Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Neobično stado divljih bijelih goveda

Neobično stado divljih bijelih goveda

U CHILLINGHAM PARKU u engleskoj grofoviji Northumberland, koja se nalazi nedaleko od granice sa Škotskom, živi malo stado divljih bijelih goveda. Svake godine ovamo dolaze posjetioci iz dalekih krajeva koji žele vidjeti te životinje. Zašto? Zato što su uistinu posebne. Danas smo ih moja supruga i ja također došli vidjeti.

Smatra se da divlja bijela goveda žive u Chillinghamu barem od 13. stoljeća, kad je podizanjem zida omeđeno otprilike 600 hektara zemlje na kojoj su sakupljena divlja goveda koja se namjeravalo uzgajati kao domaće životinje. Te neobične životinje, koje danas žive na svega 140 hektara parka, imaju crvene uši, crne noge i pjege na prednjem dijelu glave. Pjege im se pojave kad navrše otprilike dvije godine. Kasnije se postupno šire po vratu i plećima.

Ne pamti se da je u stadu ikada bilo teladi neke druge boje osim bijele, a ni one koja bi na sebi imala šare. Ova se goveda navodno nikad ne pare ni s jednom domaćom vrstom goveda i razlikuju se od otprilike tisuću drugih goveda koja potječu iz Chillingham Parka, a danas žive u malim stadima diljem Velike Britanije i Sjeverne Amerike. Istraživanja su pokazala da nijedna druga zapadnoevropska vrsta goveda nema istu krvnu grupu kao pripadnici ovog stada.

Mužjaci imaju dva roga koji rastu u stranu i okrenuti su prema naprijed, dok su kod ženki okrenuti unazad. Po obliku lubanje i načinu na koji im rastu rogovi te su životinje slične turu, izumrlom divljem govedu koje se može vidjeti na drevnim crtežima u evropskim pećinama. Neki stručnjaci smatraju da su goveda iz Chillinghama izravni potomci goveda koja su nekad lutala Britanskim otočjem. Pa ipak, porijeklo divljih bijelih goveda još uvijek nije točno utvrđeno.

Hijerarhija u stadu

Da bismo bolje upoznali te životinje, pridružujemo se čuvaru koji vodi brigu o stadu i sjedamo u njegovo terensko vozilo. Brzo se vozimo niz brežuljkasti pašnjak, a onda odjednom ugledamo stado koje se sklonilo od sunca pod krošnje nekoliko stabala. Neka nas goveda radoznalo promatraju. Dva-tri prilaze našem vozilu i dotiču ga svojim velikim rogovima.

Čuvar nam pokazuje predvodnika stada. To je najljepši i najsnažniji mužjak u stadu. U razdoblju u kojem je on predvodnik stada — otprilike tri godine — samo se on pari sa ženkama, tako da su sve prinove njegovo potomstvo. Izgleda da se na taj način iz godine u godinu na potomstvo prenose samo najbolje genetske odlike. Mužjak se nikad ne pari s vlastitim potomstvom i sin nikad ne nasljeđuje oca kao predvodnik stada.

Instinkt

Nekad je vuk bio glavni neprijatelj ovih životinja i uglavnom je napadao slabije pripadnike stada, no u Velikoj Britaniji vukova nema još od 16. stoljeća. Pa ipak, životinjama ponekad zavlada neki strah koji ih navodi na bezglavo bježanje, a kad se konačno zaustave, mužjaci instinktivno okruže ženke i telad, štiteći ih od potencijalnog napadača.

Ova su goveda uistinu divlje životinje, tako da u njihovom slučaju nema smisla primjenjivati suvremene metode uzgoja stoke. Čak i zimi, kad ima vrlo malo trave, ta goveda jedu samo sijeno i slamu, odbijajući žitarice i druge vrste stočne hrane. Tele je po dolasku na svijet prilično maleno, tako da krava rijetko kad ima problema s teljenjem. No ako i nastupe komplikacije, ljudi ne mogu pomoći jer nema koristi od toga da se pozove veterinara. Ako čovjek dodirne neku od tih životinja, drugi pripadnici stada mogli bi je ubiti.

Krave se otele na nekom samotnom mjestu, a nakon toga skrivaju tele još otprilike tjedan dana. Zatim se krava i tele vraćaju stadu, a predvodnik im izlazi u susret te ih vodi do stada. Potom ostale krave njuše i pregledavaju tele prije nego što ga prime u stado. Kad tele postane dio stada, više ne uživa posebnu pažnju.

Godine 1967. epidemija slinavke i šapa došla je na četiri kilometra od Chillingham Parka. Zbog toga je posjetiocima odmah zabranjen dolazak na područje parka i tako je stado spašeno. Kasnije je odlučeno da se u Škotskoj osnuje još jedno malo stado kako bi se spriječilo izumiranje tih životinja. Ovaj put nije bilo bojazni da stado neće prihvatiti životinju koja je došla u kontakt s ljudima, budući da su goveda koja su bila odabrana za osnivanje novog stada preseljena zajedno.

Zaista smo uživali u ovoj kratkoj posjeti parku prilikom koje smo vidjeli divlja bijela goveda i naučili nešto o njihovom porijeklu. Možda će se i vama jednog dana pružiti prilika da dođete ovamo i vidite te neobične životinje u njihovom mirnom prirodnom okolišu.

[Zahvale na stranici 27]

Uz dopuštenje Chillingham Wild Cattle Association

Ljubaznošću Lawrencea Aldersona