“Od 1998. znatno je porastao problem privrednog kriminala”, kaže se u izvještaju koji su prihvatili zastupnici država članica Vijeća Evrope. Što je privredni kriminal? U izvještaju Odbora za privredu i razvoj navodi se da u njega spadaju “trgovina ljudima, krijumčarenje droge i druge robe, krivotvorenje, protuzakonito zagađivanje okoliša, kompjuterski kriminal, utaja poreza, pranje novca, korupcija i zloupotreba položaja”. Uz napomenu da je privredni kriminal sve više povezan s politikom, u izvještaju se upozorava: “Lako bi se moglo dogoditi da Evropa počne gubiti volju za suzbijanje [privrednog kriminala], a time bismo izgubili bitku.” Autorica izvještaja, Talijanka Vera Squarcialupi, izjavila je: “Na udaru će se najprije naći zakonodavni sustavi, a oni su žila kucavica civiliziranog društva.”

“Preko 95% putnika preživi nesreće aviona komercijalnih aviokompanija”, piše kanadski list National Post. Prema Postu, istraživanje koje je proveo američki Državni zavod za sigurnost u prometu pokazalo je da većina putnika preživi čak i “teške nesreće” koje su posljedica znatnog oštećenja aviona. Art LaFlamme, generalni direktor sektora civilnog zrakoplovstva u kanadskom Ministarstvu prometa i veza, objašnjava: “Većina nesreća dogodi se u fazi slijetanja i polijetanja. Te nesreće ne privlače pažnju medija. Osim toga, u većini takvih nesreća putnici imaju velike izglede za preživljavanje. Upravo zato ističemo važnost uputstava za osobnu sigurnost putnika.” Ljudi koji često putuju obično ne poklanjaju pažnju tim uputstvima. No kao što je rekla predstavnica jedne aviokompanije, “veoma je važno da putnici pažljivo slušaju uputstva. U slučaju opasnosti o tome će im ovisiti život.”

“Tehnostres” — frustriranost koja se javlja zbog toga što su ljudi primorani koristiti novu tehnologiju — navodno sve više uzima maha, izvještava kanadski časopis Maclean’s. Istraživanja ukazuju na široki spektar uzroka, od “beskonačnog procesa učenja kako rukovati novim tehničkim uređajima pa sve do nestajanja granice između posla i privatnog života, koje je uzrokovano inovacijama kao što su e-mail, automatsko prespajanje poziva na druge telefonske brojeve i upotreba bežičnih telefona”. Kako izaći na kraj s tim stresom? Stručnjaci preporučuju postavljanje određenih granica. Procijenite hoće li korištenje nekog tehničkog uređaja zaista pojednostavniti vaš život ili će ga još više zakomplicirati. Računajte s time da ćete morati odvojiti vrijeme kako biste se dobro upoznali s novom tehnologijom, tako da možete u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje vam pruža. “Svaki dan isključite na neko vrijeme sve te uređaje” i posvetite se drugim važnim stvarima. “Ljudi čine kardinalnu grešku započinjući dan čitanjem e-maila, umjesto da rade ono što su planirali”, primjećuje Dan Stamp, stručnjak za produktivnost rada iz Vancouvera. “Najproduktivniji sat i po vremena u danu potroši se na gluposti.”

U Zambiji se djecu školskog uzrasta potiče da sama pišu i ilustriraju male knjige, čime se nastoji popularizirati čitanje, izvještava Zambia Daily Mail. “U većini školskih knjižnica mogu se naći samo knjige koje govore o stvarima i situacijama koje su zambijskoj djeci potpuno strane”, kaže se u izvještaju jednog državnog ureda. “Prednost toga da djeca sama pišu knjige jest to što one odgovaraju njihovom stupnju intelektualnog razvoja i njihovim interesima.” Neke od tih priča mogle bi se naći u školskim knjižnicama, čitati na radiju ili čak biti objavljene. Daily Mail komentira: “To je vrlo jeftin način obogaćivanja knjižnog fonda — potrebni su samo papir i olovka. Osim toga, na taj se način može iskoristiti jedan praktički neiscrpan resurs (učenici) kako bi se obogatio resurs koji je oskudan i skup (knjižni fond).”

‘Klorokin, lijek koji se dosad u Zambiji najčešće prepisivao protiv malarije, prestat će se koristiti u državnim zdravstvenim ustanovama kao osnovni lijek protiv te bolesti’, a umjesto njega koristit će se jedan djelotvorniji lijek, izvještava Times of Zambia. Odluka o prestanku korištenja  tog lijeka donesena je na temelju istraživanja koje je pokazalo da je “otpornost na klorokin kriva za smrt 12 000 od ukupno 25 000 djece mlađe od pet godina, koliko ih u Zambiji svake godine umre od malarije”. Ta je promjena uvedena i u većini drugih zemalja istočne i južne Afrike. “Premda se klorokin ovdje uspješno koristio preko 30 godina, više nije djelotvoran u liječenju malarije, koja je još uvijek daleko najčešći uzrok smrti među [zambijskim] stanovništvom”, piše Times.

Ako vozite bicikl u pijanom stanju, to može biti jednako opasno kao i da pijani sjednete za volan, izvještava časopis New Scientist. “Vožnja bicikla zahtijeva veće psihomotorne sposobnosti i bolju koordinaciju pokreta nego vožnja automobila i zato je pijenje alkohola čak opasnije za bicikliste”, kaže Guohua Li sa Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu (SAD). Li i njegovi kolege proveli su istraživanje u kojem je sudjelovalo 466 biciklista te su ustanovili da je kod onih koji su popili četiri do pet čaša nekog alkoholnog pića postojala 20 puta veća vjerojatnost da će zadobiti teške ozljede ili smrtno stradati. Čak su i biciklisti koji su popili samo jedno piće bili izloženi šest puta većoj opasnosti. “Da stvar bude gora”, piše New Scientist, “što su više popili, to je bila manja vjerojatnost da će nositi zaštitnu kacigu.”

Nakon berbe banana, peteljke za koje se držao plod često se naprosto ostavlja na tlu kao gnojivo. Međutim, profesor Hiroshi Morishima sa Sveučilišta u Nagoyi uspio je od peteljki banana proizvesti papir, izvještava japanski list Asahi Shimbun. Vlakna banane “duga su i čvrsta te su otprilike jednako kvalitetna kao vlakna manilske konoplje, sirovine od koje se proizvodi čvrsti papir za umatanje”. Strojno proizveden papir od peteljki banane može se po kvaliteti usporediti sa standardnim papirom za printere i fotokopirne aparate, a pokazao se čvršćim i od recikliranog papira te vrste. “Budući da se banane uzgajaju u 123 zemlje svijeta i da ih se godišnje proizvede 58 000 000 tona, sirovine očito ima u izobilju”, piše list.

Osim što je veoma ukusan, med je odavna poznat po svojim ljekovitim svojstvima. Prema listu The Australian, tim istraživača sa sveučilišta u Queenslandu i Sydneyu otkrio je zašto je med jako sredstvo za uništavanje bakterija. Kad se med pomiješan s vodom stavi na rane i opekline, jedan enzim iz meda stupa u reakciju sa šećerom kako bi proizveo vodikov peroksid, koji se često upotrebljava u proizvodnji dezinfekcijskih sredstava za domaćinstvo. Ta kemijska tvar ne samo da uništava bakterije kao što su Staphylococcus aureus već pospješuje i obnavljanje tkiva.

“Zlatno doba upotrebe čavala nesumnjivo je iza nas”, piše The Toronto Star. List izvještava da se prodaja običnih čavala “gotovo upola smanjila u posljednjih nekoliko godina”. Razvoj pneumatskih čekića za zakivanje doveo je do toga da se u Sjevernoj Americi smanjila potražnja za običnim čavlima. U željezarijama diljem Sjedinjenih Država primijećeno je da građevinari rijetko kad kupuju obične čavle i da se radije odlučuju za upotrebu pneumatskih čekića, čiji svaki novi model postaje sve lakši za rukovanje. Zašto proizvođači običnih čavala nisu prešli na proizvodnju pneumatskih? “Iz istog razloga iz kojeg se željeznička poduzeća nisu preusmjerila na zračni promet”, odgovara Star. “Radi se o potpuno drugačijem proizvodu.”

Tehnološki institut u Massachusettsu već osam godina nudi svim svojim studentima besplatnu poduku o lijepim manirama. Što je razlog tome? Travis Merritt, bivši ravnatelj ureda za studentska pitanja i disciplinu, kaže da studenti mahom “nemaju stila, ne znaju se prikladno odijevati i nemaju lijepe manire”, izvještava časopis New Scientist. Jednodnevni tečaj uključuje poduku o lijepom ponašanju za stolom, prikladnom odijevanju, pristojnom ponašanju u poslovnim krugovima, kulturnom korištenju mobitela i načinu upoznavanja s drugim osobama. Studente se, između ostalog, poučava kako hodati i diskretno kihnuti, a podsjeća ih se i na to da je “ćaskanje dijalog, a ne saslušanje”. Nastavnica Roseanne Thomas ističe koliko je važno reći “hvala” kad dobijete kompliment. “To su osnove pristojnog ponašanja koje su potrebne u svakom aspektu života”, kaže gđa Thomas. “Mislim da se ljudi pomalo iznenade kad shvate koliko je umijeće ophođenja s drugim ljudima važno za uspjeh.”