USPRKOS zakonima o higijensko-tehničkoj zaštiti na radu, povrede i smrt na radnom mjestu još uvijek predstavljaju velik problem. Dakle, očito je da sigurnost na radnom mjestu ne ovisi samo o zakonima. Poslodavci i radnici moraju sami poduzeti određene mjere kako bi zaštitili sebe i ostale.

Zbog toga bi bilo mudro da svi koji rade pažljivo razmisle o svojoj radnoj okolini i svojim radnim navikama. Naprimjer, jeste li obratili pažnju tome da li je vaše radno mjesto sigurno u svakom pogledu? Radite li s bilo kakvim otrovnim tvarima? Ako da, jeste li odgovarajuće zaštićeni? Jeste li stalno pod stresom? Prihvaćate  li radne obaveze koje ne možete obaviti u zakonski dozvoljenom radnom vremenu?

Odgovori na pitanja poput ovih mogli bi vam otkriti koliko ste zapravo sigurni na svom radnom mjestu.

Pokušavamo li stalno udovoljiti prevelikim obavezama na poslu, to može biti opasno. Nakon što su analizirali rezultate dobivene istraživanjem kojim je obuhvaćeno 3,6 milijuna radnika i 37 200 radnih mjesta, profesor Lawson Savery s australskog Sveučilišta Curtin i njegov kolega istraživač objavili su znanstvenu raspravu pod naslovom ”Long Hours at Work: Are They Dangerous and Do People Consent to Them?“ (“Dugačko radno vrijeme: Je li opasno i slažu li se radnici s njime?”). Odgovor na oba dijela ovog pitanja u biti je bio potvrdan.

Da, umorni radnici nemaju toliko radnog elana i češće griješe. Prema australskim novinama The Sun-Herald, profesor Savery rekao je: “Mnoga su poduzeća poticala radoholizam tako što su zapošljavala radoholičare i nagrađivala ih za to.” To može biti itekako opasno. Taj je problem možda najizraženiji u poduzećima koja se bave prijevozom robe, u kojima se vozače ponekad potiče ili čak prisiljava da satima voze bez odmora — što je u nekim zemljama zakonom zabranjeno.

Loše radne navike, u koje između ostalog spadaju nemarnost i neurednost, predstavljaju još jednu opasnost. Alat razbacan po podu ili neizolirane električne žice pod naponom čest su uzrok nesreća koje čak mogu biti kobne. Isto se može reći i za zanemarivanje savjeta za ispravno rukovanje električnim alatima i strojevima. Još jedan uzrok povreda i smrti je tekućina razlivena po podu — posebice ako je otrovna. Mnogi su se radnici povrijedili zbog toga što su se pokliznuli na masnom ili mokrom podu. Stoga bi se moglo reći da je čisto i uredno radno mjesto osnovni zahtjev za sigurnost.

Pa ipak, mnogi su skloni zanemarivati sigurnosne mjere. U časopisu Monthly Labor Review pisalo je: “Pritisak [kojem su radnici izloženi] na poslu može ih navesti na pomisao kako naprosto moraju nešto zanemariti da bi udovoljili svim obavezama.” Tako bi, što se tiče sigurnosnih mjera, neki mogli razmišljati: ‘Nikad mi se  ništa nije dogodilo kad sam ih zanemario.’ Govoreći o tom problemu, jedan rukovodilac s dugogodišnjim radnim iskustvom u tvornici rekao je: “Jedna od najgorih stvari koje biste si mogli dopustiti na poslu je to da zanemarujete sigurnosne mjere i prođete bez ikakvih posljedica!” Zašto je to rekao? Zato što u tom slučaju radnici postaju pretjerano samouvjereni i neoprezni, što automatski povećava broj nesreća.

O eksploziji nuklearne elektrane u Černobilu (Ukrajina) koja se desila 1986. godine često se govori kao o “najvećoj nuklearnoj katastrofi na svijetu”. Zbog čega je uopće došlo do nje? U jednom izvještaju koji govori o toj nesreći navodi se “popis neodgovornih postupaka” te se spominje “stalno zanemarivanje sigurnosnih mjera”.

Poslodavci i radnici mogu surađivati kada je riječ o prepoznavanju mogućih opasnosti. Jedna mudra biblijska izreka kaže: “Pametan čovjek vidi zlo i skloni se” (Priče Salamunove 22:3). Da, mudra osoba uočava moguće opasnosti i iznalazi načine da zaštiti sebe i ostale.

Poslodavci koji tako postupaju čine dobro i sebi i svojim radnicima. Naprimjer, u jednom poduzeću koje je preuredilo svoje urede kako bi izbjeglo negativne posljedice rada u klimatiziranom prostoru ustanovljeno je da se za kratko vrijeme produktivnost povećala, a raspoloženje među radnicima znatno poboljšalo. Također je ustanovljeno da je manje ljudi odlazilo na bolovanje. Ovakva briga za zdravlje drugih ne stvara samo ugodnu radnu atmosferu za poslodavce i radnike već, kako se vidi iz ovog slučaja, može pridonijeti i boljem poslovanju.

No, kako smo spomenuli u prethodnom članku, nasilje na radnom mjestu pojava je koja sve više uzima maha. Što možete učiniti kako biste se zaštitili?

Praksa je pokazala da čak i manji nasilni ispadi na radnom mjestu mogu prerasti u neki teži oblik nasilja. Časopis Harvard Business Review pruža važan savjet: “Ukoliko želite spriječiti nasilje na radnom mjestu, morate biti svjesni da ljudi koji su skloni manjim nasilnim ispadima često idu i dalje od toga.”

Žena možda nema namjeru privlačiti pažnju radnih kolega, no ako njen način odijevanja, govora i vladanja ne odražava skromnost, drugi bi mogli steći dojam da je osoba slobodnog morala. U posljednje je vrijeme bilo slučajeva da su osobe svojim vladanjem privukle pažnju kakvu nisu htjele, što je dovelo do ozbiljnih problema, pa tako i do neželjenog praćenja, silovanja, čak i ubojstva. Stoga vodite računa o tome kakav dojam ostavljate na druge svojim odijevanjem i vladanjem. Poslušajte biblijski savjet koji kaže: ‘Ukrašavajte se urednom odjećom, sa skromnošću i zdravim mislima’ (1. Timoteju 2:9).

U časopisu Monthly Labor Review ukazano je na još jednu situaciju koja može biti opasna: “Javlja se zabrinutost za radnike koji sami noću rade na osamljenim mjestima.” Stoga razmislite: Je li mudro raditi sam, naročito u kasne noćne sate, i tako se izložiti opasnosti da budete napadnuti? Je li novac uistinu vrijedan tog rizika?

Također je važno razmisliti o tome kako reagiramo na iritiranje i neprijateljsko ponašanje kolega koji su pod stresom. Što možemo učiniti kako bismo smirili situaciju i izbjegli moguće opasnosti? Jedna biblijska poslovica kaže: “Odgovor blag utišava gnjev, a riječ prijeka podiže srdnju” (Priče Salamunove 15:1). Da, prijaznim ophođenjem punim poštovanja možete uvelike ublažiti napetost i tako izbjeći sukob.

U današnje vrijeme kada su na poslu svi izloženi izuzetno velikom pritisku, iritiranje i neprijateljsko vladanje posve je uobičajeno. Iako se može činiti da je ono usmjereno protiv nas, osoba možda samo oslobađa potisnuti stres i frustracije. Možda smo se samo našli na krivom mjestu u krivo vrijeme. Zbog toga je u takvoj situaciji važno kako reagiramo. Svojom reakcijom možemo smiriti ili pogoršati situaciju.

Međutim, možda je na poslu uistinu došlo do pravog razmimoilaženja u mišljenju. U knjizi Resolving Conflicts at Work navodi se nešto što može biti od pomoći: “Kad dođemo u sukob s nekim, (...) rijetko kada otvoreno razgovaramo o onome što uistinu osjećamo.” Što je možda razlog tome? U knjizi dalje stoji: “Naši nas sukobi mogu u tolikoj mjeri zbuniti i zaslijepiti da sami sebe uvjerimo kako ne postoji drugo rješenje osim nasilnog postupanja.”

 Što nam može pomoći u takvoj situaciji? SLUŠAJTE! U ranije citiranoj knjizi stoji: “Saslušamo li pažljivo osobe s kojima se ne slažemo (...), možda prestanemo razmišljati o daljnjem nastavku sukoba i pronađemo rješenje.” Ovo je dobar savjet koji može spriječiti da neslaganja i nesporazumi prerastu u veće sukobe.

Stoga, postupite mudro i poduzmite sve razumne mjere kada je riječ o sigurnosti. To bi također uključivalo da se striktno pridržavate svih propisa o sigurnosti koji se traže. Postupite li tako, vaše će radno mjesto biti puno sigurnije.

No može se reći i to da naš izbor posla i stav koji imamo prema sigurnosti mogu biti odraz našeg stava prema životu, radu općenito i slobodnom vremenu. Naredni članak može nam pomoći da prilikom izbora posla donesemo mudru odluku.