Ljudi od davnina koriste parfeme. Smatra se da je primitivna izrada parfema započela paljenjem biljnih smola kako bi se dobio kâd koji se koristio u vjerskim obredima. Stoga je zanimljivo da riječ “parfem” potječe od latinskog per fumum, što znači “kroz dim”. Jedan od prvih zapisa o upotrebi parfema potječe iz Egipta. Kad je otvorena grobnica faraona Tutankamona, u njoj je pronađeno preko 3 000 bočica s parfemima, čiji se miris nije posve izgubio ni nakon više od 3 000 godina!

Tisuću i petsto godina prije naše ere izraelski su svećenici koristili sveto ulje pomazanja koje se pravilo od ‘najboljih mirisa’ i u skladu s uputama dobivenim od Boga (2. Mojsijeva 30:23-33). Hebreji su koristili mirisna ulja u kozmetičke i medicinske svrhe te kod pripremanja tijela za ukop — pri čemu su nesumnjivo služila kao sredstvo za dezinfekciju i uklanjanje neugodnog mirisa. Naprimjer, žene koje su otišle do Isusovog groba ponijele su mirisna ulja i druge mirisne tvari kako bi njima namazale njegovo tijelo (Luka 23:56; 24:1). U izraelskom domu gostoljubivost se, između ostalog, pokazivala tako da se gostu namazalo noge mirisnim uljem (Luka 7:37-46).

U prvom stoljeću u Rimu se navodno godišnje trošilo oko 2 800 tona tamjana i 550 tona smirne. Takve aromatične tvari donesene su na poklon Isusu dok je bio dijete (Matej 2:1, 11). Godine 54. n. e. rimski car Neron navodno je potrošio novac u vrijednosti od današnjih 100 000 dolara da bi kupio mirise koji su korišteni na jednoj njegovoj zabavi. Iz skrivenih cijevi postavljenih u odajama u kojima su gosti jeli izlazila je mirisna vodena prašina. U 7. stoljeću n. e. Kinezi su počeli koristiti mirisne tvari u raznim oblicima, između ostalog i mirisne vrećice. U srednjem vijeku parfemi su se počeli koristiti i u islamskoj kulturi, u kojoj su naročito bili omiljeni ružini mirisi.

U 17. stoljeću u Francuskoj je proizvodnja parfema toliko uzela maha da se dvor Luja XV nazivao parfimirani dvor. Mirise se nanosilo ne samo na kožu već i na odjeću, rukavice, lepeze i namještaj.

Kolonjska voda izumljena je u 18. stoljeću. Stavljala se u kupke, dodavala vinu, uzimala s kockom šećera za osvježavanje daha te koristila u medicinske svrhe kao dodatak klistiru i toplim oblozima. U 19. stoljeću proizvedeni su prvi sintetski mirisi. Tako su se na tržištu prvi put našli parfemi koje se nije moglo koristiti u medicinske svrhe. Danas je proizvodnja parfema biznis u kojem se zarađuju milijarde dolara. *