi niz generacija. Zna se da su dosad već izumrla 234 domorodačka jezika, a još 2 500 jezika opasno je blizu izumiranja. “Tajne prirode koje nalazimo u pjesmama, pričama, umjetnosti i obrtu domorodaca mogle bi se zauvijek izgubiti”, stoji u UN-ovom izvještaju, u kojem se upozorava da bi se zbog toga povećala i opasnost od lošeg uroda.

Prije više od 25 godina predviđalo se da će se upotreba papira smanjiti, budući da su kompjuteri postali neizostavni dio uredske opreme i omogućili elektronsko pohranjivanje podataka. Međutim, potražnja za papirom i dalje raste. Prema listu Vancouver Sun, Kanađani su, kad je riječ o papiru koji se koristi za fotokopirne aparate i telefaksove, 1999. potrošili 25 posto više papira nego 1992. To znači da “svaki Kanađanin, uključujući i djecu, godišnje potroši 30 kilograma papira”. Jedna anketa koja je provedena među uredskim radnicima pokazala je da iako ljudi najprije koriste kompjutere da bi se upoznali s informacijama, kasnije ipak žele i tiskani primjerak. Isto vrijedi i za vlasnike osobnih računala, piše Sun. Djeca su postala “veliki potrošači papira”, jer žele isprintati sve što sama kreiraju ili vide na kompjuterskom ekranu.

“Međunarodni organizirani kriminal sada u većoj mjeri ugrožava sigurnost običnih ljudi nego rat.” To je, prema izvještaju novinske agencije France-Presse, bilo nedavno rečeno na jednoj konferenciji o međunarodnom kriminalu. Pino Arlacchi, zamjenik generalnog sekretara UN-ovog Ureda za suzbijanje droge i sprečavanje kriminala, u svom je izlaganju na konferenciji u Tokyu rekao: “Opseg i intenzitet međunarodnog kriminala prešao je granicu do koje su ga državne vlasti i ljudi općenito spremni tolerirati.” Arlacchi je rekao da nijedan oblik međunarodnog kriminala ne bilježi tako brz porast kao trgovina ljudima. Grupe kriminalaca uspjele su potajno prevesti preko granice čak milijun žena i djece, ostvarivši tako ogromnu zaradu. “Nijedna zemlja ne može sama izaći na kraj s međunarodnim organiziranim kriminalom”, rekao je Bunmei Ibuki, bivši šef japanske policije. “Zbog toga napori policije na regionalnom i svjetskom nivou dobivaju sve veći značaj.”

Otkako je prije četrdesetak godina čovjek počeo letjeti u svemir, neprestano pretvara područje u blizini Zemlje u pravo smetlište. Prema listu The News, koji izlazi u Ciudad de Mexicu, u svemir je lansirano gotovo 4 000 raketa, uslijed čega  je nastalo “preko 23 000 ‘vidljivih’ svemirskih letećih objekata, od kojih je svaki veći od loptice za kriket”. Otprilike 6 000 takvih objekata zapravo su “otpaci”, čija ukupna težina iznosi 1 800 tona. Sudarima tih svemirskih letećih objekata nastalo je oko 100 000 manjih krhotina. One, doduše, ne predstavljaju prijetnju Zemlji, no zbog brzine kojom se kreću predstavljaju ozbiljnu opasnost za putovanje svemirom. Komadić metala koji se kreće brzinom od 50 000 kilometara na sat može razbiti prozor svemirske letjelice, napraviti rupu na solarnom kolektoru ili oštetiti svemirsko odijelo astronauta koji se nalazi izvan letjelice. “NASA sada radi na Projektu Orion, usavršavajući metodu ‘kozmičke metle’ kojom bi se počistilo smeće s neba”, piše The News. “Zamišljeno je da se ti objekti pomoću jakih laserskih zraka (...) satjeraju u gornji sloj Zemljine atmosfere, gdje bi bezopasno izgorjeli.”

“UN je 1948. u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka opisao odgovarajući stambeni prostor kao čovjekovu nužnu potrebu, no preko 50 godina kasnije još uvijek nikome nije zajamčeno ostvarenje prava na siguran dom”, navodi BBC News. U jednom nedavnom UN-ovom izvještaju procjenjuje se da 100 milijuna ljudi diljem svijeta — među kojima je i preko 30 milijuna djece — nema krov nad glavom te se upozorava da se situacija sve više pogoršava. UN tvrdi da je u zemljama u razvoju glavni uzrok problema nagli porast gradskog stanovništva. Osim toga, u jugoistočnoj Aziji i Africi oko 600 milijuna ljudi živi u prenatrpanim i nekvalitetno izgrađenim stambenim prostorima u kojima nema odgovarajućih sanitarnih čvorova i čiste vode. Bogatije zemlje nisu imune na taj problem. U Sjedinjenim Državama ima čak 700 000 beskućnika. U nekim dijelovima zapadne Evrope beskućnici čine 1,2 posto stanovništva.

“U Osaki [Japan] džeparenje je zanat koji izumire”, budući da “mladi više nisu zainteresirani za izučavanje te vještine”, piše Asahi Evening News. Prema izjavi jednog policajca, potrebno je nekoliko godina usavršavanja da bi se postalo vješt džepar. Izgleda da mladi kriminalci preferiraju lakše načine krađe. Tako, naprimjer, otimanje torbica i novčanika vrtoglavo raste. Trećina svih osoba koje su prošle godine uhapšene u prefekturi Osaka pod sumnjom da se bave džeparenjem imala je 60 ili više godina. Najstariji osumnjičenik, koji ima 78 godina, bio je uhapšen već 12. put. Uhvaćen je na djelu kad je jednoj starijoj ženi krao iz torbe futrolu za naočale. “Vid mu je tako oslabio da je uzeo futrolu za naočale, misleći da je novčanik”, rekao je istražitelj.

“Roditelji moraju biti svjesni da bi ih djeca mogla oponašati kako u dobi kad još nemaju vozačku dozvolu tako i kasnije kad nauče voziti”, kaže Susan Ferguson, iz Zavoda za sigurnost na cesti. Prema izvještaju iz časopisa New Scientist, gđa Ferguson i njeni kolege analizirali su izvještaje o prometnim nesrećama 140 000 američkih obitelji, uspoređujući podatke o roditeljima i njihovoj djeci u dobi od 18 do 21 godine. Kod djece čiji su roditelji u roku od pet godina imali tri ili više automobilskih nesreća postojala je 22 posto veća opasnost da će i sama imati nesreću nego kod djece čiji roditelji nisu imali nesreću. Isto je primijećeno i kod prometnih prekršaja kao što su prebrza vožnja ili prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu. U tim slučajevima kod djece je postojala 38 posto veća vjerojatnost da će postupati jednako kao i njihovi roditelji. “Roditelji bi trebali pružati dobar primjer”, kaže Jane Eason, iz britanskog Udruženja za prevenciju prometnih nesreća. “Nikad nije prerano za poučavanje o sigurnosti u prometu.”

“U zimzelenim šumama istočnog Oregona raste najveći živi organizam na svijetu, gljiva Armillaria ostoyae, koja se uglavnom ne vidi na površini zemlje”, piše časopis National Wildlife. “Prema podacima znanstvenika iz američkog Zavoda za šumarstvo, koji su je i otkrili, gljiva je stara najmanje 2 400 godina i zauzima područje od preko 900 hektara — gotovo 1 700 nogometnih igrališta.” Gljiva živi pod zemljom, polako se širi i često se preko korijenja drveća širi s jednog drveta na drugo. No ta gljiva ima i svoju “tamnu stranu”, kažu šumari. “Armillaria uzrokuje bolest korijenja koja s vremenom može uništiti drvo”, izvještava časopis.