Prva laboratorijska istraživanja pokazuju da “širok spektar standardnih čajeva izgleda ili umrtvljuje ili ubija viruse”, izvještava Reuters Health Information. Djelovanje nekoliko vrsta zelenog i crnog čaja, kako vrućeg tako i hladnog, testirano je na životinjskom tkivu zaraženom virusima kao što su herpes simplex tip 1 i 2 te (bakterijski) virus T1. Istraživač dr. Milton Schiffenbauer sa Sveučilišta Pace u New Yorku kaže da “čaj, bio on hladan ili vruć, zaista uništava ili umrtvljuje virus [herpesa] u roku od nekoliko minuta”. Slični rezultati dobiveni su i u pokusima s virusom T1. Premda još uvijek nije sasvim jasno kako čaj napada te viruse, istraživači su otkrili da je čaj djelotvoran čak i ako se jako razblaži. Ustanovljeno je da crni čaj ima nešto jače antivirusno djelovanje nego zeleni čaj.

U Australiji neki mladi koji “imaju tek 18 godina kažu da su bankrotirali zbog astronomskih računa za mobilni telefon”, piše list The Sunday Telegraph. Neki su pod utjecajem nametljivih reklama i zbog mogućnosti telefoniranja na kredit napravili račune u iznosu od više tisuća dolara. Komentirajući taj trend koji sve više uzima maha među mladima, australski ministar trgovine John Watkins rekao je: “Danas neki mladi već po završetku srednje škole imaju dug i loše izglede za dobivanje kreditne kartice ili drugih vrsta kredita. To je zaista žalostan početak života.” Nastojeći pomoći mladima da izbjegnu upadanje u dugove, list daje sljedeće savjete: Obavezno se informirajte o tome koliko će vas telefoniranje koštati. Razmislite o korištenju bona za mobilni telefon, jer u tom slučaju nećete moći nekontrolirano trošiti impulse i dobiti velik račun. Ako želite smanjiti troškove, nastojte telefonirati u vrijeme kad se impulsi obračunavaju po jeftinijoj tarifi.

Procjenjuje se da u Francuskoj još uvijek leži zakopano 1,3 milijuna tona smrtonosnih naprava iz Prvog i Drugog svjetskog rata, izvještava Le Figaro. Nekadašnja linija fronte prepuna je starih bombi i projektila s kemijskim otrovima koji i dalje predstavljaju opasnost za ljude i okoliš. Budući da se na mnogim područjima koja su nekad bila pusta sada nalaze stambena naselja ili tvornice, ekipe za uklanjanje bombi svake godine prime na tisuće poziva za intervenciju. Unatoč tome, u razdoblju od 1945. do 1985. dogodilo se na stotine nesreća, a na terenu je poginulo preko 600 ljudi osposobljenih za uklanjanje bombi. Stručnjaci kažu da bi, nastavi li se čišćenje terena sadašnjim tempom, trebalo 700 godina da se uklone sve te eksplozivne naprave!

“Mnogi svjetski turistički centri nastoje izaći na kraj s beskrajnim valovima turista, koji trebaju sve više bazena i terena za golf te na taj način iscrpljuju zalihe vode”, izvještava londonski The Guardian. “Problem sve više uzima maha i zahvaća čitav svijet”, kaže Tricia Barnett iz udruženja Tourism Concern. “[U Africi] ćete naići na situaciju da čitavo selo ima samo jednu slavinu, dok svi hoteli imaju slavine i tuševe u svakoj sobi.” Jedna organizacija koja se bavi očuvanjem prirodnih resursa u čitavom svijetu procjenjuje da prosječni turist u Španjolskoj dnevno potroši 880 litara vode, dok domaći stanovnik potroši samo 250 litara. U zemlji koja ima sušnu klimu održavanje terena za golf s 18 rupa može iziskivati jednako mnogo vode koliko troši i grad s 10 000 stanovnika. Organizacija Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu procjenjuje da bi količina vode koju 100 turista potroši za 55 dana bila dovoljna da se proizvede količina riže kojom bi se 100 seljana moglo hraniti 15 godina.

“Svaki osmi nepušač koji boluje od raka pluća umre od posljedica pasivnog pušenja”, tvrdi Naohito Yamaguchi iz japanskog Državnog zavoda za istraživanje raka. To su znanstvenici otkrili na temelju istraživanja u koje je bilo uključeno 52 000 ljudi koji su umrli od raka pluća. Osim toga, “dugogodišnja istraživanja pokazuju da u dimu koji pušači izbacuju iz pluća ima više otrovnog ugljičnog monoksida i kancerogenih tvari nego u dimu cigareta koji uvlače u pluća”, piše list Asahi Shimbun. Istraživanje koje je 1999. provedeno u Japanu pod pokroviteljstvom države i u kojem je sudjelovalo 14 000 ljudi pokazalo je da je 35 posto ispitanika prisiljeno na pasivno pušenje na poslu ili u školi, a 28 posto u svom domu. “Pušači trebaju biti svjesni da ugrožavaju nepušače do te mjere da je potrebno poduzeti ozbiljnu akciju kako bi se razdvojilo te dvije grupe ljudi”, kaže Yamaguchi.

“Ako je suditi po najnovijim istraživanjima jednog znanstvenika iz Velike Britanije, ropstvo je [u današnje vrijeme] diljem svijeta uzelo više maha nego u bilo kojem drugom razdoblju ljudske povijesti”, izvještava londonski The Independent. Kevin Bales, profesor sociologije sa Sveučilišta Surreya u Roehamptonu, “procjenjuje da danas u ropstvu živi 27 milijuna ljudi, što je više nego u vrijeme Rimskog Carstva ili u doba najvećeg procvata trgovine robljem preko Atlantika”, pišu novine. Današnji se oblici ropstva možda i razlikuju od onih prije 150 godina, no milijuni ljudi još su uvijek “pod vlašću druge osobe koja nad njima vrši nasilje ili im prijeti nasiljem i ne daje im baš nikakvu plaću”, kaže Bales. Najčešći oblik suvremenog ropstva je onaj kod kojeg mafija na temelju dogovora i uz određenu naknadu ljudima organizira transport u drugu zemlju, obećavajući im dobro plaćeni posao. Međutim, kad se radnike ilegalno prebaci u zemlju, počinje ih se iskorištavati i prisiljavati da otplate dug radeći najgore vrste poslova.

“Kod nekih pacijenata koji pate od depresije fizička aktivnost može biti djelotvornija nego standardna terapija lijekovima”, piše The Harvard Mental Health Letter, komentirajući rezultate istraživanja koje je provedeno u Medicinskom institutu Sveučilišta Duke u Sjedinjenim Državama. Tri grupe od po 50 osoba koje pate od teške depresije bile su četiri mjeseca podvrgnute trima različitim terapijama. Pacijenti iz prve grupe uzimali su antidepresive, oni iz druge grupe samo su se bavili vježbanjem, dok su pacijenti iz treće grupe uzimali antidepresive i vježbali. Nakon četiri mjeseca 60 do 70 posto pacijenata iz sve tri grupe “više nije imalo dijagnozu kliničke depresije”, pisao je Health Letter. Međutim, na kontrolnim pregledima u idućih šest mjeseci ustanovljeno je da su pacijenti čija se terapija sastojala samo od vježbanja “bili zdraviji kako u emocionalnom tako i u fizičkom pogledu; kod njih je ponovno pojavljivanje simptoma depresije zabilježeno samo u osam posto slučajeva”. Kod pacijenata koji su uzimali lijekove bilo je 38 posto takvih slučajeva, a kod onih koji su vježbali i uzimali lijekove 31 posto.

Izgleda da su se nedaleko od sjeverne obale Jamajke ponovno počeli razmnožavati morski ježinci, stoji u članku novina The Dallas Morning News. Osim toga, “znanstvenici su otkrili da su se zajedno s morskim ježincima pojavili i mnogi mladi koralji, među kojima su neke vrlo otporne vrste i one od kojih nastaju koraljni grebeni”. Grebeni se bore za opstanak još otkako je 1983. i 1984. naglo počela izumirati vrsta morskog ježinca koja se naziva Diadema antillarum. Neke vrste morskih ježinaca obuzdavaju bujanje morskih trava, koje bi mogle uništiti koraljne grebene kad bi ih se pustilo da nesmetano rastu. Međutim, “novija istraživanja pokazuju da se vrsta Diadema ponovno razmnožila, a moguće je da se obnavljaju i kolonije koralja”, pišu novine. Biolog mora Nancy Knowlton kaže da je obnavljanje tih kolonija “najbolja vijest o karipskim koraljnim grebenima u posljednjih nekoliko desetljeća”.

“Morski organizmi diljem svijeta truju se sitnim plastičnim kuglicama koje plutaju na površini mora”, izvještava časopis New Scientist. Kemijska industrija proizvodi polimerne materijale koje se u obliku sitnih kuglica brodom otprema proizvođačima diljem svijeta, a oni ih potom tope i od njih oblikuju plastične proizvode. Međutim, na tisuće tona tih kuglica dospije u more kao dio industrijskog otpada, gradske kanalizacije ili pak brodskog tereta koji potone nesretnim slučajem ili se namjerno baci u more. Istraživači s japanskog Agronomskog i tehnološkog fakulteta u Tokyu ustanovili su da te kuglice imaju u sebi veliku količinu otrovnih kemijskih tvari koje upijaju iz morske vode — tvari koje štetno djeluju na imunitet, plodnost i hormonski sustav živih organizama. Ptice, ribe i kornjače jedu plastične kuglice misleći da su to riblja jaja ili neka druga hrana, a time dovode u opasnost i druge organizme u hranidbenom lancu.