Dosad se znalo da u Indiji kišne šume postoje samo u južnoj državi Kerali. No nedavno je ekolog Saumyadeep Dutta otkrio 500 četvornih kilometara kišne šume na prostoru sjeveroistočnih država Assam i Arunachal Pradesh, izvještava časopis Down to Earth, koji izlazi u New Delhiju. U tamošnjim šumama živi mnogo vrsta životinja — “32 vrste sisavaca i 260 vrsta ptica, uključujući i neke rijetke vrste kao što su slon, tigar, šumski leopard, petoprsti ljuskavac, usnati medvjed, jelen sambar, gibon dugoruki hulok, azijski fazan, dvorogi kljunorožac i šumska patka”. Međutim, mnoge su kišne šume ugrožene zbog toga što na međunarodnom tržištu vlada potražnja za drvom, navodi Down to Earth. Neki prirodoslovci strahuju da bi prekomjerna sječa drveća mogla dovesti do toga da se kišne šume više neće moći sačuvati, već će se naprosto pretvoriti u poljoprivredno zemljište.

Zašto tigrova rika ponekad može paralizirati ne samo druge životinje nego i neke ljude? Znanstvenici s Instituta za istraživanje komunikacije u životinjskom svijetu, koji se nalazi u Sjevernoj Karolini (SAD), “ustanovili su da tigar proizvodi niskotonski ‘infrazvuk’, režanje koje je toliko duboko da ga ljudi ne mogu čuti”, piše londonski The Sunday Telegraph. Ljudi mogu čuti samo zvučne frekvencije iznad 20 herca (Hz), no tigar “kombinira infrazvučno režanje na frekvenciji od 18 Hz i niže od toga s rikom koju mi ljudi možemo čuti, tako da, prema riječima direktorice spomenutog instituta Elizabeth von Muggenthaler, ljudi zapravo mogu osjetiti tigrovu riku, a taj podražaj kod njih izaziva momentalnu paraliziranost”, objašnjava se u novinama. Taj su fenomen osjetili na vlastitoj koži čak i neki dugogodišnji dreseri tigrova.

Kuhari obično omekšavaju meso tako da ga tuku batom za meso ili mu dodaju posebni prašak koji sadrži enzime za omekšavanje. No istraživači iz Marylanda (SAD) vrše eksperimente u kojima omekšavaju meso primjenom jakih udarnih valova, izvještava časopis New Scientist. Istraživači stavljaju meso na limenu ploču položenu na dno plastične kante za smeće koja je puna vode. Potom pomoću eksploziva koji odgovara snazi četvrtine šipke dinamita izazovu eksploziju u kanti. “U vodi nastaje udarni val koji prolazi kroz meso”, kaže se u izvještaju, “no šteta je što se pritom kanta za smeće rasprsne na tisuću komada.” Ovim se postupkom omekšava meso, a usto se i uništava bakterije, kao što je E. coli, koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Međutim, Randy Huffman, s Američkog instituta za istraživanje mesa, kaže: “Pravi izazov bit će praktična primjena tog pronalaska.”

“Voda koju brodovi koriste kao balast uzrokuje širenje bolesti diljem svijeta, ugrožavajući ljude, životinje i biljne organizme”, piše londonski The Daily Telegraph. Voda se koristi kao teret koji poboljšava stabilnost broda te se ispušta na otvorenom moru ili u lukama u koje brod redovito pristaje. Znanstvenici iz Centra za ekološka istraživanja korporacije Smithsonian Institution u Marylandu (SAD) ustanovili su da voda koja se nalazi u balastnim tankovima prekooceanskih brodova ima veliku koncentraciju bakterija i virusa. Plankton iz vode svih 15 pregledanih brodova u zaljevu Chesapeake imao je u sebi bakteriju koja uzrokuje koleru. Litra balastne vode sadržavala je u prosjeku 830 milijuna bakterija i 7, 4 milijarde virusa — šest do osam puta više nego drugih organizama.

“Sudeći po jednom nedavnom istraživanju, djeca se više ne znaju igrati jer dobivaju previše igračaka i raznih igara”, izvještava londonski The Sunday Times. Istraživanje je djelomično bilo potaknuto zabrinutošću Britanaca zbog toga što se “djetinjstvo nezaustavljivo mijenja, jer roditelji daju djeci igračke i kompjuter te ih puštaju da gledaju televiziju, umjesto da sami provode vrijeme s njima”. Po završetku istraživanja u koje je bilo uključeno 3 000 djece uzrasta od tri do pet godina, profesorica Kathy Sylva s Oksfordskog sveučilišta zaključila je: “Kad djeca imaju mnogo igračaka, izgleda da ih to čini  rastresenima, a kad su rastresena, ne mogu dobro učiti ni igrati se.”

“Alarmantno se povećava broj zaposlenih (...) koji pate od tjeskobe, iscrpljenosti i depresije”, izvještava londonski The Guardian. Prema podacima UN-ove Međunarodne organizacije rada, u Velikoj Britaniji čak 30 posto zaposlenih ima psihičkih problema, dok u Sjedinjenim Državama 10 posto radnika navodno pati od teške depresije. U Njemačkoj je gotovo 7 posto prijevremenih odlazaka u mirovinu uzrokovano depresijom. U Finskoj više od polovine zaposlenih pati od raznih simptoma uzrokovanih stresom. U Poljskoj je 1999. vrtoglavi rast nezaposlenosti uzrokovao 50-postotni porast broja osoba koje pate od tjeskobe, a povećao se i broj samoubojstava. U izvještaju se predviđa da će zbog neprestanog uvođenja novih tehnologija i metoda organizacije rada broj zaposlenih koji pate od depresije i dalje drastično rasti. Također se upozorava da “do 2020. glavni uzrok izostanaka s posla više neće biti prometne nesreće, AIDS i nasilje, nego stres i psihički poremećaji”.

“U Engleskoj i Walesu kriminal svake godine košta društvo 60 milijardi funti”, izvještava londonski The Independent. Ta svota, koju britansko Ministarstvo unutarnjih poslova opisuje kao opreznu procjenu, čini 6,7 posto bruto nacionalnog dohotka. Namjerno ubojstvo i ubojstvo iz nehata ističu se kao dva daleko najskuplja oblika kriminala — svaki od njih prosječno košta državu preko milijun funti, dok svaki drugi oblik teškog nasilja košta prosječno 19 000 funti. Gotovo četvrtina ukupne svote otpada na prijevaru i krivotvorenje. U navedene iznose nisu uključeni “cijena straha od zločina, naknadni troškovi kojima su opterećene obitelji žrtava, novac koji država troši na sprečavanje kriminala (...), a ni troškovi koje imaju osiguravajuća društva”, dodaju novine.

U istočnoj Africi poljoprivrednici umjesto pesticida koriste korov da bi poboljšali urod kukuruza, izvještava časopis New Scientist. Uzgajivači kukuruza iz istočne Afrike bore se s dva opasna nametnika. Jedan je Striga hermonthica, parazitska biljka koja napada usjeve kukuruza i svake godine uzrokuje štetu od 10 milijardi dolara. Kenijski istraživač Ziadin Khan otkrio je da ta biljka ne raste ako se između redova kukuruza posije korov iz roda Desmodium. Drugi su nametnici ličinke prugastog svrdlaša, koje gotovo svake godine unište trećinu usjeva kukuruza. Međutim, Khan je otkrio da se prugasti svrdlaši radije hrane korovom koji se naziva slonova trava. Sijući taj korov na svojim poljima, poljoprivrednici odvraćaju ličinke od hranjenja kukuruzom. Slonova trava izlučuje ljepljivu tvar na koju se ličinke zalijepe i tako ugibaju. “Taj je [korov] bolji od pesticida, a i puno jeftiniji”, kaže Khan. “Zahvaljujući njemu na ovim je područjima urod povećan za 60 do 70 posto.”

Jedan od najistaknutijih japanskih arheologa, koji je zbog svojih naizgled senzacionalnih otkrića prozvan veliki kopač, uhvaćen je u prijevari. Videokamera koju je postavilo osoblje lista Mainichi Shimbun snimila je arheologa kako na arheološkom nalazištu zakopava kamene predmete prije nego što je došao ostatak tima. Arheolog nije mogao poreći dokaze te je priznao da je zakopavao predmete iz vlastite kolekcije. Sada se preispituju svi rezultati koje je postigao u svojoj 30-godišnjoj karijeri. Izdavači očekuju da će to dovesti do revidiranja arheoloških priručnika i školskih udžbenika.

Prema rezultatima istraživanja koje je Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci (UNICEF) proveo u 26 zemalja, nesreće su glavni uzrok smrti djece koja žive u najbogatijim zemljama svijeta. “U zemljama u kojima je provedeno istraživanje ozljede su bile uzrok smrti kod gotovo 40 posto djece koja su umrla u dobi od 1 do 14 godina”, a to je otprilike 20 000 smrtnih slučajeva godišnje, izvještava japanski Mainichi Daily News. U faktore koji kod djece povećavaju vjerojatnost ozljede spadaju siromaštvo, život sa samohranim roditeljem, velike obitelji i ovisnost roditelja o drogi i alkoholu. UNICEF potiče da se obrati pažnju “faktorima za koje je praksa pokazala da mogu spasiti život, a to su kacige, ograničenja brzine u gusto naseljenim mjestima, autosjedalice za djecu, sigurnosni pojasevi, zaštitni čepovi na lijekovima, protupožarni alarmi u kućama i mjere zaštite od ozljeda na dječjim igralištima”.