Prema podacima australske Organizacije za znanstvena i privredna istraživanja (CSIRO), u svijetu se na svako novorođeno dijete okoti deset štakora. Broj djece koju treba nahraniti svakodnevno se povećava za oko 360 000, dok se broj štakora, koji također trebaju hranu, povećava za 3 600 000. Naprimjer, Indonezija ima otprilike 230 milijuna stanovnika, a za oko 60 posto njih riža je glavna hrana kojom zadovoljavaju dnevne energetske potrebe organizma. Međutim, u toj zemlji štakori svake godine pojedu oko 15 posto uroda riže. “To znači da je količina riže koju štakori pojedu dovoljna da bi se njome čitavu godinu hranilo preko 20 milijuna Indonežana”, kaže CSIRO-ov znanstvenik dr. Grant Singleton.

Kokošja juha od davnina se koristi kao pučki lijek za bolesti dišnih puteva kao što je prehlada. U knjizi Food—Your Miracle Medicine dr. Irwin Ziment, specijalist za plućne bolesti s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu, objašnjava kako ta juha liječi prehladu: “Poput većine proteinskih namirnica, piletina sadrži cistein, prirodnu aminokiselinu koja se oslobađa kuhanjem mesa u vodi. Cistein je po kemijskom sastavu veoma sličan farmaceutskom preparatu acetilcisteinu, koji liječnici prepisuju pacijentima koji boluju od bronhitisa i infekcija dišnih puteva.” Taj lijek, koji se inače dobiva od kokošjeg perja i kože, djeluje kao mukolitik, to jest razrjeđuje gusti sekret koji se nakuplja u nosu, grlu i plućima te olakšava njegovo ispuhivanje i iskašljavanje. Kokošja juha djeluje na vrlo sličan način. Onima koji žele još djelotvorniji lijek protiv začepljenja dišnih puteva, dr. Ziment preporučuje da u juhu stave češnjak, luk i jake začine kao što je čili.

Premda su Francuzi poznati kao pristaše racionalizma, mnogi od njih vjeruju u paranormalne pojave. Prema izvještaju francuskog dnevnika Le Monde, istraživači su otkrili kako “trećina stanovništva vjeruje da čovjekove karakterne crte ovise o tome u kojem je astrološkom znaku rođen te da se četvrtina stanovništva pouzdaje u horoskopska predviđanja”. Otprilike 50 posto Francuza vjeruje u liječenje vjerom i telepatiju. Začudo, istraživanje je pokazalo da to što se zanimaju za znanost ne potkopava njihovo vjerovanje u paranormalne pojave. Upravo suprotno, ljudi koji su vrlo slabo upućeni u prirodne znanosti uglavnom su bili manje lakovjerni od onih koji su u tom pogledu prilično dobro obrazovani.

Komentirajući smrt američke sportske zvijezde Koreya Stringera uzrokovanu toplotnim udarom, časopis Time je objasnio da se za vrućeg, vlažnog vremena znoj možda ne luči dovoljno brzo da bi rashladio tijelo koje je izloženo velikom fizičkom naporu. U takvim okolnostima može doći do toplotnog udara, uzrokovanog povišenjem tjelesne temperature koje je opasno po život. Znakovi koji upozoravaju na opasnost od toplotnog udara mogu biti vrtoglavica, glavobolja, mučnina, malaksalost, smetenost, ubrzani puls i vruća, suha i crvenkasta koža. Da bi se čovjeku spasilo život potrebno je odmah započeti s rashlađivanjem tijela vrlo hladnom vodom, ledenim oblozima ili drugim priručnim sredstvima. S druge strane, poznata uzrečica kaže: Bolje spriječiti nego liječiti. “Izbjegavajte naporne fizičke aktivnosti tijekom najtoplijeg dijela dana. Nosite komotnu odjeću koja omogućava koži da slobodno diše i pijte puno tekućine”, a naročito vode, preporučuje Time. “Alkohol, čaj i gazirana pića, koja djeluju kao diuretici, čak mogu doprinijeti gubitku tekućine.”

Tajni dokumenti duhanskih kompanija otkrivaju da one “namjerno varaju pušače, uvjeravajući ih da u cigaretama koje puše ima manje katrana i nikotina nego što ga stvarno ima”, izvještava britanski časopis New Scientist. Navedimo jedan primjer: Odredbom Evropske unije iz 1990. propisano je da svaka cigareta može sadržavati najviše 15 miligrama katrana, a propisana je i maksimalna dopuštena doza nikotina. Međutim, dokumenti jedne duhanske kompanije pokazuju da je ona, umjesto da smanji koncentraciju katrana i nikotina u cigaretama, namjerno izmanipulirala propisane standarde promijenivši način na koji se mjeri koncentracija tih tvari. Kako proizvođači duhana uspijevaju proći nekažnjeno? “Stvar je u tome što kompanije drže u šaci odbor za kontrolu duhanskih proizvoda [koji] propisuje način na koji se provode takva mjerenja”, izvještava New Scientist. Stella Bialous iz Svjetske zdravstvene organizacije kaže: “To pokazuje koliko su beskorisni ti propisi čiji bi cilj trebao biti zaštita potrošača.”

Kineski arheolozi pronašli su tiskanu reklamu koja je starija od svih dosad poznatih reklama na svijetu, izvještava kineski list People’s Daily Online. U jednoj grobnici u kineskoj provinciji Hunan pronađena su dva papira za umatanje koja su stara otprilike 700 godina. Izgleda da su bila upotrijebljena za umatanje pigmenta uljane boje. “U gornjem desnom uglu papira vidi se 70 kineskih znakova koji opisuju raznovrsnost, kvalitetu i specifična svojstva robe. Na papiru je tiskana i adresa trgovine”, kaže se u izvještaju. Neki izrazi koji su korišteni u toj reklami neobično su slični načinu izražavanja u današnjim reklamama. Na papiru, između ostalog, piše: “Nijedna druga uljana boja ne može se usporediti s onom koju mi proizvodimo.” Napominjući da je papir došao u Evropu u 12. stoljeću i da je Gutenberg tek u 15. stoljeću izmislio tehniku tiskanja pomoću pomičnih slova, izvještaj dalje kaže: “U Kini je proizvodnja papira započela već 105. godine n. e., kada je Tsai Lun proizveo prvi papir, a što se tiče tiskarstva, u Kini se već u 9. stoljeću koristila tehnika tiskanja pomoću rezbarenih drvenih ploča.”

Suočene sa slabom posjećenošću crkvenih obreda te sve oskudnijim novčanim prilozima, crkve diljem Sjedinjenih Država upuštaju se u razne poslovne pothvate kako bi podmirile svoje troškove. “U tome leži budućnost svake poduzetne crkve”, kaže Stephen Munsey, glavni pastor Obiteljskog kršćanskog centra u Munsteru (Indiana, SAD). The Wall Street Journal piše da se komercijalne aktivnosti crkava kreću od prodaje kave i krafni u crkvenim predvorjima do otvaranja pravih restorana u trijemovima crkava. Jedna crkva u Jacksonvilleu (Florida) otvorila je trgovački centar nedaleko od samog crkvenog zdanja. U sklopu centra otvoreni su putnička agencija, kozmetički salon i restoran. Vaughn McLaughlin, osnivač te crkve i njen glavni pastor, kaže: “Isus je htio da prihvatimo ono što nam je darovao te da to koristimo kako bismo ostvarili dobitak.” On dodaje da je u 2000. crkva svojim poslovnim transakcijama zaradila preko 2 milijuna dolara.

“Vjerodostojnost tvrdnje da je kanabis bezopasan potkopana je jednim novim izvještajem u kojem se upozorava da ta droga postaje sve jača te da može ozbiljno i dugoročno narušiti zdravlje”, piše londonski The Independent. Profesorica Heather Ashton sa Sveučilišta u Newcastleu (Engleska) kaže: “Kanabis utječe na gotovo svaki dio ljudskog tijela. Njegovo djelovanje može se opisati kao kombinacija djelovanja alkohola, sredstava za umirenje, opijata i halucinogenih droga.” Poznato je da on ozbiljno smanjuje sposobnost upravljanja motornim vozilom. Pušenje kanabisa može izazvati akutni napad duševnih bolesti kao što je šizofrenija. Osim toga, ono šteti plućima peterostruko više nego pušenje cigareta, može izazvati rijetke vrste raka grla, a kod nekih mladih osoba i smrtonosni srčani udar. U 1960-ima jedan džoint marihuane obično je sadržavao 10 miligrama psihoaktivne supstance THC-a. “Danas su naprednije metode uzgoja i križanja biljaka dovele do toga da jedan džoint može imati u sebi 150 miligrama THC-a, a ako mu se doda malo hašiš ulja može imati čak i 300 miligrama”, objašnjavaju novine.

“Komunikacija između liječnika i pacijenata je u krizi”, piše brazilski list Folha de S. Paulo. U istraživanju koje je provedeno u hitnoj pomoći pedijatrijskog odjela jedne bolnice u São Paulu, 25 posto roditelja koji su doveli djecu k liječniku otišlo je iz ordinacije ne razumjevši postavljenu dijagnozu, a 24 posto nije znalo pročitati recept zbog toga što je liječnikov rukopis bio nečitak. Osim toga, 90 posto roditelja nije se moglo sjetiti liječnikovog imena. Postoji više faktora koji doprinose lošoj komunikaciji. Među njima su “brzi i rutinski” pregledi koji potiču pacijenta da “na liječnikovu dijagnozu reagira s nepovjerenjem i nezadovoljstvom”, kao i prekomjerno korištenje stručnih medicinskih izraza te činjenica da zahvaljujući suvremenim medicinskim pretragama liječnici više ne trebaju postavljati pacijentima mnogo pitanja kao što su to nekad činili. Jedna je psihijatrica, kaže se u izvještaju, navela još jedan faktor — “emocionalnu barijeru” koju mnogi liječnici stvaraju “kako bi se zaštitili od boli, patnje, tjeskobe i straha od smrti”.