KAD ste zadnji put sami sebi rekli: ‘Treba mi godišnji odmor’? Možda ste imali osjećaj da naprosto morate pobjeći od svakodnevnih pritisaka. Jeste li ikada godišnji odmor proveli na nekom udaljenom mjestu? Razmislite o sljedećem: Prije nešto više od samo stotinu godina za većinu ljudi na svijetu odlazak na godišnji odmor nije bio uobičajeni dio života. Osim toga, većina ljudi provela je čitav život krećući se u krugu od nekoliko stotina kilometara od svog mjesta rođenja. Putovanje u udaljena mjesta radi zabave ili obrazovanja bilo je povlastica vrlo malog broja pustolovnih ili bogatih pojedinaca. Međutim, u današnje vrijeme stotine tisuća ljudi imaju priliku proputovati čitavu zemlju u kojoj žive, pa čak i čitav svijet. Što je dovelo do te promjene?

Nakon industrijske revolucije milijuni ljudi počeli su raditi u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Zbog toga su počeli više zarađivati, a s vremenom se kod njih pojavio i višak novčanih sredstava. Zbog naglog napretka na području tehnologije desilo se i to da su strojevi u velikoj mjeri zamijenili radnike. Mnogi su tada počeli raspolagati s više slobodnog vremena. Kad su se uza sve to sredinom 20. stoljeća pojavila sredstva javnog prijevoza koja su im omogućila da putuju po puno pristupačnijim cijenama, turizam je na široka vrata ušao u život ljudi. Tada su nova sredstva javnog informiranja počela kod ljudi u čitavom svijetu poticati želju za putovanjima, odašiljući im u domove slike udaljenih mjesta.

Rezultat svega toga bio je nagli razvoj turističke djelatnosti u čitavom svijetu. Svjetska turistička organizacija (WTO) predviđa da će broj putnika u inozemstvo koji je 1997. iznosio 613 milijuna porasti 2020. na 1,6 milijardi — bez ikakvih naznaka da će doći do usporavanja tog trenda. Ovo povećanje broja putnika paralelno je pratilo i povećanje broja uslužnih djelatnosti, turističkih središta i zemalja koje turistima nude svoje usluge.

U idealnom slučaju turizam je djelatnost u kojoj svaka strana nešto dobiva. Korisniku turističke usluge nudi se bijeg od svakodnevice, obasipa ga se pažnjom, zabavlja ili obrazuje. No kakvu korist od toga imaju oni koji tu uslugu nude? Zahvaljujući međunarodnom turizmu zemlje na jednostavan način dolaze do strane valute. Većini zemalja taj je novac potreban da bi njime platile robu i usluge koje moraju uvoziti.

Ustvari, u jednom izvještaju WTO-a navodi se kako “međunarodni turizam predstavlja najunosniji oblik izvoza robe u svijetu te je važan činilac koji mnogim zemljama omogućava da podmire svoja dugovanja. Ukupni prihod u stranoj valuti od međunarodnog turizma dosegao je 1996. iznos od 423 milijarde dolara, čime je nadmašen prihod od izvoza naftnih derivata, motornih  vozila, telekomunikacijske opreme, tekstila te bilo kojeg drugog proizvoda ili usluge.” U istom je izvještaju stajalo: “Turizam je djelatnost koja u svijetu najviše uzima maha” i čini “čak 10 posto svjetskog bruto dohotka”. Zbog toga nimalo ne iznenađuje što se većina zemalja, među kojima su danas i neke zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, uključuje — ili se užurbano nastoji uključiti — u tokove međunarodnog turizma.

Prihod koji zemlja ostvaruje od turizma koristi se za poboljšanje infrastrukture, za razvoj obrazovanja i za rješavanje pitanja od najvećeg državnog interesa. Praktički je svakoj državi stalo do toga da su njeni građani zaposleni. Turizam doprinosi rješavanju tog problema otvaranjem novih radnih mjesta.

Da bismo prikazali što turizam znači za ukupnu privredu neke zemlje, razmotrit ćemo primjer Bahame, malene zemlje čiji se otoci protežu između američke države Floride i otoka Kube, na samom ulazu u Meksički zaljev. Bahama nema razvijenu poljoprivredu od koje bi ostvarivala neki značajniji prihod ni sirovina za industrijsku proizvodnju. No ovi otoci imaju toplu klimu, djevičanske tropske plaže, malobrojno stanovništvo od oko 250 000 prijateljski raspoloženih ljudi te su u neposrednoj blizini Sjedinjenih Država. Kombinacija ovih pogodnosti doprinijela je razvoju unosne turističke djelatnosti. No što je sve potrebno da bi se turisti na odmoru osjećali ugodno i sigurno?

U početku razvoja međunarodnog turizma sam odlazak u neku drugu zemlju bio je toliko neuobičajeno iskustvo da je već samo to mnogim putnicima predstavljalo pravi užitak — i to usprkos teškoćama koje su u to vrijeme bile povezane s putovanjima. Međutim, u današnje vrijeme sredstva javnog informiranja poput televizije omogućuju mnogima da upoznaju udaljene dijelove svijeta, a da se i ne maknu iz svog udobnog doma. To predstavlja dodatan izazov turističkim središtima koja sada moraju ponuditi posjetitelju nešto što će mu boravak na određenom mjestu učiniti izvanrednim doživljajem i usto mu osigurati istu ili još veću udobnost od one koju ima kod kuće. Osim toga, mnogi turisti često putuju, pa je stoga konkurencija među turističkim središtima poprimila svjetske razmjere.

Sve je to stvorilo potrebu za turističkim atrakcijama i lijepim objektima. Uzmimo za primjer jedan veliki luksuzni hotel na Bahamima. “Sadržaji hotela osmišljeni su tako da vas obore s nogu”, kaže Beverly Saunders, direktorica organizacijskog razvoja hotela. “No nećemo na tome stati. Htjeli bismo da i sam kontakt s domaćinima na vas ostavi isti takav dojam.” Kako takvi objekti uspijevaju zadovoljiti potrebe svojih gostiju?

“Kada su kapaciteti ovog objekta koji ima 2 300 soba popunjeni, u njemu boravi negdje između 7 500 i 8 000 gostiju čijim prohtjevima treba udovoljiti”, kaže gospođa Beverly. “Osigurati sve što je u to uključeno ogroman je izazov. U organizacijskom smislu, udovoljiti potrebama svih tih gostiju isto je što i organizirati život u nekom manjem gradu, samo što su u ovom poslu prisutni još neki dodatni izazovi. Moramo uvijek imati namirnice koje naši gosti obično jedu kod kuće. No ukoliko želimo da im boravak u našem hotelu bude nezaboravan, moramo im ponuditi i neke egzotičnije vrste hrane i zabave. U mnogim turističkim objektima 50 posto osoblja, a ponekad i više, radi na poslovima koji su vezani za pripremu i posluživanje hrane i pića.”

Međutim, I. K. Pradhan u svom eseju “Sociokulturološki utjecaj turizma u Nepalu” navodi kako je “od svih činilaca o kojima ovisi hoće li turist osjetiti pravi užitak i zadovoljstvo najvažniji odnos domaćeg stanovništva prema njemu te osjećaj sigurnosti”.

Kako uspješna turistička odredišta u svijetu uspijevaju u najvećoj mjeri zadovoljiti svoje goste kada je riječ o tim činiocima? “Školovanjem, stimuliranjem poželjnog ophođenja, korigiranjem — sve u svemu, stalnim nastojanjem da se  uslugu zadrži na najvišem nivou”, odgovorila je osoba koja nadgledava program školovanja osoblja za najpoznatije turističko odmaralište na Bahamima. “Bahamci su mahom vedri ljudi. No teško je čitavo radno vrijeme biti srdačan, prijazan i nasmijan. Zbog toga u njih usađujemo potrebu da svakom poslu koji obavljaju pristupaju jednako profesionalno kao što to čine liječnici, odvjetnici ili zastupnici osiguranja. Usto se u svakom poslu o kojem ovisi ukupan dojam posjetitelja pridržavamo strogih međunarodnih standarda. Što se više kao tim trudimo dostići te standarde, to će usluga biti besprijekornija i njena će se razina zadržati na visokom nivou.”

Ukoliko ste imali prilike putovati, jeste li primijetili da i pored pažljivog planiranja uvijek iskrsnu neki troškovi na koje niste računali? Oni koji pružaju turističke usluge suočavaju se sa sličnim problemom.

“Naša zemlja koja je još u razvoju može imati velike koristi od turizma”, primjećuje ranije citirani gospodin Pradhan. Međutim, on napominje da se u slučaju kada se ne poduzmu potrebne mjere “mogu pojaviti i nerješivi društveni problemi”. On dodaje: “Trebamo biti svjesni različitih negativnih utjecaja suvremenog turizma te se odgovarajuće pripremiti na njih.” Na koje je probleme mislio?

“U zemljama koje privlače velik broj turista gotovo se uvijek, premda nenamjerno, znatno gubi tradicionalni način života. U nekim područjima kultura domaćeg stanovništva potpuno se izgubila.” Tim je riječima Cordell Thompson, visoki službenik bahamskog Ministarstva turizma, opisao jednu uobičajenu negativnu posljedicu turizma. Thompson s ponosom govori o svim koristima koje njegova zemlja ima od turizma. Pa ipak, on priznaje da je život u zemlji u kojoj broj turista stalno nadmašuje broj stanovnika — ili čini znatan udio u odnosu na njega — povezan s još mnogim neočekivanim problemima.

Naprimjer, neki koji rade u turizmu nakon nekog vremena umisle kako su njihovi gosti stalno na odmoru. Takve osobe tada mogu doći u situaciju da oponašaju taj zamišljeni način života. Na druge turizam ne utječe na takav način. No kako velik dio svog slobodnog vremena provode među turistima, nakon nekog vremena napuštaju svoj tradicionalni način života. Ponekad se domaće stanovništvo u tolikoj mjeri navikne koristiti uslugama objekata namijenjenih turistima da neka mjesta na kojima se prije redovito okupljalo i gajilo svoju izvornu kulturu na koncu propadnu, a negdje i posve padnu u zaborav.

Mnoga omiljena međunarodna turistička odredišta suočavaju se s bolnom dilemom. Nipošto se ne bi htjela odreći prihoda koji im donosi veliki broj turista. No s druge strane, posrću pod teretom društvenih problema koji su posljedica širenja raznih djelatnosti namijenjenih zadovoljenju turista koji žude za nezakonitim načinom zabave.

Kako postizanje nekih od najvećih koristi koje proizlaze iz suvremenog turizma povlači za sobom štetne posljedice koje mogu dovesti u pitanje i sam njegov opstanak, u svijetu se sve češće može čuti izraz “održivi razvoj turizma”. Ovaj izraz ukazuje na to da su neki postali svjesni kako određeni načini poslovanja u turizmu, koji kratkoročno gledano donose velike koristi, ugrožavaju sam opstanak ‘koke koja nese zlatna jaja’. Nekim težim problemima trebat će se ozbiljno pozabaviti ukoliko se od turizma želi imati trajne koristi.

Utjecaj turizma na okoliš, kulturu domaćeg stanovništva, usklađivanje interesa manjih i većih turističkih središta, kojima je cilj stjecanje zarade, s interesima države — to su neka od često spornih pitanja na koja će se u dogledno vrijeme trebati pronaći zadovoljavajući odgovor. Zabrinutost za sigurnost koja je zadnje mjesece izraženije prisutna u svijetu uzrokovala je velike gubitke u putničkom prometu, što je još jedan problem s kojim će se s vremenom morati pozabaviti. Kako će ti problemi dugoročno gledano utjecati na daljnji razvoj suvremenog turizma, tek će se vidjeti.

Sljedeći put kada odlučite pobjeći od svega i odmoriti se na nekom udaljenom mjestu možda ćete više cijeniti ovu svijetom raširenu djelatnost — turizam, kako domaći tako i međunarodni.