Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Opasnosti od pasivnog pušenja

“Već i 30 minuta pasivnog pušenja može štetno djelovati na srce zdravog nepušača”, piše kanadski list Globe and Mail, izvještavajući o jednom istraživanju koje je nedavno provedeno u Japanu. Koristeći najnovije aparate za ultrazvučnu dijagnostiku, istraživači sa Sveučilišta u Osaki izravno su pratili kako pasivno pušenje štetno utječe na endotelne stanice kojima su obložene srčane komore i krvne žile. Kad su zdrave, te stanice poboljšavaju protok krvi tako što sprečavaju nakupljanje plaka na stijenkama krvnih žila te nastajanje krvnih ugrušaka. Istraživači su otkrili da je u srcu nepušača protok krvi “otprilike 20 posto bolji nego kod pušača. No već nakon 30 minuta pasivnog pušenja” kod njih je protok krvi pao na istu razinu kao i kod pušača. Prema riječima istraživača dr. Rya Otsuke, “to je izravni dokaz da kod nepušača pasivno pušenje štetno utječe na protok krvi koronarnim žilama”.

Novi atlas s podacima o zagađenosti svjetlom

U jednom izvještaju časopisa Science stoji: “Mliječna staza je nestala, ali ne zbog neke kozmičke katastrofe, nego zbog toga što blještava svjetla velikih gradova skrivaju zvijezde naše galaksije od pogleda većine Evropljana i Amerikanaca. Ta poplava umjetnih svjetala uznemirava astronome jer im ponekad smeta u vršenju astronomskih promatranja.” Da bi pomogli frustriranim astronomima, znanstvenici iz Italije i Sjedinjenih Država napravili su novi atlas u kojem se mogu naći podaci o zagađenosti svjetlom u svim dijelovima svijeta. Za razliku od prijašnjih karata na kojima je bio označen samo položaj “blještavih svjetala koja noću svijetle diljem kontinenata”, novi atlas, koji se može pronaći na Internetu, pokazuje i koliko se daleko širi svjetlost tih umjetnih svjetala te “sadrži karte kontinenata i nekoliko detaljnijih karata, primjerice one na kojima je prikazana vidljivost zvijezda u raznim dijelovima Evrope”, piše Science.

Izrada karte oceanskog dna

Znanstvenici s Bedfordskog oceanografskog instituta u Novoj Scotiji predvode u primjenjivanju suvremene tehnologije u izradi karata oceanskog dna, izvještava kanadski list Financial Post. Suvremena tehnička oprema, u koju spadaju i višekanalni dubinomjeri, omogućava znanstvenicima da dobiju trodimenzionalnu sliku morskog dna. U posljednjoj se fazi “na dno oceana šalju videokamere s daljinskim upravljanjem, a prikuplja se i uzorke tvari koje se nalaze na dnu”. Sudeći po izvještaju, “izrada karata morskog dna mogla bi se pokazati izuzetno korisnom”. Neke vrste organizama koji žive na morskom dnu moći će se “loviti bez opasnosti da se ugrozi njihov opstanak i naruši ravnotežu u drugim dijelovima oceanskog dna. Osim toga, telekomunikacijske kompanije moći će odrediti najsigurniju i najprikladniju trasu za polaganje podvodnih kablova. Naftne kompanije moći će postaviti postrojenja za vađenje nafte na sigurnim i isplativim lokacijama.” Izrada takvih karata mogla bi omogućiti i vađenje pijeska i šljunka, kojih na morskom dnu ima napretek. To bi “u nekim slučajevima možda bilo jeftinije i sigurnije” od vađenja kamena u kamenolomu, piše Post.

Razumjeti psihičku bolest

“Svaka četvrta osoba na svijetu bolovat će u jednom periodu svog života od nekog psihičkog ili neurološkog poremećaja”, izvještava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Premda se mnoge duševne bolesti mogu liječiti, gotovo dvije trećine bolesnika nikad ne zatraži stručnu pomoć. “Bolesnik nije kriv za to što je obolio od duševne bolesti”, kaže dr. Gro Harlem Brundtland, generalna direktorica WHO-a. “Ako se išta može proglasiti krivim, onda je to način na koji svi mi reagiramo na ljude koji pate od psihičkih i neuroloških poremećaja.” Gđa Brundtland dodaje: “Nadam se da će ovaj izvještaj pomoći da se uklone uvriježene sumnje i dogme te obilježi početak nove ere u zaštiti duševnog zdravlja.” Sudeći po sadašnjim trendovima u zdravstvu, “očekuje se da će depresija (...) do 2020. zauzeti drugo mjesto na ljestvici najčešćih bolesti, odmah iza ishemije srca, a ispred svih drugih bolesti”, izvještava WHO. Međutim, uz odgovarajuće liječenje bolesnici “mogu živjeti smislenim životom i davati važan doprinos napretku društva”.

‘Kâd može štetiti zdravlju’

“Slatkasti miris kâda može štetiti vašem zdravlju”, izvještava časopis New Scientist. “Paljenje kâda, postupak koji budisti, hindusi i kršćani često provode u svojim domovima te u crkvama i hramovima kao pomoć pri meditaciji i u medicinske svrhe, dovodi ljude u situaciju da udišu opasne količine dima u kojem ima kancerogenih kemikalija.” Tim istraživača pod vodstvom Ta Chang Lina s Državnog sveučilišta Cheng Kung u Tainanu (Tajvan), “uzeo je uzorke zraka iz unutrašnjosti jednog hrama u Tainanu i iz njegove neposredne okolice te ih usporedio s uzorcima uzetim na jednom prometnom raskršću”, kaže se u izvještaju. “Ukupna koncentracija [policikličkih aromatskih ugljikovodika] u unutrašnjosti hrama bila je 19 puta veća nego u prostoru izvan njega te malo veća nego na križanju.” Prema pisanju New Scientista, primijećeno je da je koncentracija jedne od tih tvari, “benzopirena, za koji se smatra da kod pušača uzrokuje rak pluća”, bila “čak 45 puta veća nego u domovima u kojima se puši duhan”.

Suvremeno restauriranje mramora

“Znanstvenici su otkrili jedan potpuno novi tehnički postupak koji im omogućava da u roku od nekoliko dana od bakterija dobiju mramor”, piše londonski The Times. Sićušne bakterije, koje inače žive u tlu, uzgajaju se u laboratoriju na tekućoj podlozi koja sadrži pektin. Kad potroše zalihe mineralne hrane, bakterije uginu i ostave za sobom čisti kalcijev karbonat — mramor — u otopini. Kad se tom otopinom poprska skulpture i druge mramorne površine koje su se oštetile zbog starosti ili izloženosti vremenskim nepogodama, na njima se stvara tanak sloj koji prodire kroz površinu kamena i štiti ga od raspadanja. John Larson, šef odjela za zaštitu skulptura nacionalnih muzeja i galerija na području Merseysidea (Engleska), kaže da u današnje vrijeme ima vrlo malo kvalitetnog mramora te da je prednost ove nove metode u njenoj brzini i u tome što omogućava da se vrlo jeftino i bez štetnih nuspojava proizvodi velike količine otopine.

Krađa u ime Boga

“Već 20 godina radim na burzi kao nadzornik trgovine i vidjela sam da se više novca krade u ime Boga nego na bilo koji drugi način”, kaže Deborah Bortner, predsjednica organizacije North American Securities Administrators Association. “Kod investiranja ne smijete biti neoprezni i vjerovati ljudima naprosto zato što vas nagovaraju na nešto u ime vaše religije ili vjerskog uvjerenja.” Prema časopisu Christian Century, “u protekle tri godine nadzornici trgovine u 27 država pokrenuli su kaznene postupke protiv stotina pojedinaca i udruženja koja su se služila vjerskim uvjerenjima da bi stekla povjerenje ulagača. (...) U jednom dobro poznatom slučaju koji je trajao [preko pet godina]”, jedna je protestantska zaklada “prikupila više od 590 milijuna dolara od preko 13 000 ulagača diljem zemlje. Godine 1999. državni nadzorni organi zatvorili su zakladu, a tri njena člana koja su bila optužena za prijevaru priznala su krivicu.” U tri druga slučaja ulagači su “izgubili ukupno 1,5 milijardi dolara”, izvještava Christian Century.

Globalno zatopljenje doprinosi katastrofama

Crveni križ “izvještava da je krajem 1990-ih naglo porastao broj prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim neprilikama” te smatra da “pružanje pomoći na međunarodnoj razini neće biti dovoljno da bi se izašlo na kraj s posljedicama globalnog zagrijavanja”, piše britanski list Guardian Weekly. “U svom godišnjem izvještaju o prirodnim katastrofama diljem svijeta Međunarodni savez Crvenog križa i Crvenog polumjeseca objavljuje da je broj poplava, oluja, odrona zemlje i suša koji je do 1996. iznosio oko 200 godišnje, 2000. narastao na 392.” Strahujući od još većeg porasta broja prirodnih katastrofa, Roger Bracke, koordinator odjela za pružanje humanitarne pomoći, rekao je: “Službe koje organiziraju pružanje humanitarne pomoći nisu svemoguće; bojimo se da ćemo doći dotle da više nećemo moći pružati pomoć.” Prema pisanju Guardiana, “u poplavama je nastradalo preko dvije trećine od [211 milijuna] ljudi, koliko ih je u prosjeku godišnje bilo pogođeno prirodnim katastrofama zabilježenim u zadnjih deset godina. Glad uzrokovana sušom pogodila je gotovo petinu nastradalih, a odgovorna je i za najveći broj smrtnih slučajeva — otprilike 42% svih smrtnih slučajeva uzrokovanih prirodnim katastrofama.”