“OSAMDESET PET posto onoga što znamo naučili smo putem slušanja”, stoji u izvještaju novina Toronto Star. Premda na slušanje utrošimo mnogo vremena, 75 posto tog vremena izgubljeno je jer nam je nešto odvuklo pažnju, razmišljali smo o drugim stvarima ili smo zaboravili što smo čuli. Ovi otrežnjavajući statistički podaci naglašavaju koliko je važno da poboljšamo naviku slušanja.

“Loše navike slušanja korijenski su uzrok mnogih problema društva”, stoji u tom izvještaju. Rebecca Shafir, logoped i stručnjak na području komunikacije, smatra da je to često jedan od činilaca koji dovode do samoubojstava, nasilja u školama, raspada obitelji i zloupotrebe droge.

Stručnjaci na polju društvenih znanosti došli su do zaključka da ljudi različito pristupaju slušanju. Jedni su prvenstveno zainteresirani za ljude i vole čuti sve zanimljive pojedinosti nekog događaja. Drugi slušaju zanimajući se za sam događaj i vole da im se sažeto prenese informacije. “Stoga se može dogoditi da slušač zainteresiran za ljude i slušač zainteresiran za događaje u zajedničkom razgovoru neće izvući punu korist”, piše Star.

Isus je, dakle, s dobrim razlogom naglasio da trebamo ‘paziti kako slušamo’ (Luka 8:18). Pažljivo slušanje odraz je dobrih manira. Ono je izuzetno važan dio uspješne komunikacije. Neki praktični prijedlozi o tome kako slušati dok netko govori jesu da ignorirate stvari koje odvraćaju pažnju, da se malo približite osobi, pokažete svoju reakciju gledanjem sugovornika u oči i kimanjem glavom. Pažljivo slušanje pomaže nam da naučimo većinu stvari i zato svi moramo poboljšavati naviku slušanja.