Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Med — sladak lijek

Med — sladak lijek

NEKI medicinski stručnjaci s oduševljenjem govore o jakom antiseptičkom i protuupalnom djelovanju meda. Kanadski list The Globe and Mail izvještava: “Za razliku od niza najnovijih antibiotika koji su bezuspješni u borbi sa supermikrobima koji su postali otporni na lijekove, med je u stanju pobijediti barem neke od njih kad su u pitanju inficirane rane.”

Što to ima u medu da je tako ljekovit? Odgovor je povezan s pčelama radilicama koje skupljaju nektar. Njihova slina sadrži glukoza-oksidazu, jedan od ključnih enzima koji razgrađuju glukozu iz nektara. Nusproizvod te razgradnje je vodikov peroksid, koji se već dugo koristi za čišćenje i dezinficiranje rana. Kad se vodikov peroksid stavi na ranu, njegovo je djelovanje obično kratkotrajno, no kod meda je situacija drugačija. “Kad se stavi na ranu, med se pomiješa s tjelesnim tekućinama i postane nešto rjeđi, čime se smanjuje njegova prirodna kiselost”, stoji u Globeovom izvještaju. U toj manje kiseloj okolini aktivira se enzim glukoza-oksidaza. Razgradnja šećera sadržanog u medu odvija se polako i neprestano. U tom se procesu polako stvara vodikov peroksid, i to u količini koja je dovoljna da uništi bakterije na inficiranom mjestu, a da pritom ne djeluje štetno na okolno zdravo tkivo.

Med ima nekoliko svojstava koja mogu utjecati na zacjeljivanje rane, piše Globe. “Tanak sloj meda osigurava vlagu koja štiti kožu i sprečava stvaranje tvrde kraste. Med potiče stvaranje novih krvnih kapilara te rast stanica od kojih se formira novi sloj kože.” Osim toga, med sadrži antioksidanse koji djeluju protuupalno i na taj način “smanjuju otekline, poboljšavaju cirkulaciju krvi i sprečavaju curenje iz rane”.

“Međutim, med nije lijek za svakoga”, upozorava se u izvještaju. Procjenjuje se da čak 5 posto vrsta meda ima u sebi spore bakterije koja uzrokuje botulizam. Ustanove kao što su Centar za informiranje o botulizmu, koji djeluje u sklopu kanadskog Ministarstva zdravstva, te neka pedijatrijska udruženja savjetuju da se med ne daje djeci mlađoj od godinu dana zato što “kod dojenčadi još nije dovoljno razvijena crijevna mikroflora koja bi je štitila od te bakterije”.