U peruanskom dijelu Anda razvija se jedna nova djelatnost, proizvodnja obuće od kože pastrva, izvještava limski list El Comercio. Kože riba iz mrijestilišta ili ribogojilišta čisti se i štavi pomoću prirodnih sredstava. Potom ih se premazuje uljem i boji prirodnim bojama, primjerice onima koje se dobivaju od kurkume, štitastih ušiju ili biljke achiote. Tim se postupkom ne uništava lijep romboidni uzorak kože, od koje se ujedno mogu izrađivati “novčanici, lisnice, remeni za satove ili futrole za mobitele”. Barbara León, inženjer organizacije industrijskog poslovanja i voditeljica tog projekta, kaže: “Najvažnije je to što se ne koriste umjetna sredstva za štavljenje kože, kao što je krom. Time se izbjegava problem zagađivanja okoliša i dobiva se proizvod koji je ekološki potpuno neškodljiv.”

“Nedavno je utvrđeno da terapija smijehom, koja se provodi svakodnevno i traje četiri tjedna, znatno smanjuje simptome depresije”, izvještava londonski The Independent. “Neki pacijenti kojima je bilo rečeno da u okviru terapije svaki dan pola sata slušaju snimke komičara uspjeli su se izliječiti od depresije, a neki su pak ustanovili da im se upola smanjio intenzitet simptoma.” Preko 100 studija provedenih u Sjedinjenim Državama pokazalo je da smijeh izazvan nečim duhovitim može biti koristan. Na terapiju smijehom pozitivno su reagirali ne samo ljudi koji pate od depresije nego i oni koji imaju problema s alergijama, visokim krvnim tlakom ili oslabljenim imunološkim sustavom, pa čak i oni koji boluju od raka i reumatoidnog artritisa. Odavna je poznato da smijeh djeluje kao lijek, no ne zna se točno na koji način. Međutim, psihoterapeut dr. Ed Dunkleblau upozorava: Izbjegavajte uvredljiv, sarkastičan humor i pazite da ne biste pretjerali sa šalama. U suprotnom, pacijent bi mogao misliti da ne shvaćate ozbiljno njegov problem.

Anketa koja je nedavno provedena među siromašnim odraslim ljudima koji žive u brazilskim gradovima otkrila je da iako se 67 posto ispitanika izjašnjava kao katolici, samo 35 posto kaže da stvarno vjeruje u Isusa, Mariju i crkvenu nauku. Još manje ispitanika — samo 30 posto — svaki tjedan ide u crkvu. Spomenuta anketa, koja je provedena na inicijativu Brazilske biskupske konferencije, ujedno pokazuje da se mnogi ne slažu sa službenim crkvenim učenjem o predbračnom seksu (44 posto), razvodu (59 posto), ponovnom sklapanju braka (63 posto) i upotrebi kontracepcije (73 posto). Prema mišljenju teologa Severina Vicentea, Crkva polako propada zbog manjka svećenika, slabljenja njenog utjecaja na brazilski obrazovni sustav te površnosti u tumačenju doktrinarnih učenja. Vicente kaže: “Nova generacija katolika odgojena je u duhu relativizma i na religiju gleda kao na nešto manje važno.”

Izvještaj Bolničke statistike za 1999, koji je objavilo britansko Ministarstvo privrede, pokazao je da je “u nesrećama koje su se dogodile u domaćinstvu svaki tjedan poginulo 76 osoba — više od broja poginulih u prometnim nesrećama”, piše londonski The Guardian. U najčešće uzroke smrti ubraja se “korištenje alata kućne izrade, padanje niz stepenice, spoticanje o tepihe te polijevanje kipućom vodom iz lonca”. U posljednje vrijeme svake je godine preko 3 000 osoba završilo na hitnoj pomoći nakon što je palo preko košare s rubljem, preko 10 000 osoba zadržano je na bolničkom liječenju zbog nesreća koje su se dogodile kad su pokušale navući čarape, a preko 13 000 osoba ozlijedilo se pripremajući povrće. Oko 100 000 nesreća bilo je povezano s konzumiranjem alkohola. Predstavnica britanskog Zavoda za sprečavanje nezgoda primijetila je: “Na radnom mjestu i u cestovnom prometu ponašamo se pažljivo i poštujemo propise, no u svom domu nismo toliko pažljivi. Ako otklopite čajnik i slučajno se polijete vrućom vodom po nozi, mogli biste zadobiti ozbiljne ozljede.”

Prije otprilike tisuću godina Vikinzi su na putovanjima nosili sa sobom vodu iz tresetnih močvara, jer je ona mjesecima ostajala svježa. Na kopnu su Skandinavci imali običaj konzervirati ribu i povrće, primjerice mrkvu i repu, zakopavajući ih u tresetno tlo. Znanstvenici su dugo vremena smatrali da se u tresetnim močvarama organske tvari sporije raspadaju zbog djelovanja tanina ili pak zbog nedostatka kisika. No sada je dr. Terence Painter s norveškog Instituta znanosti i tehnologije zajedno sa svojim suradnicima izolirao iz treseta jednu vrstu složenog šećera te je došao do zaključka da upravo ta tvar djeluje kao konzervans, izvještava CNN. Da bi dokazali njegovu djelotvornost, istraživači su uzeli nekoliko koža lososa i stavili ih u celulozna vlakna, dok su drugih nekoliko koža zakopali u treset ili ih premazali ekstraktom tvari iz tresetne močvare. “Kože koje su bile zakopane u treset ili premazane ekstraktom ostale su svježe čak mjesec dana, dok su se one druge usmrdjele nakon dva dana”, kaže se u izvještaju.

“Gusti smog koji se ljeti nadvija nad mnogim kanadskim gradovima može u roku od dva sata uzrokovati srčani udar”, izvještava kanadski list National Post. Smog ima u sebi sitne čestice — nevidljive zagađivače koji uglavnom potječu od automobila, elektrana i dima iz dimnjaka. “Kod bolesnika kojima inače prijeti opasnost od srčanog udara, kao što su dijabetičari, srčani bolesnici i starije osobe, ta opasnost porasla je za 48% u roku od dva sata nakon što su bili izloženi jako zagađenom zraku u kojem je bilo tih sitnih čestica”, pišu novine. “U roku od 24 sata opasnost se povećala na 62%.” Kad čujete upozorenja o zagađenosti smogom, “nastojte što više vremena provoditi u zatvorenom prostoru, po mogućnosti u onom u kojem se koristi klima-uređaj”, savjetuje dr. Murray Mittleman s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard. “Te su čestice tako malene da se mogu uvući čak i u zatvorene prostorije, ali ih klima-uređaji izbacuju van.”

Prema mišljenju britanskog stručnjaka koji se bavi istraživanjem spavanja, profesora Jima Hornea sa Sveučilišta u Loughboroughu, u borbi protiv poslijepodnevne pospanosti najbolji je lijek “jednostavno odspavati deset minuta”, izvještava londonski The Times. Horne tvrdi: “To je kao i svako drugo liječenje: što prije počnete uzimati lijek, to će liječenje biti djelotvornije.” U Sjedinjenim Državama neke kompanije već imaju prostorije u kojima osoblje može malo odspavati. U tim prostorijama koje su opremljene krevetima s pokrivačima i jastucima osoblje može slušati umirujuće zvukove, a na raspolaganju im stoje i budilice koje su programirane da zvone svakih 20 minuta. Međutim, profesor Horne upozorava da nije dobro predugo spavati — naprimjer 25 minuta — jer biste se nakon buđenja mogli osjećati još gore. “Kad spavate duže od deset minuta, tijelo počinje misliti da je noć i tada nastupa faza dubokog sna.”

“Na Zapadu je gojaznost glavni izbježivi uzrok raka među nepušačima”, izvještava londonski The Times. Istraživanja koja su provedena u posljednjih pedeset godina pokazala su da promjene načina života — koje uključuju i mršavljenje ukoliko je osoba gojazna — mogu kod nepušača upola smanjiti rizik obolijevanja od raka. “Ako ste nepušač, trebali biste posebno obratiti pažnju na dvije opasnosti, a to su prekomjerna težina i virusi koji dovode do raka želuca i grlića maternice”, kaže profesor Julian Peto s britanskog Instituta za istraživanje raka. “Pokusi na životinjama kojima su bila uvedena neka ograničenja u ishrani pokazuju da je kod njih znatno smanjena opasnost obolijevanja od raka.” Prema medicinskim standardima, osoba se smatra gojaznom ako je njena težina preko 20 posto iznad one koja je poželjna za njenu dob, spol, visinu i tjelesnu građu.

“Kod roditelja koji su živjeli zajedno prije braka postoji gotovo dvostruko veća vjerojatnost da će se razdvojiti”, piše kanadski National Post. Heather Juby, koautorica studije koju je proveo kanadski Državni zavod za statistiku, rekla je kako su istraživači prije pretpostavljali da to što parovi imaju dijete simbolizira predanost roditelja jedno drugome. “Međutim”, rekla je ona, “parovi koji su skloniji životu u divljem braku skloniji su i razdvajanju.” Istraživači su otkrili da je među parovima koji su živjeli zajedno prije braka bilo 25,4 posto onih koji su se razdvojili, dok je kod roditelja koji nisu zajedno živjeli prije braka taj postotak iznosio 13,6 posto. “Ljudi koji žive zajedno prije braka imaju manje stabilan odnos”, kaže gđa Juby, “a razlog je to što ljudi koji su bili spremni na život u divljem braku vjerojatno manje drže do predanosti bračnom drugu.”