ŽIVOT na Zemlji dinamičan je i međusobno isprepleten. Mi ljudi bitan smo njegov dio. Ovisni smo o živom svijetu jer iz njega dobivamo hranu, lijekove, kisik koji udišemo i elemente od kojih je sastavljeno naše tijelo. U samo jednom danu ljudi na Zemlji okoriste se s preko 40 000 drugih životnih vrsta. Sve postojeće žive vrste na Zemlji zajednički tvore jedan složeni, zadivljujući i međusobno isprepleteni biološki sustav.

Međutim, mnogi stručnjaci koji se bave istraživanjem ovog složenog biološkog sustava misle da je on napadnut! Vjerojatno ste već čuli za ugrožene nosoroge, tigrove, pande i kitove. Neki znanstvenici tvrde kako bi za 75 godina sa Zemlje moglo nestati 50 posto svih biljnih i životinjskih vrsta. Istraživači strahuju da bi neke vrste mogle izumirati i 10 000 puta brže od stope koju znanstvenici nazivaju prirodnom stopom izumiranja. Jedan stručnjak procjenjuje da otprilike svakih 10 do 20 minuta izgubimo jednu živu vrstu.

Znanstvenici vjeruju da je u dalekoj prošlosti do izumiranja vrsta najvećim dijelom dolazilo zbog prirodnih uzroka. No glavni uzrok današnjeg kritičnog stanja posve je drugačiji, kažu oni. Očito je da je izumiranje vrsta u današnje vrijeme uzrokovano ljudskom aktivnošću. Jedan je znanstvenik zbog toga ljude nazvao “istrebljivačkom vrstom”.

Je li istina da su ljudi i njihove aktivnosti odgovorni za naglo nestajanje životnih vrsta na Zemlji? Ako je, koje su to aktivnosti? Možemo li opstati bez šarolikog mnoštva životnih oblika na Zemlji? Čini li se išta kako bi se spriječilo ono što po mišljenju mnogih predstavlja krizu koja je zahvatila živi svijet i prijeti njegovim istrebljenjem?