“Afričke pčele medarice izumile su neobičnu, ali veoma djelotvornu taktiku izlaženja na kraj s nepozvanim gostima”, piše časopis New Scientist. “Zaključavaju ih u zatvorske ćelije u svojoj košnici. Ta strategija omogućava im da parazite drže pod kontrolom te da, ako je potrebno, na vrijeme organiziraju bijeg čitave kolonije.” Istraživači su “proučavali način na koji se pčele u južnoj Africi brane od kukaca Aethina tumida, koji su otprilike upola manji od njih i napadaju njihove košnice”. Peter Neumann, jedan od istraživača, kaže da je taj kukac “građen poput tenka”. Stoga napadnutim pčelama ne preostaje ništa drugo nego da ga strpaju u komoru koja im služi kao zatvor. “Dok neke pčele grade zatvore, druge imaju stražare koji stalno drže kukce pod nadzorom, ne dozvoljavajući im da pobjegnu”, objašnjava Neumann. Kao građevni materijal pčele koriste smolu koju sakupljaju s kore drveća, a gradnja traje najviše četiri dana. Pčele evropskog porijekla, u koje se ubrajaju i pčele iz Sjeverne Amerike, ne služe se tom strategijom. Zato kad njihovu košnicu napadne spomenuti kukac, koji je prije otprilike pet godina slučajno prenesen u Sjedinjene Države, košnica je “u biti osuđena na propast”.

Kišne gliste idealne su za mjerenje zagađenosti zraka i tla, tvrdi zoolog Steve Hopkin. Tih jednostavnih organizama ima u izobilju i može ih se lako nabaviti, a djelotvorniji su od najsuvremenijih tehničkih naprava. Za kontrolu kvalitete vode može se pak koristiti običnu dagnju. Kontrolni uređaj nazvan “dagnjomonitor” — koji je velik kao kanta za vodu i u kojem se nalazi osam živih slatkovodnih dagnji — već se pokazao djelotvornim u mjerenju zagađenosti rijeka Rajne i Dunava. “Ukoliko naglo poraste koncentracija tvari koje zagađuju vodu, dagnje će to otkriti”, rekao je izumitelj uređaja Kees Kramer. One reagiraju na tisuće različitih kemijskih zagađivača i pritom zatvore svoju ljušturu, čime aktiviraju alarm “dagnjomonitora”. Glavna je prednost tih naprava to što one pokazuju kako zagađenost utječe na žive organizme, izvještava španjolski list El País.

“Preko 300 000 djece — od koje neka imaju tek 7 godina — sudjeluje u oružanim sukobima u 41 zemlji svijeta”, bilo je rečeno u jednom izvještaju Associated Pressa. Većina ih ima između 15 i 18 godina. “Osim što ih se raspoređuje u prve bojne redove, koristi ih se za otkrivanje kopnenih mina, špijunažu i obavljanje kurirskih zadataka te ih se seksualno iskorištava, izvještava Koalicija za prestanak regrutiranja djece.” Djeci se često daje drogu kako ne bi osjećala strah. Onu koja odbiju drogu ubije se, rekao je jedan 14-godišnjak iz pobunjeničkih odreda u Sijera Leoneu. Pričajući o borbama u kojima je sudjelovao 1999, kad mu je bilo 15 godina, jedan dječak iz sjeverne Afrike rekao je: “U prve bojne redove rasporedili su sve same 15-godišnjake i 16-godišnjake, dok se ostatak vojske povlačio. Ja sam bio zajedno s još 40 djece. Borio sam se 24 sata. Kad sam vidio da su samo tri moja prijatelja ostala živa, pobjegao sam.” U izvještaju Koalicije rečeno je da se u nekim državama djecu novači “upravo zbog toga što su djeca — na njih se ne troši puno novca, ako poginu lako ih je nadomjestiti, a osim toga, nije ih teško navesti na neustrašivo ubijanje i slijepu poslušnost”.

“Čitava Biblija ili neki njeni dijelovi danas su dostupni na ukupno 2 261 jeziku, što je 28 jezika više nego prije godinu dana”, izvještava Britansko biblijsko društvo. “Čitava [Biblija] sada je dostupna na 383 jezika, što je 13 više nego prije godinu dana.” Kompletna izdanja bilo Hebrejskih bilo Grčkih pisama, koja se također nazivaju Stari i Novi zavjet, sada su dostupna na 987 jezika.

Kemičari su dobili jedan novi kemijski element: teški metal nazvan hasij, izvještava njemački list Süddeutsche Zeitung. Znanstvenici s Instituta za istraživanje teških iona u Darmstadtu (Njemačka) uspjeli su prvi put spojiti atome hasija s kisikom, dobivši tako novi kemijski spoj. Hasij, koji je nazvan po njemačkoj saveznoj državi Hessen, ne može se naći u prirodi. Nuklearni fizičari prvi su ga put proizveli 1984. Hasij i njegov novi spoj su radioaktivni, nestabilni i kratkoga vijeka, tako da od njih nema neke praktične koristi.

“Svaka treća transfuzija dana je u situaciji u kojoj, prema zdravstvenom protokolu [Novog Južnog Walesa], to nije trebalo učiniti”, izvještava australski Sydney Morning Herald. “Protokol nalaže transfuziju krvi ako je pacijentu vrijednost hemoglobina pala na sedam ili niže od toga.” Dr. Ross Wilson, koji je proveo istraživanje o upotrebi krvi, objasnio je da “davanje transfuzije onda kad to nije potrebno može izazvati srčani zastoj i tako usmrtiti pacijenta”. Prema rezultatima istraživanja koje je dr. Wilson proveo šest godina ranije, “svake je godine oko 18 000 [Australaca] umrlo zbog komplikacija koje su bile izravna posljedica medicinskog tretmana kojem su bili podvrgnuti”. Dr. Wilson savjetuje liječnicima da se, prije nego prepišu transfuziju krvi, svaki put podsjete na upute iz protokola, a i pacijentima preporučuje da se informiraju o tim uputama kako bi odmah mogli postaviti pitanja svom liječniku.

“Njemački vrhovni sud objavio je (...) da se distribuiranje dječje pornografije na Internetu nimalo ne razlikuje od raspačavanja takvog materijala u tiskanom obliku i da se za to može dosuditi kaznu zatvora u trajanju od čak 15 godina”, izvještava Associated Press. U dopisu je objašnjeno da je “tom presudom Saveznog suda ustanovljen presedan u Njemačkoj, u kojoj prije nije bilo konkretne pravne strategije kažnjavanja ljudi koji preko Interneta distribuiraju pornografske slike djece”. Vrhovni je sud ujedno poništio jednu raniju presudu državnog suda, prema kojoj se distribuiranje dječje pornografije na Internetu nije smatralo jednako ozbiljnim seksualnim deliktom kao distribuiranje takvog materijala u tiskanom obliku.

“Ljudima srednjih godina koji puše marihuanu prijeti peterostruko veća opasnost da u roku od sat vremena nakon što popuše tu drogu dožive srčani udar”, piše kanadski Globe and Mail, izvještavajući o jednom nedavnom istraživanju. “Pušenje marihuane uzrokuje porast broja otkucaja srca — on se često zna i udvostručiti — te istovremeno utječe na promjenu krvnog tlaka (...). Ono može dovesti i do srčanog udara tako što uzrokuje stvaranje ugruška koji zaustavlja dotok krvi u srčani mišić.” Dr. Harold Kalant sa Sveučilišta u Torontu rekao je: “Kod starijih ljudi ubrzani rad srca povećava opasnost od srčanog udara.” U izvještaju se kaže da je kokain još opasniji od marihuane, jer u prvih sat vremena nakon uzimanja te droge osobi prijeti otprilike 25 puta veća opasnost od srčanog udara.

Budući da uzgajivači stalno proizvode mnogo novih vrsta biljaka, pronalaženje imena za sve te vrste postalo je pravi izazov. The Wall Street Journal piše: “Već postoji oko 100 000 vrsta ljiljana koji imaju svoja imena, najmanje isto toliko vrsta ruža i preko 14 000 vrsta dalija. Sve izrazito poetske imenice i pridjevi, kao što su ljepotica, ružičasta, užitak, san, slava, kraljica, izlazak sunca, zalazak sunca, baršunasta, mirisna ili čarobna, već su iskorišteni — i registrirani — u gotovo svim mogućim kombinacijama. Sada oni koji daju imena biljkama moraju biti puno domišljatiji — no ponekad i spustiti kriterije — kako bi pronašli toliko komercijalnih imena.” Naprimjer, Journal piše da “danas u vrtnim centrima možete kupiti iris Vrhunska tortilja, ružu Mačo muškarac, bogišu Abba Dabba Do, ljiljan Prvi vrisak ili daliju Kung-fu”. Cvijet čak možete nazvati svojim imenom — no to se skupo plaća. U Kaliforniji jedna firma koja se bavi uzgojem ruža omogućava vam da po cijeni od 10 000 dolara sami odaberete ime za ružu, pod uvjetom da ono nije neukusno. Jedna druga firma naplaćuje to 75 000 dolara, ali usto nudi i nekoliko dodatnih nagrada, kao naprimjer vikend u Los Angelesu.