NEKIMA je trava samo zelenilo oko kuće koje moraju kositi. Stočarima i nogometašima trava je isto što i majstoru radni stol. Djeci je travnjak idealno mjesto za igru. No koristi li se riječ trava samo u vezi s travnjacima, pašnjacima i igralištima?

Ako živite u nekom gradskom neboderu, možda mislite da nemate puno veze s bilo kojom vrstom trave. Međutim, gotovo svi mi svakodnevno dolazimo u kontakt s biljkama iz porodice trava i proizvodima koji se dobivaju njihovom preradom. Kakve su to biljke i čemu one služe?

Upoznajmo malo bolje tu porodicu vrlo jednostavnih biljaka. Travom se obično naziva razne vrste niskih zelenih biljaka. Neki smatraju da se travom mogu nazvati ne samo one biljke koje službeno spadaju u porodicu trava (Gramineae, odnosno Poaceae) nego i razne vrste šaša i rogoza. No naziv prave trave koristi se samo za biljke iz porodice trava. Članovi te porodice obično imaju neke zajedničke karakteristike. Pogledajte malo bolje neku biljku za koju mislite da je trava.

Je li stabljika valjkasta i šuplja? Ima li na sebi koljenca ili nodije? Ima li dugačke, plosnate i uske listove na kojima se vide usporedne žile? Izlazi li plojka lista iz rukavca koji obavija stabljiku? Jesu li listovi poredani u dva okomita niza koja se nalaze na suprotnim stranama stabljike? Može li se podzemni dio biljke opisati kao razgranatu mrežu tankih žilica, a ne kao glavni korijen s izdancima? Jesu li cvatovi — ako ih uopće ima — nezamjetljivi i sitni? Jesu li klasasti, grozdasti ili metličasti? Ako su vaši odgovori potvrdni, onda biljka koju promatrate vjerojatno pripada porodici trava.

Premda biljke iz porodice trava imaju mnoge zajedničke karakteristike, ipak su vrlo različite — postoji između 8 000 i 10 000 vrsta. Visina biljaka varira od oko 2 centimetra do 40 metara, primjerice kod nekih vrsta bambusa. Trave čine velik dio Zemljine vegetacije. To nije nimalo neobično, budući da su one jedna od najprilagodljivijih biljnih porodica na Zemlji — rastu u polarnim krajevima i pustinjama, u tropskim kišnim šumama i na planinskim obroncima šibanim vjetrom. Trave dominiraju velikim flornim područjima kao što su stepe, ljanosi, pampe, prerije i savane.

Otpornost je jedan od glavnih faktora koji mnogim vrstama trava pomaže u borbi za opstanak. Trave se razlikuju od mnogih drugih biljaka po tome što im novo tkivo ne raste na vrhu lista, nego na dijelu koji se nalazi iznad koljenca. Novi izboji mogu niknuti i iz stabljike koja raste u vodoravnom položaju — na zemlji  ili čak ispod nje. Stoga kad kosilica za travu ili zubi goveda otkinu vrh vlati, trava nastavlja rasti, dok mnoge druge vrste biljaka prestaju. Upravo iz tog razloga često košenje pogoduje travi, a šteti drugim biljkama, doprinoseći tome da imate bujan i lijep travnjak.

Osim toga, kod većine trava stabljika koja je svinuta zbog puhanja vjetra ili zgažena može se ponovo uspraviti tako da brže raste s one strane koja je bliže tlu. Zbog toga se oštećena trava obično brzo oporavi, a ta prednost u odnosu na druge biljke omogućava joj da se izbori za više Sunčeve svjetlosti. Možemo biti sretni što su trave tako otporne biljke jer o njima uvelike ovisi i naš život.

Trave čine ne samo najrasprostranjeniju nego i najvažniju porodicu cvjetnica na Zemlji. Jedan je botaničar rekao da su trave temelj naše ishrane. One “štite ljude od gladi kao što ih brane štite od poplave”. Prisjetite se što ste danas jeli. Jeste li za doručak jeli kašu od prosa, riže, zobi ili sijerka? Ako je tako, onda ste jeli  sjemenje trava. Možda ste jeli pecivo ili neku vrstu kruha. Brašno od kojeg je načinjeno tijesto proizvedeno je od sjemenki raznih trava — pšenica, raž, ječam i druge žitarice također spadaju u porodicu trava. Isto se može reći i za kukuruzne pahuljice, palentu i tortilje koje se prave od kukuruznog brašna. Kukuruz je — već pogađate — također trava. Jeste li u kavu ili čaj stavili šećer? Više od 50 posto šećera proizvodi se od šećerne trske, biljke iz porodice trava. Budući da goveda, ovce i koze obično pasu travu, čak se i za mlijeko i sir može reći da su neka vrsta prerađene trave.

A što ste jeli za ručak? Tjestenina i tijesto za pizzu rade se od pšeničnog brašna. Kokoši i druga perad često se hrane žitaricama, a goveda pasu travu. Stoga se može reći da su jaja, meso peradi i govedina u velikoj mjeri rezultat probavljanja trave u tijelu životinja. Neke proizvode koji se dobivaju od trave može se i piti. Preradom raznih vrsta trava dobiva se mlijeko, ali i mnoga popularna alkoholna pića, kao što su pivo, viski, rum, sake, kvas i gotovo sve vrste votke.

Možda nismo spomenuli i vaše omiljeno jelo, no naprosto je nemoguće nabrojiti sve namirnice koje se dobivaju od trave. Prema nekim procjenama, preko 50 posto energetske vrijednosti hrane koju konzumira svjetsko stanovništvo potječe od namirnica koje se dobivaju od raznih trava. To nije nimalo neobično jer se kulture iz porodice trava uzgaja na čak 70 posto svih obradivih površina!

No, trava nije dobra samo za jelo. Ako su zidovi vaše kuće napravljeni od ilovače i slame, onda je trava ono što im daje potrebnu čvrstinu. U raznim dijelovima svijeta krovovi kuća pokrivaju se osušenom travom. U jugoistočnoj Aziji od bambusa se izrađuju skele, cijevi, namještaj i zidovi te još štošta drugo. Od trave se izrađuju prostirači i košare. Ona također služi kao sirovina za proizvodnju ljepila i papira. Ne zaboravimo ni odjeću. Većina životinja od kojih dobivamo vunu i kožu hrani se travom. Od biljke Arundo donax dobiva se trska koja služi za izradu drvenih duhaćih instrumenata, kao što je klarinet. Dosad nije pronađen nijedan materijal koji bi tako dobro odgovarao toj svrsi kao prirodna trska.

Biljke iz porodice trava prekrivaju i ukrašavaju velik dio Zemlje. Osim toga, nisu li zelena livada ili uredan travnjak divan prizor koji opušta i umiruje? Budući da velik dio zelenog raslinja otpada na biljke iz porodice trava, one su zapravo jedan od glavnih proizvođača kisika. Njihovo vlaknasto korijenje ujedno sprečava eroziju tla. Budući da su trave izuzetno korisne biljke, sasvim je razumljivo da ih ljudi koriste i uzgajaju još od drevnih vremena.

U Bibliji se trava prvi put spominje u izvještaju o stvaranju. Trećeg dana stvaranja Bog je rekao: “Neka pusti zemlja iz sebe travu” (1. Mojsijeva 1:11). * Sve su velike civilizacije ovisile o nekoj vrsti trave. Naprimjer, Egipćani, Grci i Rimljani jeli su mnogo pšenice i ječma, Kinezi su jeli proso i rižu, stanovnici doline Inda pšenicu, ječam i proso, dok su Maye, Azteki i Inke jeli kukuruz. Mongolski ratnici pasli su svoje konje na ogromnim stepskim prostranstvima. Da, trava je oduvijek imala važnu ulogu u životu ljudi.

Kad idući put vidite polje kukuruza koji se talasa na vjetru, krasnu zelenu livadu ili pak obične vlati trave koje rastu između kamenih kocki pločnika, možda ćete zastati i razmisliti o toj porodici čudesnih i veoma korisnih biljaka. Možda će vas takvi prizori potaknuti da izrazite zahvalnost Jehovi Bogu, koji je na zadivljujuć način stvorio te biljke. Psalmist je izrazio svoju zahvalnost u pjesmi, rekavši: “Jehova, Bože moj, velik si veoma (...). Daješ te raste trava stoci, i zelen na korist čovjeku, da bi izvodio kruh iz zemlje (...). Hvalite Jah!” (Psalam 104:1, 14, 31-35).